Otkako su se pojavile, društvene su mreže postale dio naše dnevne rutine. Ideja osnivanja društvenih mreža bila je, kao što im i samo ime kaže, društvena, odnosno cilj je bio omogućiti ljudima povezivanje i zadovoljavanje interpersonalnih potreba.
No s vremenom su društvene mreže postale mnogo više od platforme za komuniciranje. Boraveći na njima zadovoljavamo različite potrebe kako iz privatnog tako i profesionalnog života. U kontekstu pandemije i izolacije koju smo prošli tijekom proteklih mjeseci, na društvenim smo se mrežama informirali, zabavljali, povezivali, smijali, tražili ideje i inspiracije za kuhanje i uređenje doma...na društvenim smo mrežama živjeli.
Online komunikacija postala je aktivnija nego ikada prije
Okolnosti se mijenjanju i sve više aktivnosti seli „offline“, ali i dalje će se, baš kao i ranije, jedan dio našeg života nastavljati odvijati online. Iako su društvene mreže često izvor zabave i druženja, ne smijemo zaboraviti kako su upravo one često i izvor pritisaka i nametnutih očekivanja i važno je da se toga prisjetimo upravo sada, kada je online način funkcioniranja postao aktivniji nego ikada prije.
U psihologiji su već dugo vremena poznati nalazi raznih istraživanja koji ukazuju na povezanost učestalosti korištenja društvenih mreža i narušenog mentalnog zdravlja. Jer, iako su društvene mreže zamišljene kao „društvene“, one često djeluju upravo suprotno od toga. Vjerojatno ste i sami primijetili kako vas ponekad izloženost nekim sadržajima na društvenim mrežama uznemiri ili se nakon njihova gledanja jednostavno osjećate lošije. Postoji više mogućih razloga za to i više načina na koje, bez da ste toga nužno svjesni, nekritičkim korištenjem društvenih mreža narušavate vlastitu psihološku dobrobit.
Kada je zadnji put netko objavio svoj poslovni neuspjeh?
kako biste što više zaštitili vlastito mentalno zdravlje tijekom korištenja društvenih mreža, važno je imati na umu način na koji one funkcioniraju. Na društvenim mrežama odabiremo što ćemo podijeliti s drugima i upravljamo time koje ćemo aspekte svoga života naglasiti, a koje sakriti. Zapitajte se kada ste zadnji puta vidjeli da je netko na svom profilu objavio svoj neuspjeh. Kada ste zadnji puta vidjeli da je netko podijelio slike neuspjelih pokušaja kuhanja, rezultate ispita koje su pali, frustraciju oko nedovršenih poslovnih projekata? Vjerojatno vrlo, vrlo rijetko ili nikada.
Sreća je emocija koja najkraće traje
To je zato što na društvenim mrežama uglavnom imamo tendenciju predstavljati najbolje od sebe što stvara iluziju da su svi drugi sretni i da je moguće, dapače i normalno, biti stalno sretan. Ali ne dajte se zavarati, sreća je emocija koja najkraće traje i svi mi doživljavamo kontinuum svih emocija: i ugodnih i neugodnih, ali one ugodne radije dijelimo na društvenim mrežama.
Osim što dijelimo svoju svakodnevicu, često ju i uljepšavamo naprosto zato što možemo. Naime, na društvenim mrežama imamo mnogo veću slobodu samopredstavljanja jer nismo ograničeni stvarnim kontekstom, financijama i prostorom te nas u virtualnom svijetu u načinu samopredstavljanja ograničava samo mašta. Upravo to trebamo imati na umu kada svoj stvaran život sa svim njegovim usponima i padovima uspoređujemo s odabranim scenama iz života druge osobe. Treba biti oprezan jer na kraju često završimo uspoređujući svoje najgore s njihovim najboljim što se može negativno odraziti na naše samopoštovanje.
Svjedoci smo informacijske epidemije
Posebno ugrožavajuće može biti ukoliko društvene mreže pretjerano upotrebljavamo u svrhu informiranja. Već smo nekoliko puta bili svjedoci lažnih vijesti koji su se strelovitom brzinom proširile društvenim mrežama te stoga s punim pravom možemo reći kako smo osim pandemije virusa svjedoci i infodemije- informacijske epidemije. Važno je kritički pristupiti onome što čitamo i gledamo te prepoznati vlastite emocije u tom trenutku.
Zapitajte se koje potrebe zadovoljavate na društvenim mrežama i koliko uspješno? Jeste li uistinu nakon njihova korištenja bolje ili Vam se čini da ste lošije i pod pritiskom? Ukoliko aktivnost na društvenim mrežama trenutno više ugrožava nego podržava vaše mentalno zdravlje, prepoznajte to i odmaknite se na neko vrijeme. Iako se život jednim velikim dijelom preselio online, sasvim je u redu biti offline. Dapače, povremeno odmicanje od društvenih mreža dat će vam više prostora za offline aktivnosti i bivanje sa samim sobom što može doprinijeti vašoj psihološkoj dobrobiti.
