Hrana 02. travnja 2018.

Prehrana uz koju ćeš izbjeći bol, nadutost i osjećaj peckanja u želucu

Nadutost1
Foto: Thinkstock
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Bol, pečenje ili nadutost u želucu neki su od simptoma koji se javljaju ako imaš tegobe u gornjem dijelu probavnog sustava. Nutricionistica Darija Vranešić Bender objasnila je koji su uzroci nastanka tegoba te preporučila prehranu kojom možeš smanjiti bolove ostale nepoželjne simptome.

Zajednički naziv za razne tegobe prilikom probave hrane koje se javljaju u gornjem dijelu probavnog sustava je dispepsija. Te tegobe iznimno su česte u općoj populaciji i ne moraju imati nikakvu organsku bolest u pozadini. Procjenjuje se da nešto više od trećine populacije pati od takvih probavnih tegoba. Pritom se u oko 50 posto dispeptičnih bolesnika nalazi oštećenje gornjeg dijela gastrointestinalnog sustava, najčešće erozivni gastritis ili peptički ulkus želuca i/ili dvanaesnika, dok se u preostalih bolesnika ne nalazi takvih promjena.

Dispepsija

Dispepsija označava nelagodu nakon obroka ili bol lokaliziranu u gornjem dijelu abdomena. Najčešće se radi o funkcionalnom poremećaju gornjeg dijela probavnog sustava koji se očituje sljedećim simptomima:

  • bol, pečenje, osjećaj nelagode i mučnine u želucu
  • osjećaj pritiska i nadutosti
  • osjećaj zapunjenosti, sitosti već i nakon malih količina hrane, gubitak apetita
  • podrigivanje i pojačano ispuštanje plinova (zbog pretjeranog gutanja zraka - aerofagija)
  • vraćanje želučanog sadržaja u jednjak (tzv. refluks)
  • mučnina (s ili bez povraćanja)
Limunada_2 Možda te zanima... Razlozi za i protiv konzumacije tople vode s limunom na prazan želudac Hrana

Simptomi

Kod mlađih ljudi do 45 godina života nije nužno žurno provođenje dijagnostičkih postupaka. U osoba starijih od 45 godina ili onih koji imaju alarmantne simptome (gubitak težine, krvarenje, slabokrvnost, otežano gutanje) važno je provesti detaljan dijagnostički postupak kako bi se razjasnili uzroci i isključile organske bolesti (ulkus, refluks, karcinom, hijatalna hernija, upalna bolest crijeva, žučni kamenci) te postavila dijagnoza funkcionalne dispepsije. Nakon detaljne anamneze, fizikalnog pregleda i analize prijašnje medicinske dokumentacije, započinje se s daljnjom dijagnostičkom obradom – laboratorijska pretraga krvi, pregled stolice, ultrazvučni pregled abdomena, endoskopski pregled jednjaka, želuca i crijeva (pogotovo kod bolesnika s tegobama koje dugo traju ili se naglo pogoršavaju), rentgenska snimka abdomena, testovi za otkrivanje infekcije bakterijom Helicobacter pylori. Ako su rezultati navedenih pretraga negativni, postavlja se dijagnoza funkcijske dispepsije.

 | Author: Guliver/Shutterstock Foto: Guliver/Shutterstock

Funkcijska dispepsija označava nelagodu ili bol nakon obroka lokaliziranu u gornjem dijelu abdomena. Pojam dispepsija se obično proširuje na simptome poput boli i nelagode u žličici, osjećaja rane sitosti, ponekad žgaravice, mučnine i štucavice. Dispepsija je najčešće funkcionalni poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava, što znači da je poremećena funkcija probavnih organa (točnije, poremećaj u funkciji mišićno-živčanog dijela probavnih organa), ali bez oštećenja koje bi bilo vidljivo tijekom endoskopskog pregleda ili analizom tkivnog uzorka. Najčešće se javlja u srednjoj životnoj dobi (prosječna dob je 55 godina) i pogađa podjednako oba spola, s nešto većom učestalošću u muškaraca. Gastroezofagealna refluksna bolest ili GERB, patološko je stanje čijem nastanku prethodi vraćanje želučanog sadržaja u jednjak, usta i dišne putove. Žgaravica, podrigivanje, nadutost, mučnina te bol u prsištu uz povremeno vraćanje želučanog sadržaja u usnu šupljini samo su neki od simptoma koji nastaju u sklopu ove bolesti.

