Rijetki su oni koji nisu posljednjih dana živčaniji nego inače, a mnogi su primijetili kod sebe reakcije na koje nisu navikli. Može li nas vrućina toliko izludjeti?!
O čemu govorimo posljednji dana? O vrućinama. Teško je govoriti o bilo čem drugom, zar ne? To je nešto što uistinu utječe na nas u svakom pogledu i na svaki aspekt našeg života. I to bez obzira radimo li ili smo slobodni, jesmo li u kući ili negdje vani. A mnogi su primijetili da su ovih dana puno živčaniji, pa čak i više bijesni, ljutiti...
Ako ste posljednjih dana primijetili da vas sitnice lakše izbace iz takta, da ste nestrpljiviji ili se češće osjećate tjeskobno, niste jedini. Visoke temperature ne iscrpljuju samo tijelo, već mogu imati značajan utjecaj i na naše mentalno zdravlje. Stručnjaci upozoravaju da toplinski valovi mogu povećati razdražljivost, anksioznost pa čak i agresivno ponašanje.
Zašto nas vrućina čini nervoznima?
Kada je tijelu prevruće, ono ulaže velik dio energije kako bi održalo normalnu tjelesnu temperaturu. Zbog toga mozak ima manje "kapaciteta" za regulaciju emocija, objašnjava klinička psihologinja Susan Albers iz Cleveland Clinic za Euronews Health. Drugim riječima, kada nam je fizički neugodno, postajemo manje strpljivi, lakše planemo i burnije reagiramo na svakodnevne situacije.
Istraživanja pokazuju da tijekom toplijih dana raste broj sukoba, agresivnih ispada u prometu, nasilnih incidenata, ali i posjeta hitnim službama zbog psihičkih tegoba.
Dehidracija dodatno pogoršava
Jedan od najvećih problema tijekom visokih temperatura je dehidracija. Osim što otežava regulaciju tjelesne temperature, ona utječe i na rad mozga. Čak i blaga dehidracija može narušiti koncentraciju, donošenje odluka i kontrolu emocija. Zbog toga se možete osjećati zbunjeno, tjeskobno ili razdražljivo i prije nego što uopće osjetite žeđ.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje redovito uzimanje tekućine tijekom dana, otprilike jednu čašu vode svakih sat vremena, odnosno ukupno dvije do tri litre dnevno, ovisno o dobi, zdravstvenom stanju i razini aktivnosti.
Osim dovoljnog unosa vode, stručnjaci savjetuju rashlađivanje tijela hladnim napitcima ili hladnim oblozima na vratu, zapešćima i gležnjevima, gdje su krvne žile najbliže površini kože.
Tropske noći dodatno iscrpljuju
Toplinski valovi često donose i takozvane tropske noći, kada temperatura ni tijekom noći ne pada ispod 20 °C. Upravo tada organizam ne uspijeva obaviti prirodni proces oporavka. Tijekom sna tjelesna temperatura se normalno snižava, srce i krvne žile se odmaraju, a organizam se oporavlja od napora tijekom dana. Kada je noć prevruća, taj proces je otežan pa se budimo umorniji i osjetljiviji. Dovoljan je samo jedan loše prospavan dan da postanemo nervozniji, nestrpljiviji i manje sposobni nositi se sa svakodnevnim stresom.
Ekstremne vrućine posebno teško podnose osobe koje već imaju dijagnosticirane psihičke poremećaje. Više istraživanja pokazalo je da vrućine pogoršavaju simptome anksioznosti, depresije, shizofrenije, ali da je povećan i rizik od suicidalnog ponašanja.
Oprez i s lijekovima
Stručnjaci upozoravaju da određeni lijekovi mogu otežati prirodno hlađenje organizma ili povećati rizik od dehidracije. Među njima su pojedini antidepresivi, stimulansi, antihistaminici te lijekovi za snižavanje krvnog tlaka. Visoke temperature mogu promijeniti i djelovanje nekih terapija ili povećati rizik od nuspojava, osobito ako je organizam dehidriran. Zato je tijekom toplinskih valova važno redovito piti dovoljno tekućine, izbjegavati boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana te, ako uzimate kroničnu terapiju, pridržavati se savjeta liječnika.
Iako je osjećaj razdražljivosti tijekom velikih vrućina sasvim očekivana reakcija organizma, ako primijetite da vas emocije preplavljuju ili se psihičke tegobe pogoršavaju, nemojte ih ignorirati. Rashlađivanje, hidracija, kvalitetan san i boravak u klimatiziranom prostoru mogu biti jednostavni, ali vrlo učinkoviti načini da zaštitite i tijelo i mentalno zdravlje.
