Zašto se i dalje osjećate kao da glumite, iako ste već postigli uspjeh? Jeste li se ikada našli u situaciji da stalno sumnjate u sebe, čak i u područjima u kojima obično briljirate? Osjećate li se često kao varalica ili prevarant unatoč svim svojim postignućima? Zapravo, to je vrlo čest fenomen koji se naziva sindrom varalice.
Sindrom varalice može se javiti kao tjeskoba, unutarnji glas koji vas upozorava da ćete uskoro biti "razotkriveni", bez obzira na to koliko ste sposobni. Često je praćen negativnim samogovorom, a nerijetko i simptomima anksioznosti i depresije.
Sindrom varalice nije dijagnosticirani mentalni poremećaj. Umjesto toga, pojam se najčešće koristi u kontekstu inteligencije i postignuća, iako je često povezan i s perfekcionizmom te društvenim okruženjem. Može se pojaviti na poslu, u partnerskim odnosima, prijateljstvima ili općenito – i na taj način nas sputava da razvijemo samopouzdanje koje smo zapravo zaslužili. Psihologinje Suzanna Imes i Pauline Rose Clance prve su upotrijebile ovaj termin 1970-ih.
Ironija je u tome što su ljudi sa sindromom varalice često vrlo uspješne, impresivne osobe. Izvana, nema vidljivog razloga da se osjećaju kao varalice, a ipak se tako osjećaju. Upravo to ovaj psihološki fenomen čini toliko složenim i vrijednim daljnjeg istraživanja.
Sindrom varalice ne utječe samo na vaše unutarnje osjećaje vezane uz posao ili vlastitu vrijednost, već može promijeniti i način na koji pristupate projektima, odnosima ili bilo kojem području u kojem osjećate nesigurnost.
"To u biti stvara samoispunjujuće proročanstvo, što ovaj sindrom čini toliko podmuklim – i zato ga je važno prepoznati i na vrijeme se njime pozabaviti."
5 vrsta sindroma varalice
Prema istraživanju dr. Valerie Young, stručnjakinje za sindrom varalice i suosnivačice Instituta za sindrom varalice, ovaj se sindrom može podijeliti na pet osnovnih tipova:
- Perfekcionist. Ova vrsta sindroma varalice uključuje vjerovanje da biste, osim ako niste apsolutno savršeni, mogli postići bolje. Osjećate se kao varalica jer vas vaše perfekcionističke osobine navode na pomisao da niste toliko dobri koliko drugi misle da jeste.
- Stručnjak. Stručnjak se osjeća kao varalica jer ne zna sve što se može znati o određenoj temi ili predmetu ili nije savladao svaki korak u procesu. Budući da ima još toga za naučiti, ne osjeća se kao da je dosegao rang "stručnjaka".
- Prirodni genij. Kod ovog tipa sindroma varalice, možete se osjećati kao varalica jednostavno zato što ne vjerujete da ste prirodno inteligentni ili kompetentni. Ako nešto ne napravite kako treba odmah iz prve ili vam dulje treba da savladate neku vještinu, osjećate se kao varalica.
- Solist. Također je moguće osjećati se kao varalica ako ste morali tražiti pomoć da biste dosegli određenu razinu ili status. Budući da to niste mogli postići sami, preispitujete svoje kompetencije ili sposobnosti.
- Superosoba. Ova vrsta sindroma varalice uključuje vjerovanje da morate biti najvrjedniji radnik ili postići najviše moguće rezultate – i ako to ne uspijete, smatrate se prevarantom.
Perfekcionizam može biti dobra kvaliteta, ali i nedostižni standard koji vodi do sindroma varalice
Kako znati imate li sindrom varalice?
U početku se smatralo da se sindrom varalice uglavnom odnosi na žene s visokim postignućima. No, s vremenom je prepoznat kao puno raširenija pojava. Danas se zna da sindrom varalice može pogoditi bilo koga – bez obzira na društveni status, radno iskustvo, razinu vještina ili stručnost.
Iako sindrom varalice nije službeno prepoznat kao poremećaj mentalnog zdravlja u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje (DSM-5-TR) , riječ je o prilično čestoj pojavi. Procjenjuje se da će čak 70 % ljudi tijekom života barem jednom iskusiti neki oblik ovog fenomena.
