Znanstvenici smatraju da je autizam možda dio evolucijske "cijene" koju smo platili za iznimne mentalne sposobnosti koje nas čine jedinstvenima među vrstama
Nova znanstvena otkrića sugeriraju da bi visoka učestalost autizma mogla biti povezana s evolucijom ljudskog mozga. Naime, određeni neuroni u vanjskom sloju mozga razvijali su se iznimno brzo, a geni povezani s autizmom mijenjali su se pod utjecajem prirodne selekcije. Ove promjene mogle bi biti odgovorne za usporeni razvoj mozga u djece, ali istovremeno i za napredak u jeziku i kognitivnim sposobnostima.
U časopisu Molecular Biology and Evolution, koji izdaje Oxford University Press, objavljena je studija koja sugerira da je relativno visoka stopa poremećaja iz spektra autizma (ASD) kod ljudi rezultat načina na koji se ljudski mozak razvijao kroz povijest.
U Sjedinjenim Američkim Državama svako 31. dijete (otprilike 3,2 %) ima dijagnozu poremećaja iz spektra autizma. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da globalno jedno od 100 djece ima autizam. S evolucijskog stajališta, mnogi znanstvenici vjeruju da su autizam i shizofrenija poremećaji koji su gotovo isključivo prisutni kod ljudi. Vrlo je rijetko pronaći ponašanja povezana s tim poremećajima kod drugih primata. Osim toga, ta ponašanja često uključuju kognitivne sposobnosti poput govora i razumijevanja jezika – osobine koje su ili jedinstvene za ljude ili znatno razvijenije nego kod drugih vrsta, piše Science Daily.
Razvojem tehnologije sekvenciranja RNA na razini pojedinačnih stanica, znanstvenici su uspjeli precizno definirati različite tipove moždanih stanica. Kako su se objavljivali sve veći skupovi podataka, postalo je jasno da mozak sisavaca sadrži nevjerojatno raznolike neuronske tipove. Uz to, opsežne genetske analize otkrile su brojne promjene u ljudskom mozgu koje su jedinstvene za našu vrstu – genetski elementi koji su se vrlo malo mijenjali tijekom evolucije sisavaca, ali su se kod ljudi razvijali iznimno brzo.
Iako su prethodna istraživanja pokazala da su neki tipovi moždanih stanica ostali relativno stabilni kroz evoluciju, razlozi zašto su se neki drugi razvijali brže ostali su nepoznati. U ovom istraživanju znanstvenici su analizirali nedavno objavljene podatke o ekspresiji gena u pojedinačnim jezgrama stanica iz tri različita dijela mozga sisavaca.
Otkrili su da su najzastupljeniji neuroni u vanjskom sloju ljudskog mozga, tzv. L2/3 IT neuroni, evoluirali iznimno brzo u usporedbi s istim neuronima kod drugih primata. Zanimljivo je da je ta ubrzana evolucija bila praćena značajnim promjenama u genima povezanim s autizmom, što upućuje na to da je prirodna selekcija specifična za ljudsku vrstu igrala ključnu ulogu.
Iako rezultati snažno upućuju na to da su geni povezani s autizmom evoluirali pod utjecajem prirodne selekcije, znanstvenici još uvijek ne znaju zašto su upravo te genetske promjene bile korisne našim precima.
Nije jednostavno odgovoriti na ovo pitanje jer još uvijek ne znamo koje su točno ljudske specifičnosti u kogniciji, anatomiji mozga i neuronskom povezivanju donijele evolucijsku prednost. No, istraživači pretpostavljaju da su mnogi od tih gena povezani s razvojnim kašnjenjem, što bi moglo objasniti zašto se ljudski mozak razvija sporije nakon rođenja u usporedbi s mozgom čimpanzi. Osim toga, sposobnosti poput govora i razumijevanja jezika – koje su jedinstvene za ljude – često su pogođene kod osoba s autizmom i shizofrenijom.
Moguće je da je brza evolucija gena povezanih s autizmom donijela evolucijsku prednost usporavanjem razvoja mozga nakon rođenja ili povećanjem kapaciteta za jezik. Sporiji razvoj mozga u ranom djetinjstvu mogao je pomoći razvoju složenijeg razmišljanja i naprednijih mentalnih sposobnosti.
"Naši rezultati sugeriraju da su neke od istih genetskih promjena koje čine ljudski mozak jedinstvenim također dovele do većeg neurodiverziteta među ljudima", izjavio je glavni autor studije, Alexander L. Starr.
