Loše si volje? Onda bi u tom raspoloženju trebala izbjegavati sljedeće stvari...
Svi su ponekad neraspoloženi, a većinu vremena ne možemo ni reći zašto. Neki tinejdžeri su čak bez prestanka jadni godinama, premda im tata priprema doručak, mama pere rublje, a sve što trebaju učiniti jest saznati tko su. Nitko ne zna kako točno nastaje loše raspoloženje i kako ga se najbolje riješiti. Međutim, zna se što treba izbjegavati kada si loše raspoložena kako bi izbjegla dodatne probleme.
Loše raspoloženje ometa 'razmišljanje'
U svojoj knjizi "Brain Whispers", neuroznanstvenik prof.dr. Martin Korte vrlo jasno i razumljivo objašnjava kako je strukturiran naš mozak. Ukratko: mali čudotvorni organ u našoj glavi sastoji se od različitih dijelova s različitim područjima odgovornosti i nadležnosti, koji uglavnom dojmljivo rade zajedno, ali ponekad i smetaju jedni drugima. Jedan od tih dijelova istraživači mozga nazivaju „prefrontalni korteks“ ili „frontalni režanj“, koji je uvelike odgovoran za ono što bismo nazvali svjesnim razmišljanjem i analiziranjem – npr. za prenošenje percepcija u riječi, planiranje budućnosti, razmišljanje o posljedicama...
U usporedbi s drugim dijelovima mozga, izvedba našeg frontalnog režnja je gotovo smiješna, ali mu ipak dugujemo gotovo sve što nam je potrebno za život (Internet, grijanje, hladnjak, struju...). Međutim, ako smo loše raspoloženi, naš prefrontalni korteks zauzet je „odbijanjem“ negativnih osjećaja, kako Korte to pojednostavljeno kaže. Stoga nam njegova izvedba nije u potpunosti dostupna.
Što slijedi iz toga: kada smo loše raspoloženi, nosimo se s izazovima za koje nam je potreban naš prefrontalni korteks, a isti tada nije u normalnom stanju i stoga bismo ih trebali, ako je to ikako moguće i ako su to stvari važne za naše živote, odgoditi ih za kasnije, kada ćemo se osjećati bolje.
Primjeri? Primjeri!
4 stvari koje nikada ne bi trebala raditi kad si loše raspoložena
1. Dati otkaz na poslu
Čak i ako je tvoje loše raspoloženje povezano s tvojim poslom, odluku o ostavci trebaš donijeti samo ako je tvoj "prefrontalni korteks potpuno uračunljiv". Dok druga područja mozga također igraju ulogu u donošenju odluka, prednji režanj je odgovoran za uključivanje dugoročnih posljedica u donošenje odluka. U tom smislu, za svaku važnu odluku s trajnim učinkom vrijedi sljedeće: donesi je kad budeš odmorna, nahranjena i dobro raspoložena.
2. Reći svojoj prijateljici koliko te živcira to što uvijek moraš trčati za njom
Naravno, tinjajući sukobi u prijateljstvu su plodno tlo za loše raspoloženje, ali rješavati ih kad si loše volje obično je kontraproduktivno. Ako nam je čeoni režanj „zauzet“, lakše koristimo pogrešan ton, manje smo sposobni procijeniti učinak naših riječi i reagiramo impulzivno, umjesto da smo orijentirani na rješenje te da smo samouvjereni. Ako, želiš eventualno ugroziti svoje prijateljstvo, možeš, naravno, samouvjereno izliti srce svojoj frendici dok si loše volje. Međutim, ako se želiš riješiti problema, bolje je prvo prespavati noć…
3. Raspravljati s partnerom zašto se ponaša kao neandertalac u društvu svojih prijatelja
Ono što vrijedi za prijateljstvo vrijedi i za veze, ako si loše raspoložena, vjerojatnost da ćeš započeti svađu puno je veća od šanse da dugoročno riješiš problematični sukob...
4. Započeti novi (izazovni) projekt
Kada smo loše raspoloženi, sa svakodnevnim izazovima nosimo se manje energično, ali manje-više s lijevom rukom, budući da obrasce djelovanja i navike ne pohranjujemo u prefrontalni korteks, nego u druga područja svog mozga (npr. u bazalne ganglije). Ali, ako smo suočeni s potpuno novom situacijom, potrebno nam je da nam korteks bude 100 % operativan kako bismo se s njom izborili na najbolji mogući način. Naravno, s nekim projektima sigurno nije tako loše ne krenuti optimalno. Međutim, lažni startovi rađaju frustraciju i mogu nas navesti da napustimo projekte koji bi nam inače bili zadovoljstvo...
Doduše, ako ćemo sada dalje razmišljati, smislit ćemo još puno stvari koje radimo puno gore kad smo neraspoloženi, nego kad smo dobro raspoloženi. Zato itekako ima smisla paziti na sebe i paziti da se barem što češće osjećamo dobro. S druge strane, postoje i situacije za koje nam prefrontalni korteks ne treba baš hitno i u kojima je previše razmišljanja ponekad čak i veća smetnja.