Možda te zanima... Devet namirnica koje iritirani želudac odlično podnosi Hrana

Gastritis

Mnogi ljudi riječ ''gastritis'' koriste kao uljepšan izraz za bolove u želucu, a zapravo pod pojmom gastritis mislimo na upalne promjene sluznice želuca. Često se za sve tegobe koje se javljaju u gornjem dijelu probavnog sustava pojednostavljeno kaže da se radi o gastritisu, iako su ti simptomi uzrokovani drugim čimbenicima. Ako se pojavi iznenada i prođe u kratkom vremenskom razdoblju, od nekoliko dana, govorimo o akutnom gastritisu, dok se gastritis koji traje duže vrijeme naziva kronični gastritis. Većina ljudi s povremenim bolovima u želucu zapravo nema gastritis, no kada se sluznica upali, osoba osjeća jaku bol i nelagodu.

Najčešći simptomi gastritisa su bol u gornjem dijelu abdomena, štucanje i podrigivanje, neprobavljivost, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, povraćanje krvi ili sadržaja sličnog crnoj kavi, te tamna stolica. Gastritis je često rezultat bakterijske infekcije, a glavni krivac je bakterija Helicobacter pylori. Nerijetko, ta bakterija egzistira u želučanoj sluznici desetljećima i uglavnom ne uzrokuje veće probleme. Ipak, kod onih manje sretnih ljudi, uvlači se duboko u sluznicu i uzrokuje gastritis. Gastritis za posljedicu često ima ulkusnu bolest, nama poznatiji kao čir na želucu, te čir na dvanaesniku.

Ulkusna bolest

Peptički ulkus je vrijed, erozija ili otvorena rana na mukoznoj sluznici želuca ili dvanaesnika (početak tankog crijeva). Točnije, pojavljuje se u onim dijelovima probavnog sustava gdje postoji aktivnost želučane kiseline i pepsina: jednjaku, želucu, dvanaesniku te početnim dijelovima tankog crijeva. Obično zarasta ožiljkom, ali u slučajevima kada bolest napreduje može doći do prodiranja ulkusa u susjedne organe (gušteraču i jetru) te do puknuća stijenke želuca ili dvanaesnika. 

Ova bolest često je uzrokovana bakterijskom infekcijom Helicobacter pylori, a ponekad i dugotrajnom primjenom nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID), kao što su primjerice acetilsalicilna kiselina, ibuprofen, diklofenak i sl. U malom broju slučajeva ulkus mogu uzrokovati maligni tumori želuca ili pankreasa. Ljuti začini ili stres nisu njegovi uzročnici kao što se ranije mislilo, ali mogu potaknuti njegov razvoj i pogoršati simptome. Pojavi i pogoršanju simptoma peptičkog ulkusa može pridonijeti i prekomjerna konzumacija alkohola, pušenje i nepravilna prehrana.

Posao-Infarkt Možda te zanima... Boli te želudac? Možda je infarkt! Zdravlje

Čimbenici rizika

Poznato je nekoliko čimbenika rizika za pojavu dispepsije, a to su:

  • Pušenje
  • Pretjerana i dugotrajna konzumacija alkoholnih pića
  • Prekomjerna konzumacija kave (više od 6 šalica dnevno)
  • Neadekvatna prehrana (hrana bogata mastima, začinjena hrana, gladovanje i neredovita prehrana)
  • Prekomjerna tjelesna masa
  • Izloženost akutnom i kroničnom stresu
  • Anksioznost, depresija i psihološki problemi
  • Upotreba određenih lijekova (nesteroidni antireumatici, antibiotici, estrogeni)
  • Prisutnost nekih drugih bolesti (dijabetes, bolesti štitnjače i bubrega, oslabljena srčana funkcija, plućna tuberkuloza, maligne bolesti)
  • Infekcija s Helicobacter pylori ( tada se najčešće ne radi o funkcionalnoj dispepsiji, već su u podlozi tegoba ulkus, gastritis ili karcinom)