Ako se pitate imate li možda sindrom varalice, postavite si sljedeća pitanja:
- Mučite li se čak i zbog najmanjih pogrešaka ili nedostataka u svom radu?
- Pripisujete li svoj uspjeh sreći ili vanjskim faktorima?
- Jeste li osjetljivi čak i na konstruktivnu kritiku?
- Imate li osjećaj da će vas drugi prije ili kasnije "razotkriti" kao varalicu?
- Umanjujete li vlastitu stručnost, čak i u područjima u kojima ste objektivno vještiji od drugih?
Ako se često osjećate kao prevarant ili varalica, može vam pomoći razgovor s terapeutom. Negativne misli, sumnja u sebe i samosabotaža – koje često prate sindrom varalice mogu utjecati na mnoga područja vašeg života.
Kako izgleda sindrom varalice?
Neki od najčešćih obilježja sindroma varalice uključuju:
- Nemogućnost realne procjene vlastitih kompetencija i vještina
- Pripisivanje uspjeha vanjskim čimbenicima
- Kritiziranje vlastite izvedbe
- Strah da nećete ispuniti očekivanja
- Pretjerano nastojanje da se postigne više od drugih (overachieving)Sabotiranje vlastitog uspjeha
- Sumnja u sebe
- Postavljanje vrlo visokih ciljeva i osjećaj razočaranja ako ih ne ostvarite
- Utjecaj sindroma varalice
- Kod nekih ljudi sindrom varalice može potaknuti dodatnu motivaciju za postizanje uspjeha – ali najčešće po cijenu stalne tjeskobe. Na primjer, možda se pretjerano pripremate ili radite puno više nego što je potrebno, kako biste "bili sigurni" da vas nitko neće razotkriti kao varalicu. S vremenom se tjeskoba može pojačati i dovesti do izgaranja, pa čak i depresije.
To stvara začarani krug u kojem mislite da je jedini razlog zašto ste preživjeli tu prezentaciju u razredu bio taj što ste cijelu noć vježbali. Ili mislite da je jedini razlog zašto ste preživjeli tu zabavu ili obiteljsko okupljanje bio taj što ste zapamtili detalje o svim gostima kako biste uvijek imali ideje za neobavezni razgovor.
Problem sa sindromom varalice je u tome što iskustvo uspjeha u nečemu ne mijenja vaša uvjerenja. I dalje vam u glavi odzvanja misao: "Tko sam ja da uopće budem ovdje?" Što više postižete, to se više osjećate kao varalica. Kao da niste u stanju istinski prihvatiti vlastite uspjehe.
Ovo ima smisla i u kontekstu socijalne anksioznosti, osobito ako ste u ranijem razdoblju života dobivali poruke da niste dobri u društvenim situacijama ili pri javnom nastupu. Vaša temeljna uvjerenja o sebi toliko su snažna da se ne mijenjaju čak ni kada postoje dokazi koji ih pobijaju. Način razmišljanja postaje taj da ako dobro radite, to mora biti rezultat sreće.
Ljudi koji doživljavaju sindrom varalice ne žele ni s kim razgovarati o svojim osjećajima i bore se u tišini, baš kao i oni sa socijalnim anksioznim poremećajem .
"Budući da vas sindrom varalice izjeda iznutra prema van, često bez vanjskih znakova borbe, još je važnije prepoznati što se događa i poduzeti korake kako biste riješili te osjećaje", savjetuje Owens. "U suprotnom, osjećaj nesposobnosti mogao bi vas spriječiti da, primjerice, slijedite profesionalni cilj koji je zapravo pravi za vas – što onda može dovesti do još više žaljenja i negativnog unutarnjeg dijaloga."
Neki primjeri iz stvarnog života
Kako bismo bolje razumjeli što je sindrom varalice, možda bi bilo korisno vidjeti kako izgleda u svakodnevnom životu. Evo nekoliko primjera:
Radite na nekoj poziciji već nekoliko mjeseci, ali svaki put kada vas netko oslovljava vašom službenom titulom, osjećate se kao varalica jer smatrate da još niste "dovoljno dobri" u toj ulozi.
Pokrenuli ste vlastiti posao, no izbjegavate samopromociju jer nemate jednaku razinu iskustva ili stručnosti kao drugi u vašem području – i zbog toga se osjećate kao prevarant.
Nominirani ste za nagradu, ali na svečanoj dodjeli osjećate se kao da tamo ne pripadate jer mislite da vaši uspjesi nisu dovoljno veliki da bi opravdali takvu nominaciju.
