Iako je plivanje izvrstan način vježbanja kojim možete sagorjeti kalorije i pozitivno utjecati na rad srca i kardiovaskularnog sustava, postoje i neki nedostaci, pogotovo kada plivate u bazenu.
Mnoga su istraživanja pokazala da plivanje ima blagotvorne učinke na sistolički krvni tlak, krutost arterija i postotak tjelesne masti, koji su inače pokazatelje rizika od srčanih bolesti. Isto tako, plivanje je odlično i za zdravlje zglobova. Studija objavljena u The Journal of Rheumatology otkrila je da plivanje od 45 minuta tri dana tjedno tijekom 12 tjedana drastično smanjuje ukočenost i bolove u zglobovima kod starijih osoba s osteoartritisom. Ispitanici su također primijetili značajna poboljšanja u svojim fizičkim ograničenjima.
Ipak, plivanje također može imati neke neuobičajene učinke na tijelo, od zelene kose do naboranih prstiju na rukama i nogama. U nastavku saznajte trebate li se zabrinuti zbog nekih od ovih problema te kako ih možete izbjeći ili popraviti.
Problemi s kosom
Plivanje može oštetiti kosu na mnogo načina. Primjerice, ako imate svjetliju kosu, možda ćeš primijetiti kako pramenovi poprimaju zelenkastu nijansu nakon plivanja u bazenu s klorom. To je prilično uobičajena pojava, a prema američkom Vijeću za kvalitetu vode i zdravlje, može se dogoditi ako u bazenu ima nakupina bakra, što može biti posljedica tretiranja vode mineralnim ionizatorima za bazene. Kada je bakar izložen vodi i kloru, on oksidira i veže se za proteine u pramenovima kose. Reakcija se događa bez obzira na boju kose, no efekt zelene kose vidljiv je samo kod svjetlije boje kose. Isto tako klor koji se koristi u bazenima za ubijanje štetnih bakterija, ima svojstva izbjeljivanja pa kosa nakon plivanja može izgledati svjetlije, bez obzira na nijansu.
Kako bi izbjegli izbjeljivanje ili zelenu kosu, istuširajte se čim izađete iz vode. Trener plivanja Trey Taylor objašnjava da što duže kemikalije ostanu na pramenovima, veće su šanse da ćete vidjeti promjene. Isto tako, ako sjedite na suncu pojačat ćete učinke klora, odnosno izbjeljivanje. Ako plivate radi vježbanja, nosite kapu za plivanje. Držat će kosu podalje od lica i zaštitit će je od kemikalija iz bazena. Neki ljudi smatraju da su silikonske kape udobnije, dok drugi više vole kape od likre. Taylor dodaje da su kape od likre izrađene od mekog mrežastog materijala i ne stežu glavu kao silikonske kape za plivanje.
Koža miriše na klor
Uobičajena pritužba među plivačima je da danima nakon toga mirišu na klor. Neki mogu osjetiti miris kad se znoje, dok ga drugi osjete i kada se istuširaju. Kada se klor pomiješa s vodom, ispušta poseban miris. Taj miris postaje još jači kada mješavina klora i vode reagira s bakterijama, virusima i drugim mikroorganizmima koji također mogu biti u bazenu. Dermatologinja Lauren Ploch napominje da molekule koje proizlaze iz kemijskih reakcija između klora, vode i patogena privlače masnoće u koži. Te molekule ostaju u porama dok se ne oslobode kroz znoj pa se miris ponekad može zadržati.
Kemikalije za bazen su jake pa je teško u potpunosti izbjeći taj dugotrajni miris na koži. Međutim, da biste smanjili miris, možete ograničiti vrijeme koje provodite u bazenu. Nakon što izađete iz bazena ili svaki put kad napravite pauzu, istuširajte se nježnim sapunom.
Istuširaj se nakon plivanja kako bi isprala miris klora sa kože
Plivačko koljeno
Kao i svaka druga fizička aktivnost, i plivanje može uzrokovati ozljede zbog naprezanja. Plivanje može dovesti do upale unutarnje strane koljena. Ozljeda je poznata kao plivačko koljeno, a često se javlja kod prsnog stila plivanja. Libby Bergman dr. med., ortoped objašnjava da prsni stil plivanja zahtijeva značajno kretanje u zglobu kuka. Budući da je kost natkoljenice (bedrena kost) ograničena u tome koliko daleko se može rotirati prema van, to stavlja veći pritisak na unutarnju stranu koljena.
Ako plivate umjerenim intenzitetom, vjerojatno nećete imati ovaj problem, osim ako imate ograničenu pokretljivost kukova od početka ili neku drugu ozljedu. Plivačko koljeno česta je ozljeda natjecateljskih sportaša s intenzivnijim rasporedom treninga, osobito među onima koji su usredotočeni na prsno plivanje, a ponekad i u sportaša koji počinju trenirati u starijoj dobi.