Prehrana za ublažavanje tegoba

Prehrambene navike i odabir hrane mogu igrati značajnu ulogu u pojavi, terapiji i prevenciji brojnih gastrointestinalnih smetnji. U velikom broju slučajeva, pravilna prehrana pomaže uspostavljanju bolje probave, a time i kvalitete života jer smanjuje bol i nelagodu, te nerijetko utječe na smanjenje troškova vezanih uz bolesti gastrointestinalnog sustava.

Kod liječenja dispepsije vrlo je važno promijeniti štetne životne i prehrambene navike, te kontrolirati i liječiti ostale prisutne bolesti. Savjetuje se prestanak pušenja, smanjenje prekomjerne tjelesne mase i dnevnog unosa hrane s naglaskom na konzumaciju nemasne i ne suviše začinjene hrane te raspodjelu dnevnog unosa u više manjih obroka. Preporučljivo je koristiti maslinovo ulje kao izvor masnoće te redovito konzumiranje fermentiranih mliječnih proizvoda (jogurt, acidofil, kefir). Od pomoći može biti i aloe vera te pčelinji proizvodi i ljekovito bilje.

 | Author: Thinkstock Foto: Thinkstock

Prekomjerna konzumacija šećera predstavlja čimbenik rizika za pojavu ulkusne bolesti. Šećer uzrokuje pojačano lučenje želučane kiseline što može isprovocirati simptome bolesti. Povećan unos soli također je povezan s povećanim rizikom peptičkog ulkusa. Napitci koji sadrže kofein (kava, čaj, kola) pa i kava bez kofeina mogu potaknuti lučenje želučane kiseline, no u umjerenim se količinama mogu konzumirati – najbolje nakon jela. S druge strane, sok od svježeg kupusa pokazao se korisnim u liječenju ulkusa želuca prije pedesetak godina više o tome doznaj ovdje.

Hrana koju treba izbjegavati

Poznato je da određena hrana i navike smanjuju pritisak u donjem ezofagealnom sfinkteru te stoga pogoduju refluksu. Stoga treba izbjegavati: prženu i masnu hranu, čokoladu, pepermint, češnjak, luk i pušenje. Također, neke namirnice mogu iritirati ili oštetiti jednjak, pa i njih treba izbjegavati. To su: citrusi i sokovi od citrusa, proizvodi od rajčice, crvena paprika, čili i papar. Osobe koje pate od GERB-a ne bi smjele lijegati nakon obroka, posebice ako je obrok bio obilan i bogat mastima i proteinima. Obilni obroci bogati mastima i proteinima stimuliraju obilno lučenje želučanih sekreta i usporavaju pražnjenje želuca. Stoga se ovim bolesnicima savjetuje umjereno konzumiranje mesa, mliječnih proizvoda i jaja 3 sata prije lijeganja.

Znanstvenim studijama utvrđena je povezanost unosa linolne kiseline i sposobnost cijeljenja mukozne sluznice želuca i duodenuma te smanjene učestalosti pojave ulkusa. Linolna kiselina glavni je izvor arahidonske kiseline, prekursora prostaglandina koji imaju citoprotektivno djelovanje u duodenumu. Budući da su najbolji prehrambeni izvor linolne kiseline povrće, sjemenke i ulja od sjemenki, a posebice laneno sjeme, korisno je uvrstiti ove namirnice u prehranu. Omega-3 masne kiseline također su pokazale zaštitno djelovanje, stoga u prehrani ovih bolesnika treba biti obilno zastupljena riba, posebice riba iz sjevernih mora, poput bakalara, lososa, tune i sabljarke.

