Psiha i seks Moje emocije 7410 prikaza 27. listopada 2017.

Psihologinja za snove otkriva: " Proročki snovi su upozorenje koje šalješ budnoj sebi"!

Foto: Guliver/Shutterstock
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Zašto sanjamo to što sanjamo, zašto ponekad predvidimo buduće situacije u snovima, zašto nam se neki snovi urežu duboko u pamćenje. Na ta i brojna druga pitanja o snovima i sanjanju dogovara psihologinja i psihoterapeutkinja dr. sc. Adrijana Bjelajac.

Snovi su oduvijek bila enigma svima, a jedino što znamo da su iznimno individualni i da ovise od osobe do osobe. Bilo da ih definiraju životne situacije, osjećaji, želje i strasti, oni uvijek izvlače različita pitanja i teme iz naše podsvijesti na površinu, a ponekad nas taj osjećaj iz sna zna 'držati' i nekoliko dana. 

Ovim su se pitanjima znanstvenici bavili oduvijek, a još nisu sve otkrili u bespuću mogućnosti ljudske podsvijesti. Ipak, za neke su stvari pronađeni odgovori i stručna objašnjenja kroz brojna istraživanja i teoriju. 

Sve što te ikada zanimalo o snovima donosi ti psihologinja i psihoterapeutkinja s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, doc. dr. sc. Adrijana Bjelajac.

'Proročki snovi' su upozorenje koje šalješ budnoj sebi

ZK: Postoje li 'proročki snovi'? Tj. postoji li znanstveno objašnjenje za tvrdnje da su se neki snovi obistinili određenim ljudima? 

Iskazi o proročkim snovima uglavnom su anegdotalne prirode i suvremenim znanstvenim metodama jednako je teško i dokazati i osporiti njihovo postojanje. Značenje tzv. „proročkih“ snova, kao i značenje onih „uobičajenih“ snova, u suvremenoj psihoterapijskoj praksi promatra se uglavnom kroz fenomenološku prizmu.

To znači da se istražuje kakvo značenje snu ili elementima sna pridaje osoba koja je taj san sanjala. Upravo zbog toga što se u snovima događaji odvijaju bez naše voljne kontrole snovi nam mogu ukazivati na teme koje su za nas važne a kojih možda u budnom stanju nismo sasvim svjesni.

Možda te zanima... Vrijeme u koje se noću obično budiš, otkriva što u tijelu nije dobro Zdravlje

Sve što nas ikada muči, svjesno ili nesvjesno - rješava se u snovima

ZK: Ima li to kakve veze s pojmom 'samoispunjavajućeg proročanstva' iz socijalne psihologije?

S obzirom da za sada nemamo znanstvene dokaze o postojanju proročkih snova, možemo samo nagađati o čemu se zapravo radi.

Tako bi, između ostalog, objašnjenje u kontekstu spomenutog fenomena samoispunjavajućeg proročanstva moglo biti to da uvjerenje o proročkoj snazi sna navodi osobu da se nesvjesno ponaša na način koji osigurava ponavljanje odsanjane situacije na javi. Pri tome će se osoba nesvjesno više usmjeriti na sličnosti dviju situacija zanemarujući razlike među njima.

Suprotno uvriježenom mišljenju, znanstveno je dokazano da snovi predstavljaju kontinuitet našeg psihičkog života u budnosti prije nego li neko sasvim različito stanje.

Istraživanja su pokazala da najčešće sanjamo upravo ono što nas zanima ili zabrinjava - odnosi s drugim ljudima, zadaci koje treba izvršiti, prepreke koje su nam na putu. Pri tome češće sanjamo negativne događaje, elemente situacije i emocije nego pozitivne. S evolucijskog stajališta, moguće je da je sanjanje potrebno kako bismo imali sigurni poligon za uvježbavanje rješavanja problema našeg svakodnevnog življenja.

 | Author: Thinkstock Foto: Thinkstock

Razlika između REM stadija i ne-REM spavanja

ZK: Kako nastaju situacije u snovima koje se čine iznimno realnima? Uzrokuje li ih mašta, prethodna iskustva, emocije? Po čemu se ovo intenzivno sanjanje razlikuje od 'običnog', ili onog u kojem lica i situacije nisu jasno definirani, tj. 'zamagljeni' u sjećanju?

