Ljudski mozak i um su nevjerojatni: pomažu nam doseći svaku vrhunac, ostvariti svoje snove i postignuti i najteže ciljeve. Ipak, prvo se trebamo upoznati s principima po kojima ovaj najvažniji organ u tijelu radi.
Ne razlikuje stvarnost od mašte
Ljudski mozak reagira na svaku misao i ne može razlučiti činjenicu od maštarije. Radi toga, osobe koje 'gledaju svijet kroz ružičaste naočale' su uglavnom sretnije i zato naše tijelo registrira placebo lijekove kao prave farmaceutske proizvode, prenosi Thinking Humanity.
Mentalni rad ne umara naš mozak
Osjećaj da nam je mozak umoran je rezultat naših emocija. Sastav krvi koja protječe kroz njega ostaje isti dok je mozak aktivan, iako, venska krv pojedinca koji je radio cijeli dan značajno se mijenja.
Mozak najčešće radi automatizirano
Više od pola današnjih misli su u biti misli od jučer. Zato je jednom pesimistu vrlo teško promijeniti način na koji vidi svijet. Trebali bi doslovno 'očistiti' um i naučiti kako da regularno reagiraju na stvari pozitivno.
Vidimo ono što mislimo
Bilo koja misao pretvara se u neko životno iskustvo. Na primjer, ako sanjaš o putu u Rim, sve oko tebe ćete početi podsjećati na ovaj grad. Zato, želiš li nešto promijeniti u svijetu, prvo promijeni način na koji razmišljaš.
Baš kao i svaki mišić, mozak zahtijeva treniranje
Mozak nije posebno drugačiji od naših ostalih mišića. Učenje, treninzi na svježem zraku, zdrava prehrana, miran san, putovanja i izleti, novi hobiji, zabilježavanje na papiriće, ples i sviranje su jako korisni za njegov razvoj.
Mozak se nikada ne odmara
Čak i kada spavamo, naš mozak nastavlja raditi. Noću je čak aktivniji nego danju.
Povremeno 'gašenje' je prijeko potrebno
Kako se ne bi 'ugušili' u negativnim razmišljanjima, trebamo se ponekad 'ugasiti' kako bi odmorili naš imunološki sustav. Aktivni odmor je najbolji način opuštanja našeg mozga.
Nije loše ponekad - zaboraviti
Kažu s Thinking Humanity da je ovo dobro za održavanje fleksibilnosti našeg živčanog sustava. Kako bi 'spremili' nova sjećanja, naš se um mora riješiti starih. Bilo bi super kada bi mi sami mogli odlučiti što ćemo zapamtiti, a što zaboraviti . Tome će pomoći da se češće koristimo informacijama koje želimo zapamtiti.
Mozak ne osjeti bol
Naš mozak reagira na bol, ali ne osjeti ju jer nema potrebne receptore. Ipak, ovo se ne odnosi na određene žile, živce i tkiva koja ga okružuju.
Možemo promijeniti naš mozak ako želimo
Bilo kakve aktivnosti čine nove živčane veze u našem mozgu. Prema tome, ako mislimo da ne možemo nešto napraviti, npr. dobiti promaknuće, ta će se ideja samo ojačati u našoj svijesti nakon nekog vremena. S druge strane, ako vjerujemo da ćemo uspjeti u tom naumu, naš će nam mozak pokazati mogućnosti za realizaciju toga.
