Ako ste ikada 'pukli' na svog partnera nakon lošeg dana ili imali ispad tijekom frustrirajućeg razgovora s nekim, možda ste se nakon toga osjećate loše. U ovakvim trenucima niste možda najbolja osoba, ali to je normalan dio ljudske reakcije na pretjeranu stimulaciju.
"Naš mozak prima informacije iz naših osjetila - vida, dodira, mirisa, zvuka i okusa - tako da nam to pomaže da razumijemo našu okolinu", rekla je za HuffPost psihoterapeutkinja Manahil Riaz. “Biti pretjerano stimuliran znači da su naša osjetila primila mnogo informacija, pa se osjećamo preopterećeno dok primamo te informacije”.
Kada ste previše stimulirani, vaš prefrontalni korteks se isključuje, objasnila je bračna i obiteljska terapeutkinja Emma Shandy Anway. To je inače dio mozga odgovoran za racionalno donošenje odluka. Kad smo pod stresom, prefrontalni korteks prelazi iz reflektivnog i racionalnog u reaktivan, dodala je Anway. U tim uvjetima vaš mozak ne razmišlja o održavanju odnosa ili učinkovitom rješavanju problema, već umjesto toga paničari, rekla je Riaz.
Štoviše, vaše tijelo aktivira sustav odgovora na stres (također poznat kao "bori se, bježi ili zamrzni"), bez obzira na to imate li posla sa stvarnim stresorom ili samo percipiranim, prema Riaz. Vaša reakcija na stres tada utječe na vaše raspoloženje. Pretjerana stimulacija će pojačati i ubrzati sve reakcije, rekla je Anway. Kada ste pretjerano stimulirani, vaš živčani sustav je u biti disreguliran.
Kad ste već previše stimulirani, bilo kakva smetnja ili neugodnost potaknut će trenutnu reakciju. Vjerojatnije je da ćete vikati na svoju djecu ili 'puknuti' na kolegu ako ste dosegli prag pretjerane stimulacije, jer vaš mozak ne razmišlja racionalno i nalazite se u zoni "bori se, bježi ili zamrzni". A ako su problemi koji vas izlažu stresu manje očiti, možda nećete ni shvatiti da postajete sve nervozniji. Ove suptilnije stvari samo će smanjiti vašu sposobnost da se nosite s drugim stresorima.
Tehnologija vjerojatno igra veliku ulogu u pretjeranoj stimulaciji
"Kada govorimo o osjećaju pretjerane stimulacije, mislim da je tehnologija vrlo relevantna tema", rekla je Riaz.
Između poruka, e-pošte i obavijesti na društvenim mrežama, lako je doći do senzornog preopterećenja. "Mislim da su ljudi na neki način uzbuđeni i privučeni ovim obavijestima, a sada živimo u društvu u kojem je vrlo normalno baciti pogled na svoj mobitel, dok smo prije možda 30 godina bili prisutni u trenutku", rekla je Riaz.
Iako su mnogi od nas možda ovisni o mobitelima, zapravo žudimo za mirom i uživanjem u trenutku - dvije stvari koje mobiteli ne nude. Sa stalnim pristizanjem informacija, povrh svakodnevnog stvarnog života izvan tehnologije, nije ni čudo da smo svi previše stimulirani.
Isključite svoje obavijesti ili jednostavno ostavite svoj mobitel u prostoriji gdje ga ne možete vidjeti ili čuti. Kako se ne biste osjećali pretjerano stimuliranim, važno je imati granice s tehnologijom oko sebe, savjetovala je Riaz.
Evo što možete učiniti da regulirate svoje emocije
Normalno je (i neizbježno) da se ponekad osjećate preopterećeno. Svi smo mi ljudi, a biti čovjek je teško.
"Svaki put kad je naš živčani sustav disreguliran, moramo pronaći način da naučimo svoje tijelo da nismo u opasnosti", rekla je Anway. “Kako da vratimo taj prefrontalni korteks na mrežu (online)? Jer ako je sve izvan mreže (offline) i ako smo samo u toj 'bori se, bori se, zamrzni' zoni, onda ćemo naravno biti zli, naravno da ćemo biti eksplozivni, jer gotovo kao da nismo pod kontrolom”.
Kada primijetite da ste blizu ili na pragu 'pucanja', Anway preporučuje duboko disanje kroz nos.
“Jedina stvar na koju se želite usredotočiti je osigurati da izdisaj bude dulji od udisaja. Kad vam je izdisaj duži od udisaja, to podsjeća vaše tijelo i vaš mozak da niste u opasnosti”, objasnila je. "Kad vam se disanje uspori, vaš živčani sustav počinje usporavati, a to će zauzvrat usporiti vaše misli".
Također je važno primijetiti čemu posvećujete pozornost kada se osjećate pretjerano stimuliranim. Vježbanje vještina svjesnosti u trenutku – kao, recimo, imenovanje tri stvari oko sebe koje su zelene boje – način je borbe protiv senzornog preopterećenja. "Pomaže vam da imate određenu kontrolu nad time gdje usmjeravate svoju pozornost", dodala je Riaz.
Prije nego što uopće osjetite svoj prag, možete pomoći svom tijelu da održi osjećaj smirenosti prakticiranjem određenih dnevnih navika. U našem vrlo užurbanom načinu življenja, skloni smo puno više biti pod stresom nego što smo možda uopće svjesni, rekla je Anway.
Zapitajte se kako održavate osjećaj homeostaze tijekom dana. To bi moglo značiti da ne provjeravate mobitel u prvih 30 minuta nakon što se probudite; imate 10 minuta za sebe svaki dan ili postavljate alarma koji vas svaki sat podsjeća da se nakratko prošetate ako puno sjedite, preporučila je Anway.
“Možete početi sa stvarno mikro promjenama. Ti mali trenuci na kraju imaju tako velik utjecaj na način koji mislim da većina ljudi ne očekuje", zaključila je Anway.