Snova i sanjanja ima različitih vrsta, ovisno i o tome s kojim stadijem spavanja su povezani. Više od 80% sanjanja odvija se u takozvanim REM stadijima spavanja. Takvi snovi uglavnom uključuju sanjača, izraženije su emocionalno obojeni, bogati su likovima, slikama, sadržaji znaju biti fizički zahtjevni, slijed događaja zna biti bizaran i/ili nelogičan. Za razliku od toga, sanjanje u tzv. ne-REM  stadijima spavanja više nalikuje mislima ili idejama, značajno je manje emocionalno obojeno i izravnije se veže uz svakodnevne sadržaje i događaje.

Tijekom noći mi se budimo prije ulaska u REM spavanje ili neposredno nakon njega. Obično se tih buđenja ne sjećamo jer ona traju vrlo kratko. To kratko trajanje buđenja ne dozvoljava ni da se tragovi pamćenja sadržaja snova učvrste, pa se zato ukupno sjećamo daleko manje snova nego što ih odsanjamo. Procjenjuje se da zaboravimo preko 95% svojih snova, a pretpostavlja se da je razlog tomu prevencija miješanja sadržaja snova sa sadržajima našeg budnog života. Gubitak takve granice otežao bi nam svakodnevno funkcioniranje kao što primjerice halucinacije otežavaju funkcioniranje osobama oboljelim od težih psihičkih bolesti.

Možda te zanima... Paraliza sna - osjećaj zarobljenosti unutar vlastitog tijela Zdravlje

ZK: Sanjamo li sve snove jednako, a percepcija istih ovisi o našem sjećaju pa se tako nekih sjećamo bolje, jasnije i intenzivnije?

Obično ćemo bolje upamtiti dulje snove, a to su uglavnom oni koji se događaju u jutarnjim satima, odnosno pri kraju spavanja. Događaji u snovima mogu biti nestvarni, ali su emocije koje pritom doživljavamo stvarne. Jednako kao i u budnosti, događaje koji su jače emocionalno obojeni bolje se i duže sjećamo.

Pamćenje snova može se trenirati

S učestalošću dosjećanja snova povezane su i osobine sanjača pa je tako nekim ljudima sanjanje samo po sebi zanimljiv fenomen, bave se svojim snovima, razmišljaju i razgovaraju o njima te ih bolje pamte. Također znamo da neki ljudi sanjaju više, a neki manje. Nadalje, slabije ćemo upamtiti uobičajene i manje zanimljive sadržaje snova nego sadržaje koji su bizarni, istaknuti, izolirani.

Upamćivanje snova u značajnoj mjeri određuje i naša svjesna namjera da ih upamtimo, pa je zato moguće treningom u određenoj mjeri povećati učestalost dosjećanja vlastitih snova.

ZK: Što se događa kada se nekih snova sjetimo mjesecima ili godinama nakon što ih sanjamo? Kako se oni urezuju u naše pamćenje na tako dugo vremena?

Spavanje ima značajnu ulogu u normalnom odvijanju različitih psihofizioloških procesa, od kojih su značajni procesi učenja, paćenja i s njima povezanim rješavanjem problema.

 | Author: Guliver/Shutterstock Foto: Guliver/Shutterstock

Izumitelj periodičkog sustava kemijskih elemenata svoje se ideje sjetio - u snu

Poznata je anegdota prema kojoj je Dimitri Mendeleev nadahnut snom sličnog sadržaja osmislio periodički sustav elemenata. Stoga ako neki san izravno pomogne da razriješimo neki problem iz naše budnosti, da promijenimo perspektivu ili samo da postanemo svjesniji problema s kojim se u budnom životu borimo, takvi snovi pridonose boljoj kvaliteti našeg života. Njih ćemo prije upamtiti jer imaju važno značenje u našem svakodnevnom funkcioniranju.

Zašto su psihoterapeutima zanimljive noćne more kod pacijenata

Nažalost, jednaku snagu imaju i snovi vezani uz neugodne doživljaje i događaje, što je univerzalno i prolazno iskustvo koje nam je svima zajedničko. No, kod ranjivijih osoba poput pojačano anksioznih ili oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja dosjećanje snova je općenito češće, a fokus je posebno izoštren za neugodne snove i noćne more koji sami po sebi predstavljaju dodatnu prijetnju. 

