Mi odlučujemo o tome što ćemo jesti, kad ćemo jesti i koliko ćemo jesti. Ili barem tako mislimo? Naša osjetila igraju važnu ulogu, a evo kako ih malo "prevariti"...
Kao odrasle osobe, mi odlučujemo što ćemo jesti, koliko ćemo jesti, kad ćemo jesti. Ako odlučimo nešto promijeniti, opet mi odlučujemo o tome i mi odlučujemo kako, koliko kada. Ili barem tako mislimo? Naša osjetila upravljaju onim što mi konzumiramo i više nego što mislimo... Čak i onim što kupujemo, nabavljamo.
Na primjer, nismo ni svjesni da možemo osjetiti okus ušima, a stvarno možemo – recimo kad čujemo cvrčanje mesa na roštilju ili otvaranje limenke, već osjetimo okus. Nekad i glazba koja je svirala dok smo jeli nešto može utjecati na to koliko i kako jedemo. Osjetilo okusa je u ustima, ali sva druga osjetila stvaraju potpunu sliku o nekoj hrani. Prije nego što uopće nešto okusimo, naš mozak stvara pretpostavke o hrani, na temelju njezina izgleda, zvuka, osjećaja ili mirisa. To se često događa, a da toga nismo ni svjesni.
Neke stvari ne možemo niti predvidjeti niti shvatiti prije nego što – postupimo u skladu s njima. Evo što su za BBC rekli različiti stručnjaci na ovu temu, odnosno koje savjete su iznijeli o tome kako prevariti svoja osjetila.
Pazite na jarku ambalažu
Ono što vidimo igra veliku ulogu prilikom kupovine. Boja ambalaže, logotip, pa čak i činjenica je li ambalaža sjajna, pripremaju naš mozak za ono što možemo očekivati od hrane koja je unutra. Kada se hrana vizualno ističe, privlačnija nam je. Jedna studija otkrila je da su sudionici znatno češće birali fotografije zdrave hrane kada su boje bile pojačane, jer je naša pozornost usmjerena na artikle koji su najprivlačniji.
Prema boji pakiranja procjenjujemo i zdravstvena svojstva hrane, kaže Betina Piqueras-Fiszman, profesorica marketinga i ponašanja potrošača na Sveučilištu Wageningen u Nizozemskoj. Smeđi, zeleni i bijeli proizvodi obično se smatraju zdravijima, dok se crveni, žuti i ljubičasti, ili čak "sjajni" predmeti više povezuju s raskošnim sastojcima, kaže ona.
Protiv ovoga možemo se "boriti" jest ovakve artikle, koji često dolaze u šarenim i privlačnim pakiranjima, kod kuće pohraniti u neprozirnoj staklenci.
Pogledajte gore, dolje i izbjegnite iskušenje na blagajni
Kad trgovci slažu police, često je onaj koji žele prodati u vidnom polju osobe koja kupuje. Tako se može utjecati na prodaju hrane i to je poznato kao "princip najmanjeg napora". Isto tako, primamljivi proizvodi su obično blizu blagajni, a skuplji proizvodi u razini očiju, pa često kupimo proizvode koje nismo namjeravali. Neke su zemlje čak zabranile takve, nezdrave proizvode pored blagajni.
Zato je mudro u kupovini pogledati manje očite police kako biste vidjeli koje se opcije mogu skrivati tamo.
Jedite iz težih zdjela
Način na koji se poslužuje hrana također je važan. Ne biste vjerovali, ali i težina zdjele iz koje jedemo mogla bi utjecati na to koliko se osjećamo siti nakon obroka. Jedna studija je otkrila da potrošači vjeruju da će biti sitiji kada jedu iz teže posude. Druga istraživanja pokazala su da ako vjerujemo da je hrana ukusnija, osjećamo se i sitijima. Studije su pokazale da i teži pribor za jelo ima pozitivan učinak na to kako doživljavamo okus hrane, te da teži pribor za jelo rezultira većim zadovoljstvom obrokom.
Uljepšajte tanjur
Očekivano je da izgled tanjura utječe na to koliko ćemo uživati u obroku i može učiniti hranu s manje kalorija privlačnijom. Jednako kao što će hranu koja ljepše izgleda ljudi biti spremniji više platiti. Stručnjaci predlažu dodavanje puno boja na tanjur, što će povećati privlačnost i dojam svježine jela.
Pustite sporiju glazbu
Zvuk je skriveni sastojak koji se može koristiti za promjenu načina na koji jedemo. Sporija glazba, na primjer, može nas natjerati da jedemo sporije (a sporo jedenje može rezultirati unosom manje kalorija). Glazba može čak utjecati na to koliko slatkom ili gorkom smatramo hranu - glazba višeg tona povezana je sa slatkoćom, dok glazba nižeg tona ističe gorčinu.
Izbjegavanje distrakcija poput televizije ili mobitela tijekom jela također može smanjiti unos kalorija. Slušanje zvukova prirode također nas može potaknuti da donosimo mudrije izbore što se tiče hrane.
Dodajte volumen svom tanjuru
Struktura naše hrane na tanjuru može dramatično smanjiti koliko kalorija unosimo. Jedan od načina za to je smanjenje energetske vrijednosti naše hrane, odnosno kalorija, za istu količinu. Istraživanja su pokazala da obično jedemo istu količinu hrane bez obzira na to koliko kalorija sadrži.
Barbara Rolls, profesorica nutricionističkih znanosti na Državnom sveučilištu Pennsylvania, istaknula je da su se pojedinci tijekom studije osjećali jednako sitima kada je količina kalorija u obroku smanjena za čak 25% dodavanjem pasiranog povrća poput cvjetače ili špinata u obroke. Budući da su volumen i okus ostali isti, sudionici nisu primijetili promjenu i osjećali su se jednako sitima, unatoč tome što su jeli manje kalorija.
Pripazite na efekt "desertnog želudca"
Važno je sjetiti se da rijetko zapravo jedemo zato što smo "očajnički gladni". Puno češće nas stimulira ono što vidimo, čujemo i mirišemo. Na primjer, istraživači su otkrili da nas sam pogled na desert može natjerati da ga želimo čak i kada smo već siti. To nazivaju efekt "desertnog želudca".