Što ga uzrokuje?
U prvim istraživanjima, znanstvenici su otkrili da je sindrom varalice povezan s čimbenicima poput obiteljskih odnosa u ranom djetinjstvu i rodnih stereotipa. Kasnija istraživanja, međutim, pokazuju da se taj fenomen javlja kod ljudi svih životnih dobi, spolova i društvenih pozadina, piše Verywell Mind.
Utjecaj obiteljskog odgoja
Istraživanja pokazuju da odgoj i obiteljska dinamika mogu imati važnu ulogu u razvoju sindroma varalice. Posebno su rizični stilovi roditeljstva obilježeni pretjeranom kontrolom ili prezaštitničkim ponašanjem, koji mogu pridonijeti razvoju ovog sindroma kod djece.
Na primjer, možda ste odrasli u obitelji u kojoj je postignuće bilo izrazito važno, ili ste imali roditelje koji su se neprestano izmjenjivali između pohvale i kritike.
Studije također pokazuju da su osobe koje dolaze iz obitelji s visokom razinom sukoba i niskom razinom emocionalne podrške sklonije razvoju sindroma varalice.
Nove prilike na poslu ili u školi
Poznato je i da ulazak u novu ulogu može potaknuti pojavu sindroma varalice. Primjerice, početak studija može izazvati osjećaj da ne pripadate tamo i da niste dovoljno sposobni. Slične osjećaje možete iskusiti i prilikom zapošljavanja na novom radnom mjestu.
Sindrom varalice češće se javlja tijekom životnih prijelaza i u situacijama kada isprobavamo nešto novo. Pritisak da postignete uspjeh, u kombinaciji s nedostatkom iskustva, može izazvati snažan osjećaj nesigurnosti i neadekvatnosti u tim novim okolnostima.
Osobnost
Određene osobine ličnosti također su povezane s većim rizikom za razvoj sindroma varalice. Neke od njih uključuju:
- Nisko samopouzdanje u vlastite sposobnosti (nisku samoefikasnost): Odnosi se na vaše vjerovanje u vlastitu sposobnost da uspijete u nekoj situaciji.
- Perfekcionizam: Perfekcionizam ima značajnu ulogu u sindromu varalice. Možda mislite da postoji savršen “scenarij” za razgovore i da ne smijete reći ništa pogrešno. Također, možda vam je teško tražiti pomoć i imate tendenciju odugovlačenja zbog previsokih osobnih standarda.
- Neuroticizam: Jedna od pet glavnih dimenzija ličnosti, povezana s povećanom anksioznošću, nesigurnošću, napetošću i osjećajem krivnje.
Socijalna anksioznost
Sindrom varalice i socijalna anksioznost mogu se preklapati. Osoba s poremećajem socijalne anksioznosti može osjećati da ne pripada društvenim ili javnim situacijama.
Možda tijekom razgovora imate osjećaj da će sugovornik otkriti vašu "društvenu nespretnost". Ili dok držite prezentaciju, mislite da ju samo trebate nekako "izgurati" prije nego što netko shvati da tamo ne pripadate.
Iako simptomi socijalne anksioznosti mogu potaknuti sindrom varalice, to ne znači da svi koji se suočavaju sa sindromom varalice nužno imaju i socijalnu anksioznost – i obrnuto. Osobe koje nemaju socijalnu anksioznost također mogu osjećati nesigurnost i sumnjati u vlastitu kompetentnost. Sindrom varalice često uzrokuje da inače samopouzdani ljudi dožive anksioznost u situacijama u kojima se osjećaju nedovoljno dobri.
Sindrom varalice vs. diskriminacija
Osjećaj da ne pripadate ne mora uvijek biti posljedica sindroma varalice. U nekim slučajevima, taj osjećaj može biti rezultat stvarne diskriminacije ili isključenosti zbog sustavnih pristranosti.
Kod sindroma varalice, osjećaj da ste autsajder proizlazi iz vaših unutarnjih uvjerenja. Kod diskriminacije, taj osjećaj izazvan je postupcima drugih ljudi.
Kako se nositi sa sindromom varalice
Kako biste prevladali sindrom varalice, korisno je početi si postavljati neka teška pitanja. Evo nekoliko koje treba razmotriti:
- Koja temeljna uvjerenja imam o sebi?
