Hrana 1484 prikaza 26. kolovoza 2009.

Tko jede bademe, ima zdravu krv!

Bademi
Foto: Thinkstock
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Ponekad se čini da su tradicionalni pristupi i drevne medicine poput ayurvede i kineske medicine znale činjenice koje današnja znanost tek otkiva. Tako je i u slučaju utjecaja prehrane na kiselost krvi, o kojoj su drevni kineski i indijski znanstvenici i liječnici pisali već u prvom tisućljeću prije nove ere

Pojam kiselinsko-bazne ravnoteže žarišna je točka zanimanja stručnjaka i čini se kako mnoge bolesti i poremećaji upravo proizlaze iz neravnoteže kiselina i lužina u tijelu. Na kiselinsko - baznu ravnotežu utječe prehrana, tvari iz okoline koje iz okoline u organizam dospijevaju putem organskih sustava (pluća, koža, probavni sustav) te tjelesni sustavi zaduženi za regulaciju kiselina i baza. Puferski sustavi u krvi, pluća i mijena plinova te bubrezi su glavni sustavi u tijelu za reguliranje kiselinsko bazne ravnoteže. Zbog niza patoloških razloga kao i utjecajem čimbenika iz hrane i okoline taj sustav može biti narušen, a ravnoteža kod modernog čovjeka uglavnom je pomaknuta na stranu viška kiselina u tijelu.

Svi proteini utječu na sniženje pH krvi

pH krvi uvijek mora biti konstantna i nalazi se u uskom rasponu između 7,35 i 7,45, a u tim granicama sve krvne stanice normalno funkcioniraju. Uz hemoglobin, hidrogenbikarbonatni ioni najvažniji su sastojci puferskog sustava krvi. Minerali poput kalcija koji se vežu na ione također igraju vrlo značajnu ulogu u reguliranju ravnoteže na stranu lužina, odnosno u tzv. 'otkiseljavanju'organizma. Kosti, kao glavni depo kalcija u organizmu, posjeduju raspoloživ kalcij koji se u svakom trenutku može vratiti u krvotok u cilju održavanju ravnoteže. Kalcij iz hrane dobivamo prvenstveno mlijekom i mliječnim proizvodima, ali treba znati da su orašasti plodovi (orasi, bademi, lješnjaci) te sjemenke (sezam, mak) i također bogati kalcijem.


Kalcij, ali i ostali minerali zastupljeni su i u neljuštenim žitaricama, ali je njihova apsorpcija smanjena zbog prisutnosti fitinske kiseline, a bitan izvor je i zeleno lisnato povrće. Meso, kao izvor proteina, utječe na pomak ravnoteže u kiselom smjeru, i konzumirano u velikoj količini može uzrokovati da je potražnja za mineralima, posebno kalcijem veća. U tom slučaju kosti će otpuštati kalcij kako bi se održala pH ravnoteža. Svi proteini, pa i oni iz mahunarki, utječu na sniženje pH, ali u odnosu na životinjske proteine manje su okruženi masnoćama koje dodatno utječu na krvnu sliku i zdravstveno stanje.

Pet porcija voća na dan za zdraviju krvnu sliku

Prehrana bogata voćem i povrćem bogata je dijetalnim vlaknima, ali i prebioticima (tvarima koja su hrana za rast probiotika u debelom crijevu) i pomažu boljoj apsorpciji nutrijenata u krvotok, a time i uspostavljanju kiselinsko - bazne ravnoteže. Pomaže i manjoj apsorpciji masnoća koje ravnotežu pomiču na stranu kiselina. S druge strane namirnice bogate masnoćama i proteinima, poput mesa, jaja i sireva ako se konzumiraju u prevelikoj količini utječu na povišenje kolesterola i triglicerida u krvi, a time i na pojavu plakova, suženje krvnih žila, te razvoj bolesti srca i krvnih žila.


Omjer namirnica koje ravnotežu pomiču u kiselom smjeru i namirnica koje ravnotežu pomiču u lužnatom smjeru treba biti pravilan. Današnje nutricionističke preporuke koje naglašavaju nužnost unošenja 5 porcija voća i povrća dnevno, te unos nemasnog mesa, ribe i preporuka da se dio životinjskih proteina zamijeni sa biljnim (mahunarkama, sojom i njenim proizvodima) zadovoljavaju i daju odgovarajuć put u održavanju kiselinsko-bazne ravnoteže organizma. Ipak, ako je ravnoteža jednom narušena, treba unositi pravilne namirnice da se ponovno uspostavi.

Kako većina zapadnjaka danas ima problema sa visokim unosom proteina i masnoća i 'zakiseljavanjem' krvi, većina preporuka ima naglasak na redovitom unosu voća, povrća i žitarica. U održavanju povoljne kiselinsko-bazne ravnoteže može pomoći adekvatna prehrana, suzdržavanje od pušenja i konzumiranja alkohola i izbjegavanje stresnih situacija.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.