Zdravlje 1891 prikaza 06. svibnja 2016.

Crijevne bakterije koje debljaju

Crijeva
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Kojemu od tri tipa crijeva čovjek pripada ovisi o tome koja bakterijska obitelj zauzima najveći udio u stanovništvu. Na izbor nam stoje obitelji s lijepim imenima Bakteroidi, Prevotelle ili Ruminococcusi. Znanstvenici su ove takozvane enterotipove pronašli kod Azijata, Amerikanaca i Europljana, svejedno: mladih ili starih, muških ili ženskih

Donosimo ti dio iz knjige "Crijeva sa šarmom", Giulie Enders objavljene u izdanju Znanja.

Različite vrste bakterija

Predstavnici tradicionalne kineske medicine posjetili su zato institut u Heidelbergu. Vidjeli su priliku u povezivanju svog prastarog nauka s modernom medicinom. U klasičnoj kineskoj medicini čovjek se oduvijek dijelio u tri skupine — već prema tome kako reagira na određene ljekovite biljke, primjerice đumbir. Bakterijske obitelji našega tijela imaju različita svojstva. One na različite načine razgrađuju hranu, proizvode različite tvari i poništavaju određene otrove. Osim toga, one bi mogle utjecati na crijevnu floru tako da druge bakterije ili potpomažu ili suzbijaju.

Bakteroidi su češći kod osoba koje jedu mesu

Bakteroidi su najpoznatija crijevna obitelj i obično sačinjava najveću frakciju. Oni su stručnjaci u razgradnji ugljikohidrata i posjeduju ogromnu zbirku genetskih planova pomoću kojih po potrebi mogu proizvesti svaki enzim za razgradnju. Bilo da jedete odrezak, kakvu veliku salatu, ili da pijani žvačete podložak za čaše — bakteroidi odmah procjenjuju koje enzime trebate. Što god da se dogodi, oni su uvijek spremni od toga stvoriti energiju. Svojom sposobnošću da iz svega izvuku maksimum i predaju ga nama, osumnjičilo ih se da više nego drugi pridonose povećanju naše tjelesne težine. Izgleda doista da bakteroidi vole meso i zasićene masne kiseline. Oni se češće mogu naći u crijevima ljudi koji jedu više kobasica i sličnih mesnih prerađevina. Čine li oni mast ili dolaze s mašću? Na to pitanje još nije pronađen odgovor. Onaj tko udomljuje bakteroide vjerojatno ima određenu sklonost i prema njihovim kolegama: parabakteroidima.

Važnost vitamina H

Oni su također vrlo spretni u predavanju što više kalorija. Ovaj enterotip skreće pozornost na sebe među ostalim i time što može proizvoditi posebno mnogo biotina. Drugi nazivi za biotin su i vitamin B7 ili vitamin H. Vitamin H je svoje ime dobio u tridesetim godinama prošloga stoljeća jer može liječiti kožnu bolest, koja nastaje konzumacijom većih količina sirovih bjelančevina. H kao "healing" možda nije posebno kreativna oznaka, ali se ipak može lakše zapamtiti. Vitamin H neutralizira otrovnu tvar koja se nalazi u sirovim jajima: avidin. Do kožnog oboljenja dolazi samo zato što čovjek ima premalo vitamina H, a premalo vitamina H ima zato što je on zauzet neutraliziranjem avidina. Konzumiranje sirovih bjelančevina dovodi dakle do manjka vitamina H, što pak može dovesti do izbijanja kožnog oboljenja. Ne znam tko je u ono vrijeme mogao pojesti toliko sirovih jaja da je uopće mogao spoznati ovu vezu. Lakše se može odgovoriti tko bi ubuduće mogao jesti toliko Avidina da bi mogao nastati manjak vitamina H: svinje koje svojom pohlepom zalutaju u polje s genetski manipuliranim kukuruzom. Da bi se kukuruz učinio otpornijim na štetočine, dodani su mu geni pomoću kojih on može proizvoditi avidin. Ukoliko štetočine i nametnici ili naivne svinje jedu kukuruz, otrovat će se njime. Ukoliko se, međutim, takav kukuruz skuha, onda se on po pitanju avidina može jednako jesti kao kuhana ili pečena jaja za doručak. Da naši crijevni mikrobi mogu proizvoditi vlastiti vitamin H znamo već i po tome što ga neki ljudi izlučuju više nego što ga uzimaju. Budući da ga nijedna ljudska stanica ne može proizvoditi, preostaju još jedino naše bakterije kao tajni proizvođači. Mi ga ne trebamo samo za »lijepu kožu, sjajnu kosu i čvrste nokte«, kako nam to sugerira pojedino pakiranje tableta u drogerijama. Biotin sudjeluje u elementarno važnim procesima izmjene tvari: njime za naše tijelo proizvodimo ugljikohidrate i masti, a razgrađujemo bjelančevine. Manjak biotina pored smetnji za kožu, kosu i nokte može, primjerice, izazvati i depresivna raspoloženja, pospanost, sklonost infekcijama, živčane smetnje i povišeni kolesterol. Ovdje slijedi jedan veliki POZOR: popis simptoma zbog nedostatka vitamina vrlo je dug.

Ugrožene skupine

Gotovo se svatko može prepoznati u nekom od simptoma. Važno je znati: čovjek ponekad može imati hunjavicu ili biti letargičan a da ne pati od manjka biotina. A čovjek će prije imati povišeni kolesterol zbog uživanja u većim količinama slanine nego od jednog nešto slabije prženog jajeta s avidinom. Tko, međutim, spada u jednu od rizičnih skupina, treba misliti na manjak biotina. U to se računa svatko tko kroz duže vremensko razdoblje uzima antibiotike, tko pije previše alkohola, kome je odstranjen dio tankog crijeva, tko ide na dijalizu ili tko mora uzimati određene lijekove. Takvi ljudi trebaju više biotina nego što ga mogu primiti putem jela. Jedna od »zdravih« rizičnih skupina su trudnice: bebe izvlače biotin kao stari hladnjaci struju. Još ni u jednoj studiji nije istraženo u kojoj nam mjeri naše crijevne bakterije pripremaju biotin. Znamo da ga proizvode, i da, bakterijama neprijateljski sastojci kao što su antibiotici, mogu dovesti do njegovog manjka. Bilo bi zanimljivo istražiti naginje li netko s enterotipom Prevotella više manjku biotina od nekoga tko je nastanjen bakteroidima. Budući da tek od 2011. godine uopće nešto znamo o enterotipovima, sigurno ima još mnogo drugih pitanja na koja prvo treba naći odgovor. Bakteroidi nisu samo uspješni zato što imaju dobar »output« već i zato što dobro surađuju s drugima. Postoje vrste koje se održavaju u crijevima samo zato što čiste smeće bakteroida. Bakteroidi u uređenom okolišu mogu djelovati bolje, a čistači smeća imaju osiguran izvor prihoda. Sljedeća razina su proizvođači gnojiva — oni ne samo da iskorištavaju smeće, već iz njega i proizvode stvari koje bakteroidi mogu ponovno koristiti. Na pojedinim dionicama puta izmjene tvari bakteroidi i sami preuzimaju ulogu proizvođača gnojiva: zatreba li im koji put atom ugljika da nešto preurede, oni jednostavno posegnu rukom u zrak u crijevu i uhvate ga. Pritom ga uvijek nađu — u našoj izmjeni tvari ugljik je uvijek prisutan kao otpad.

Doznaj više o knjizi "Crijeva sa šarmom".

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.