- Vjerujem li da sam vrijedan ljubavi takav/takva kakva jesam?
- Moram li biti savršen/a da bi me drugi odobravali?
Da biste prošli kroz ove osjećaje, važno je naučiti suočiti se s duboko ukorijenjenim uvjerenjima koja imate o sebi. To može biti izazovno jer možda ni ne shvaćate da ih imate, ali sljedeće tehnike mogu vam pomoći:
- Podijelite svoje osjećaje. Razgovarajte s drugim ljudima o tome kako se osjećate. Iracionalna uvjerenja imaju tendenciju tinjati kada su skrivena i o njima se ne govori.
- Usredotočite se na druge. Iako se ovo može činiti nelogičnim, pokušajte pomoći drugima koji su u istoj situaciji kao i vi. Ako primijetite nekoga tko se čini povučen ili usamljen, postavite mu pitanje kako biste ga uključili u grupu. Dok vježbate svoje vještine, izgradit ćete samopouzdanje u vlastite sposobnosti.
- Procijenite svoje sposobnosti. Ako imate dugotrajna uvjerenja o svojoj nesposobnosti u društvenim i radnim situacijama, napravite realnu procjenu svojih sposobnosti. Zapišite svoja postignuća i ono u čemu ste dobri, a zatim ih usporedite sa svojom samoprocjenom.
- Poduzimajte male korake. Nemojte se usredotočiti na to da stvari radite savršeno, već radite stvari dovoljno dobro i nagradite se za poduzetu akciju. Na primjer, u grupnom razgovoru ponudite mišljenje ili podijelite priču o sebi.
- Preispitajte svoje misli. Dok počinjete procjenjivati svoje sposobnosti i poduzimati male korake, zapitajte se jesu li vaše misli racionalne. Ima li smisla vaše uvjerenjed a ste varalica s obzirom na sve što znate i što ste postigli?
- Prestanite se uspoređivati. Svaki put kad se uspoređujete s drugima u društvenoj situaciji, pronaći ćete neku manu kod sebe koja potiče osjećaj da niste dovoljno dobri ili da ne pripadate sredini u kojoj jeste. Umjesto toga, tijekom razgovora usredotočite se na slušanje onoga što druga osoba govori.
- Umjereno koristite društvene mreže. Znamo da prekomjerna upotreba društvenih mreža može biti povezana s osjećajima inferiornosti. Ako na društvenim mrežama pokušavate prikazati savršenu sliku sebe koja nije u skladu s vašom stvarnošću, samo ćete pojačati osjećaj da ste varalica.
- Prestanite se boriti protiv svojih osjećaja. Nemojte se boriti protiv osjećaja nepripadanja. Umjesto toga, pokušajte se pomiriti s njima i prihvatiti ih. Tek kada priznate te osjećaje, možete početi otkrivati temeljna uvjerenja koja vas koče.
- Ne dopustite da vas to zaustavi. Bez obzira koliko se osjećali kao prevarant ili kao da ne pripadate, nemojte odustajati od svojih ciljeva. Nastavite dalje i ne dopustite da vas ti osjećaji zaustave.
"Imenovanje straha može mu oduzeti moć," kaže Owens. "Budući da se radi o unutarnjim uvjerenjima koja često nemaju veze s vašim stvarnim sposobnostima ili postignućima, većinu bi ljudi iznenadilo tko sve oko njih zapravo prolazi kroz sindrom varalice. Dobivanje pozitivnih povratnih informacija od kolega ili razgovor s mentalnim stručnjakom mogu biti važni i učinkoviti načini da stvari sagledate iz druge perspektive."
Zapamtite, ako se osjećate kao varalica, to zapravo znači da ste u nečemu postigli uspjeh – ali ga trenutno pripisujete pukoj sreći. Pokušajte taj osjećaj preoblikovati u zahvalnost. Pogledajte što ste sve ostvarili u životu i budite zahvalni na svojim postignućima.
Nemojte dopustiti da vas strah od 'razotkrivanja' sputava. Umjesto toga, suočite se s tim osjećajem i pokušajte doći do njegova izvora. Spustite gard i dopustite drugima da upoznaju vaše pravo ja. Ako ste sve to već pokušali, a i dalje se osjećate kao varalica i to vas koči, stručnjak za mentalno zdravlje može vam pomoći da naučite kako prevladati te osjećaje.