Ako se prisjetimo da su emocije proživljene u snovima stvarne, kao i da se u noćnim morama nakon traumatskih iskustava sadržaj traume često eksplicitno ponavlja, nije neobično da se u terapijskom kontekstu stručnjaci za mentalno zdravlje od samih početaka bave snovima kao značajnim aspektom ljudskog funkcioniranja.

Možda te zanima... Nesanica uzrokovana anksioznošću - 6 stvari koje ti mogu pomoći da zaspeš Psiha i seks

Kako se ispituje spavačevo iskustvo?

ZK: Postoji li mogućnost da su proročki snovi ili sjećanje nekih snova tek svojevrstan deja vu, dovoljno jak da nas uvjeri da su se takve situacije događale u našim mislima? 

Od samih početaka znanstvenog pristupa istraživanju snova pa sve do danas jedini način da saznamo nešto o samom sadržaju snova jest da pitamo spavača. To možemo činiti neposredno nakon buđenja ili nakon nekog duljeg vremenskog perioda. Sadržaj snova ispituje se i u kontroliranim laboratorijskim uvjetima, što je daleko zahtjevniji ali i pouzdaniji način prikupljanja podataka, jer se spavača budi u točno ciljanim fazama spavanja i traži da ispriča što je sanjao.

Kad govorimo o sadržaju snova mi u svakom slučaju govorimo o dosjećanju, nakon kraćeg ili duljeg vremenskog perioda, no dosjećanje često zna biti promijenjeno različitim unutarnjim ili vanjskim događajima. S obzirom da imamo potrebu organizirati svoje misli u koherentan slijed, mi spontano i nesvjesno razne nelogičnosti i praznine u svojim iskustvima korigiramo i nadopunjavamo.

 | Author: Guliver/Shutterstock Foto: Guliver/Shutterstock

Time dajemo smisao grubim i općenitim informacijama koje stižu u više mozgovne strukture iz dubljih centara primarno odgovornih za emocionalni doživljaj i konsolidaciju tragova pamćenja. Kao i kod fenomena deja vu, moguće je da nam se situacija na javi zapravo učini identičnom situaciji u snu onda kada su elementi sna organizirani na sličan način kao elementi situacije u kojoj se nalazimo u budnosti ili kad te dvije situacije (budna i sanjana) dijele neku zajedničku emociju.

Tada nam se može učiniti da smo u toj situaciji koju proživljavamo u budnosti već sudjelovali, iako ona ne mora u potpunosti odgovarati onome što smo sanjali.

 | Author: Adrijana Bjelajac Foto: Adrijana Bjelajac

Zašto nam se neki snovi ponavljaju ili ih sanjamo par noći?

Ponavljajući snovi nisu tako rijetka pojava kako nam se možda čini, većina ljudi će prepoznati ponavljajući san barem jednom u životu. Osim principa kontinuiteta (koji se odnosi na nastavak razmišljanja o situacijama i odnosima iz budnog života) za sanjanje vrijedi i princip ponavljanja, a ponavljaju se bilo elementi sna bilo cijela priča.

Jedno je istraživanje je pokazalo da je 50-60% studenata imalo ponavljajuće snove u razdoblju od 1 mjeseca do 10 godina, s promjenjivom učestalošću od 1 ili 2 puta tjedno do 2 puta godišnje. Najčešći sadržaj takvih snova jest da sanjača netko proganja, napada ili mu prijeti, pri čemu sanjač situaciju promatra i skriva se ili bježi.

Takvi se snovi znaju javiti u situacijama povišenog stresa, a posebno vezanog uz separaciju od značajnih osoba (npr. smrt, selidba, prekid odnosa). Stoga se ponavljajući snovi mogu shvatiti i kao znak da je psihičko blagostanje osobe na neki način poljuljano. Značenje koje se u takvim snovima može prepoznati obično je skriveno u metaforama i simbolima, pa ih je teže povezati s obrascima svakodnevnih emocionalnih preokupacija.

Digi2 Možda te zanima... Digitalna nesanica: mit ili stvarnost? Zdravlje

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.