Fermentirani mliječni proizvodi sadrže probiotike koji uspostavljaju ravnotežu u crijevnom sustavu i štite od štetnih bakterija i drugih patogenih mikroorganizama. Lactobacillus acidophilus (L. acidophilus) i druge vrste probiotika u in vitro studijama pokazale su baktericidno i bakteriostatsko djelovanje na Helicobacter pylori. Probiotički proizvodi korisni su i zbog toga što smanjuju štetne popratne pojave lijekova koji se koriste za eradikaciju H.pylori, primjerice smanjuje proljev izazvan antibioticima. Vrlo je važno i smanjiti razinu stresa te prakticirati redovite tehnike relaksacije poput joge, vježbi istezanja ili meditacije.

Pomoć iz prirodnih pripravaka

U narodnoj medicini posebno mjesto zauzima primjena ljekovitog bilja u liječenju tegoba u gornjem dijelu probavnog sustava. Najčešće se primjenjuju čajevi od sljeza ili lana, kamilice, komorača, iđirota, stolisnika i metvice, kao i pelina, kičice ili maslačka. U situacijama teže eradikacije H pylori koriste se ljekovite biljke poput kadulje, gospine trave, majčine dušice, lavande, anisa, pelina jer te biljke svojim eteričnim uljima djeluju baktericidno na H.pylori.

Kadulja_3 | Author: Guliver/Shutterstock Foto: Guliver/Shutterstock

Na hrvatskom je tržištu već više godina dostupan biljni lijek koji predstavlja kombinaciju ekstrakata devet ljekovitih biljaka za liječenje funkcionalnih i motilitetom uvjetovanih gastrointestinalnih smetnji. Primjerice, primjenjuje se za liječenje funkcionalne dispepsije i sindroma nadraženog crijeva, uključujući gastrointestinalne grčeve, kao i za suportivno simptomatsko liječenje gastritisa. Primjenjuje se u obliku kapi više puta dnevno, a sadrži ekstrakte biljaka gorka ognjica, korijen anđelike, cvijet kamilice, plod kima, plod sikavice, list matičnjaka, list paprene metvice, zelen rosopasa i korijen sladića.

Zeludac_1 Možda te zanima... Ulje peperminta umiruje želudac Ljepota i relax

Budući da standardna terapija infekcije bakterijom H. Pylori podrazumijeva kombinaciju 2 antibiotika te antisekretorni lijek logično je da probiotici mogu biti od pomoći u terapiji. Tako se pokazalo da nekoliko sojeva lactobacilla i bifidobakterija, kao i spore Bacillus clausii, pomažu u smanjenju nuspojava terapije antibioticima.
Također, nedavno objavljenja studija u časopisu Journal of Food Science ukazuje da sojevi Lactobacillus probiotika inhibiraju aktivnost i kolonizaciju H. pylori smanjujući rizik od razvoja infekcije. Dodatno, postoje saznanja da probiotici zajedno s protuupalnim fitokemikalijama iz zelenog čaja, crnog vina, klica brokula i češnjaka smanjuju rizik od karcinoma želuca uzrokovanog infekcijom H. pylori. Unatoč tome, nema dovoljno dokaza koji bi pokazali da probiotik sam, bez antibiotika, iskorjenjuje bakteriju kada je infekcija već nastala.

  • Default avatar -
    modesti22

    Kad procitam clanak sve to lijepo i jasno pise a kad odem kod svog lijecnika opce prakse zato sto mjesecima imam bolove u gornjem dijelu abdomena, tocno ispod desne strane rebara, cesto imam osjecaj da mi se nesto napuse kao balon i da ce puknuti pa jedem vrlo malo jer me manje boli ako se ne najedem. Konstantno imam problem nadutosti i puna sam plinova, a lijecnik me uputi na UZV abdomena na kojemu u pravilu uvijek pise sve normalno. Trazila sam neke daljnje pretrage, nudio mi je jedino kolonoskopiju a ja se te pretrage uzasno bojim pa i dalje trpim bol. Zar ne postoji neki bezbolniji nacin otkrivanja uzroka boli, npr. analiza stolice, sline ili ta famozna kolonoskopija ali tako da progutam kapsulu s kamerom?

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.