Istraživali su o čemu ovisi raspoloženje i u koje doba dana je najviše, a kada najniže.
Istraživači sa Sveučilišta u Michiganu i Dartmouth Healtha otkrili su da su ljudi u pet ujutro bili najlošije raspoloženi. Nasuprot tome, prema studiji, većina ljudi je najveselija u 17 sati.
“Raspoloženje se prirodno mijenja te je većinom najniže raspoloženje ujutro, a najviše navečer, neovisno o nedostatku sna”, objasnio je Benjamin Shapiro, glavni autor studije i psihijatar u Dartmouth Healthu. On i njegov tim došli su do ovog zaključka analizirajući podatke Fitbita (pametni satovi) od 2602 liječnička pripravnika tijekom dvije godine.
Iskoristili su rezultate pametnih satova za praćenje zdravlja kako bi otkrili broj otkucaja srca sudionika, broj koraka, podatke o spavanju i dnevne rezultate raspoloženja piše New York Post.
Mjerenje broja otkucaja srca i kretanja stažista omogućilo je znanstvenicima da procijene njihov cirkadijalni ritam, kao i njihovo vrijeme budnosti.
"Otkrili smo da raspoloženje slijedi ritam povezan s unutarnjim satom tijela, a utjecaj tog sata se povećava što je netko dulje budan", rekao je koautor studije Danny Forger, koji predaje matematiku na UM Medical School.
U kombinaciji s analizom podataka pametnih satova, istraživači bi također povremeno tražili od stažista da ocijene svoje raspoloženje na ljestvici od jedan do 10. Otkrili da se, uz spomenutu korelaciju vremena i raspoloženja, raspoloženje sudionika pogoršava što su dulje bili budni.
“Nedostatak sna je zaseban proces koji dodatno smanjuje raspoloženje. Dakle, netko tko je budan cijelu noć, u pet ujutro trebao bi biti još više lošije raspoložen nego da se probudio u pet ujutro nakon spavanja”, objasnio je Shapiro. Dodao je da je tijekom dana kada su sudionici normalno spavali, njihovo raspoloženje u pet ujutro i dalje bilo lošije od onog navečer.
Ipak, istraživači su analizirali prilično mali uzorak u umjetnom laboratorijskom okruženju. Ovo možda neće točno odražavati složenost i promjene raspoloženja i kako na to utječu čimbenici kao što su društvena dinamika, rasporedi i temperamenti.
Na primjer, istraživači su zamijetili da je nekoliko sudionika ostalo budno više od 18 sati. Unatoč tome, znanstvenici vjeruju da studija pokazuje kako se digitalni alat poput pametnog sata može učinkovito koristiti u kliničkom okruženju.
Forger, primjerice, smatra da takva tehnologija daje uzbudljiv, novi način za istraživanje ovih čimbenika u problemima mentalnog zdravlja.
