Digitalna nesanica: mit ili stvarnost?

Prekomjerna upotreba elektronskih uređaja

Računalo, televizor i mobilni telefon samo su neka od tehnoloških dostignuća danas dostupna mnogima. Surfanje internetskim stranicama do kasno u noć, čitanje knjiga na elektronskom čitaču ili višesatno slanje SMS poruka prijateljima gotovo da su postali naš dio svakodnevice, a djeca u dobi od pet godina već imaju omogućen pristup video igrama u spavaćoj sobi.

Odavno je poznato kako je za miran san potrebno opustiti se i smiriti se prije odlaska u krevet. Međutim, ima li pretjerana upotreba elektronike kakve posljedice na miran san? 

Monitori plavim dijelom spektra 'zavaravaju' mozak

Specijalist oftalmologije iz Poliklinike Sunce dr. Anđelko Parać tvrdi kako je insomnia (nesanica) uzrokovana korištenjem laptopa, pametnih telefona ili LCD monitora prije spavanja prvenstveno posljedica neurofizioloških i neurokemijskih promjena u mozgu, dok su oči samo 'kamere' koje prenose signal u središnji živčani sustav.

''Uporaba računala u kasnim satima danas je poprilično raširena. Mozak je u evolucijskom smislu 'zastario' te radi u različitom 'modu' danju i noću. Plavi dio spektra karakterističan je za dnevnu svjetlost i javlja se izlaskom sunca, a kako sunce zalazi udio plavog dijela spektra je sve manji. Današnji LCD monitori emitiraju veći dio plavog dijela spektra od običnih svjetiljki pa tako korištenjem računala u kasnijim satima 'varamo' mozak i 'javljamo' mu da je dan, a ne noć, što uzrokuje promjene u produkciji melatonina'', pojašnjava te dodaje kako je upravo zbog tih promjena teže zaspati.

''Naravno, središnji živčani sustav još je podraženiji u slučaju radnji kad je mozak aktivno uključen (igranje igrica, pretraživanje internetskih stranica), nego u slučaju pasivnih radnji kao što je primjerice gledanje televizije.'' Doktor Parać tvrdi da postoji i mogućnost smanjenja emisija plavog dijela spektra svjetlosti, a to čine filtri zaslona, naočale s narančastim filtrima ili podešavanje svjetline (brightness), odnosno prebacivanja u crno-bijeli 'mod'.

Uzročno-posljedična veza nesanice i monitora

Specijalist oftalmolog primarijus dr. sc. Igor Petriček iz Klinike za očne bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (KBC Zagreb) smatra kako se u slučaju povezanosti nesanice i pretjeranog izlaganja organa vida računalu često miješaju pojmovi uzroka i posljedice. ''Mislim da ljudi više sjede za računalom jer imaju nesanicu, a na da je imaju zbog rada za računalom. Uostalom, ljudi koji ne mogu spavati isto tako čitaju do dugo u noć. Većina ljudi koja sjedi za računalom do dugo u noć uglavnom ne radi nego surfa ili se igra, dakle eventualni stres zbog posla tu nema utjecaja.''

S njime se slaže i front-end specialist Davor Katona Šesto koji pred računalom provodi veći dio svog dana zbog prirode posla kojim se bavi. Posao mu je poznavati sve aspekte prikazivanja bilo koje vrste informacija na internetskim stranicama što uključuje programiranje sučelja, poznavanje prikaza na desktop računalima, mobitelima, tabletima i slično, a sve to zahtijeva puno koncentracije na detalje. Iako je posljednjih 10 godina profesionalno vezan uz rad na računalu, tvrdi kako ipak nije uočio njegovu povezanost s nesanicom.

Glavobolja, peckanje i crvenilo očiju

''Kao i u svakom drugom poslu koji ne mora uključivati računalo, kada se stvari zakompliciraju ili ne mogu odmah doći do rješenja, o problemu razmišljam i pred spavanje. Ako mi sine ideja, tada ustanem i odem do računala kako bih riješio problem. Posebice se to odnosi na situaciju kada postoji određeni vremenski rok do kada bi konkretni posao trebao biti gotov i tada mogu uočiti problem sa spavanjem. Međutim, moram ponovno napomenuti da to nema veze s računalom budući da je ono samo alat koji mi služi za rad'', tvrdi Katona Šesto.

Iako rad pred ekranom računala ne povezuje s nemirnim spavanjem, primijetio je kako ponekad ipak osjeti laganu glavobolju. ''Također pokušavam barem jednom u dva sata prošetati, otići na svježi zrak i tako ujedno odmoriti oči. Peckanje osjetim svaki put kada je potrebno koncentrirati se na detalje, ali moram priznati da nakon otprilike 5-6 sati takvog rada postajem kratkovidan pa se približim monitoru na udaljenost od 35 do 40 centimetara.''

Savjete primarijusa dr. sc. Igora Petričeka za smanjenje opterećenja očiju ako pred računalom provodiš nekoliko sati dnevno možeš pročitati ovdje.

Nauči smanjiti opterećenje očiju

Kako bi ubuduće svjesno mogla utjecati na smanjenje opterećenja očiju ako pred računalom provodiš nekoliko sati dnevno, primarijus dr. sc. Igor Petriček savjetuje ti sljedeće:

• Položaj ekrana računala spusti na otprilike 20 stupnjeva ispod razine pogleda – time je oko manje otvoreno i manje se isušuje. To praktično znači da bi tvoj pogled trebao biti na gornjem rubu ekrana kada gledaš ravno.
• Pridržavaj se pravila 20-20-20: Svakih 20 minuta napravi pauzu u trajanju od 20 sekundi i pogledaj u daljinu (dalje od pola metra). Tako se opušta grč očnog mišića koji stalno fokusira sliku na istu udaljenost računala (akomodacija).
• Ovisno o dobi, bitno je nositi adekvatne naočale za udaljenost ekrana računala. Time se maksimalno opušta akomodacija i smanjuju smetnje te, možda još značajnije, ne dolazi do nefiziološkog približavanja ili udaljavanja od ekrana radi dobivanja oštrije slike, što stvara probleme s vratnom kralježnicom i dodatno širi vjeđni rasporak zbog naginjanja prema naprijed.
• Povremeno blago dlanom kružnim pokretima izmasiraj zatvorene oči. Time se istiskuju masti iz žlijezda u vjeđama, što smanjuje suzenje oka i isparavanje suza.
• Ako ništa drugo ne pomaže, povremeno ukapaj umjetne suze koje rehidriraju površinu oka. Važno je pritom znati da one u oku djeluju tek otprilike 15-20 minuta. Zato je pri duljem radu za računalom i naglašenijim smetnjama potrebno njihovo često ukapavanje. S obzirom na to da je uzrok iritacije očiju pri radu za računalom rijeđe treptanje te posljedično pojačano isparavanje suza, preporučujem koristiti umjetne suze koje u svojem sastavu imaju i lipide.
• Smanji strujanje zraka u prostoriji. Ventilator na radnom mjestu ili u vozilu nikako nemoj usmjeravati prema očima.
• Ako je ikako moguće, izbjegavaj prostore sa suhim zrakom (klimatizacija) jer to dodatno isušuje površinu oka.
• Ako koritiš mekane kontaktne leće, a javljaju se simptomi iritacije, pokušaj radije koristiti leće s manjim postotkom vode, koje će površinu oka manje isušivati.

Doznaj više o simptomima najčešćih poremećaja disanja pri spavanju.