No, Bergman objašnjava da ovu ozljedu možete izbjeći jačanjem mišića stražnjice kako biste povećali snagu rotacije kukova. Jačanje skupine mišića koji pomažu u rotaciji kao što su bedreni mišići također može pomoći. Vježbe kao što su školjka i most s trakom iznad koljena pomoći će ojačati te mišiće.
Ako osjećate bol u koljenu tijekom ili nakon plivanja, pokušajte plivati drugim stilom plivanja te odmorite nekoliko dana od plivanja stilom koji je uzrokovao bol. No, Bergman savjetuje posjet fizioterapeutu ako se bol vrati jer plivanje kroz bol može u konačnici pogoršati problem.
Pregrijavanje
Plivanje u toploj vodi može biti opasno jer se tijelo ne može ohladiti kada se pregrije. Što je vježbanje napornije, to je važnije da plivate u vodi odgovarajuće temperature. Kada tjelesna temperatura postane previsoka, riskirate pregrijavanje, odnosno hipertermiju. Potencijalni problemi uključuju grčeve, iscrpljenost od vrućine, osip od vrućine, toplinski stres i toplinski udar. Prema klinici Cleveland, lakši oblici hipertermije, kao što su grčevi i osip od vrućine, mogu dovesti do teških i po život opasnih oblika, kao što su iscrpljenost toplinom i toplinski udar.
Idealna temperatura bazena za vježbanje ovisi o intenzitetu vježbanja. Fédération Internationale de Natation (FINA) Međunarodna plivačka federacija je uspostavila idealnu temperaturu vode u rasponu od 25 do 28 °C za plivačka natjecanja i 27 °C za sinkronizirano plivanje. Za ronjenje, temperatura vode u bazenu na umjerenoj razini postavljena je na 26 °C. Općenito, vjerojatnije je da će se vanjski bazeni više pregrijati nego unutarnji, osobito ako je vruće i sunčano. Ako niste sigurni u temperaturu bazena koji koristite, obratite pozornost na to kako se osjećate tijekom treninga. Ako primijetite crvenilo na licu, prsima ili gornjem dijelu leđa ili osjetite grčeve u mišićima, napravite pauzu. Isto vrijedi ako osjećate umor, žeđ ili primijetite da vas boli glava. Izađite iz bazena, popijte vode i isperite se hladnom vodom.
Smežurana koža
Ako ste proveli dugo vremena u vodi, vjerojatno ste primijetili da su vam se prsti na rukama i nogama malo naborali. Koža je prekrivena zaštitnim slojem, odnosno sebumom koji omekšava, podmazuje i čini kožu pomalo vodootpornom. No, zbog dugotrajnog boravka u vodi sebum se ispire te se koža natopi vodom pa se prsti na rukama i nogama naboraju. Iako ova pojava nije u potpunosti shvaćena, znanstvenici vjeruju da je to reakcija autonomnog živčanog sustava koji regulira automatske procese poput otkucaja srca i disanja. Zbog naborane kože lakše ćete uhvatiti mokre predmete, a zbog ove pojave ne morate brinuti jer te bore brzo nestaju i koža će ponovno obnoviti svoj sebum.
Plivačko uho
Kad god se nalazite u bazenu kojeg koriste i drugi ljudi, postoji mogućnost za neku infekciju. Profesor medicine Paul Auwaerter sa Sveučilišta Johns Hopkins napominje da ako se razine pH i klora u bazenu ne održavaju ili ga koristi više ljudi odjednom, možete dobiti neugodnu infekciju probavnog sustava. No, u bazenima koji su redovito održavani rizik od infekcije bi trebao biti minimalan.
Ono što se može dogoditi, čak i u pravilno održavanim bazenima, je da vam voda iz bazena dugo ostane u uhu, što omogućuje rast bakterija pa dolazi do upale uha popularno nazvanog i plivačko uho. Prema klinici Mayo, simptomi plivačkog uha obično su blagi u početku i mogu uključivati svrbež u ušnom kanalu, blago crvenilo unutar uha, istjecanje bistre tekućine i blagu nelagodu koja se pogoršava ako povučete vanjsko uho.
Ako primijetite blage simptome plivačkog uha, posjetite liječnika. On može očistiti vanjski ušni kanal i propisati kapi za uši za uklanjanje infekcije. Ako se ne liječi, simptomi se mogu pogoršati, a u teškim slučajevima mogu postati trajni. Kako biste spriječili plivačko uho, obavezno osušite uši nakon što ste proveli vrijeme u vodi. Nagnite glavu na svaku stranu kako bi voda iscurila iz ušnog kanala te vanjski dio uha obrišite mekim ručnikom. Izbjegavajte stavljati prste ili štapiće od vate u uši jer to može oštetiti osjetljivu kožu koja oblaže ušni kanal i zapravo povećati rizik od plivačkog uha.
