Mliječni šećer ili laktoza u najvećoj količini prisutna je u mlijeku, no ima je i u drugim mliječnim proizvodima poput sira, mliječnih deserata i jogurta. Laktoza je ujedno sastojak brojnih industrijskih proizvoda pa je potrebno pažljivo čitati deklaraciju, a koristi se i kao punilo kod 20 posto lijekova.
Zašto ne smijem piti mlijeko?
Netolerancija na laktozu najčešći je poremećaj vezan za konzumaciju mlijeka u odrasloj dobi. Kod osoba koje ne mogu probaviti mliječni šećer laktozu nakon konzumiranja mlijeka javljaju se određene probavne tegobe – nadutost, osjećaj težine u želucu, proljev, podrigivanje i mučnina. Navedeni simptomi javljaju se kao posljedica nedostatka crijevnog enzima laktaze koji je potreban za razgradnju laktoze. Težina simptoma varira i ovisi o količini unesene laktoze.
Gdje se skriva laktoza?
Mliječni šećer ili laktoza u najvećoj količini je prisutna u mlijeku, no ima je i u drugim mliječnim proizvodima poput sira, mliječnih deserata i jogurta. Jogurti i ostali fermentirani mliječni proizvodi sadrže najmanje laktoze,tj. prisutna je u tragovima jer je tijekom procesa fermentacije prerađuju bakterije mliječnog vrenja. Laktoza je ujedno sastojak brojnih industrijskih proizvoda pa je potrebno pažljivo čitati deklaraciju, a koristi se i kao punilo kod 20 posto lijekova.
Istraživanja pokazuju da većina osoba s netolerancijom na laktozu može podnijeti dnevni unos od 12 g laktoze ( odgovara jedna šalica mlijeka) bez pojave simptoma. Neke pak osobe ne podnose niti najmanje količine laktoze. Za njih je rješenje odabir namirnica koje uopće ne sadrže laktozu.
Naša preporuka: SPAR free from linija obuhvaća proizvode bez glutena i bez laktoze namijenjene osobama s celijakijom ili intolerancijom na gluten te osobama koje ne mogu probaviti laktozu zbog manjka aktivnosti enzima laktaze. Proizvodi linije SPAR free from su razvijeni uz podršku osoba oboljelih od celijakije i osoba koje su netolerantne na laktozu, te su u obzir uzete njihove osnovne potrebe i želje, kao i inovativnost i praktičnost takvih proizvoda, a austrijsko društvo za celijakiju je sudjelovalo u razvoju ideja kao dragocjeni savjetnik.
