Prehrana bez glutena posljednjih je godina postala vrlo popularna. Međutim, nova istraživanja sugeriraju da bi poklonici mogli biti izloženi visokim razinama toksičnih kemikalija.
Oni konzumiraju dvostruku količinu arsena za koji se zna da uzrokuje karcinom. A drugog toksina, žive u tragovima, imaju 70 posto više, tvrde znanstvenici.
Razlog vjerojatno leži u visokom udjelu riže i proizvoda na bazi riže koji zamjenjuju žitarice u bezglutenskim proizvodima. Poznato je da riža akumulira arsen, živu, kadmij i olovo, a svi ti elementi pripadaju među “deset kemikalija koje značajno utječu na javno zdravlje”, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO).
Koncentracija je najveća u smeđoj riži koja sadrži veće količine teških metala od polirane (bijele) riže, jer je arsen prisutan u vanjskom omotaču koji se uklanja u procesu dobivanja bijelog zrna. Bezglutenske verzije kruha, špageta i žitarica često sadrže rižino brašno kao supstitut pšenice. A riža ima deset puta više arsena nego druga hrana zbog načina na koji se uzgaja.
Industrijski zagađivači i pesticidi koji se koriste u uzgoju hrane mogu ostati na poljima desetljećima, a to znači da riža u dućanima često sadrži visoke razine štetnih tvari.
Teški metali pronađeni su u uzorcima krvi i urina ljudi koji slijede bezglutensku prehranu, u znatno većim količinama nego kod ostatka populacije, navodi se u znanstvenom članku Nakupljanje teških metala kod ljudi na bezglutenskoj prehrani objavljenom u knjižnici američkog Nacionalnog instituta za zdravlje.
“Bezglutenska je prehrana neuravnotežena i krije višestruke nutritivne nedostatke. Poznato je da su proizvodi s ograničenjem glutena slabije nutritivne vrijednosti, slabije kvalitete, neugodnog osjećaja u ustima, slabijeg okusa”, navodi se u znanstvenom članku ”O mračnoj strani bezglutenske prehrane”, objavljenom u istoj knjižnici.
Sve popularnija bezglutenska prehrana
Malo što u prehrani privlači toliko pozornosti kao gluten otkako su neki od poznatih sportaša objavili da ih namirnice koje sadrže gluten onemogućavaju u najboljim rezultatima.
Gluten je protein koji se nalazi u pšenici, ječmu i raži, a samim time i u pšeničnim proizvodima poput kruha i tjestenine.
Taj sastojak niza omiljenih namirnica postao preko noći negativac u očima influencera, a bezglutenska (gluten- free) hrana postala je vrlo popularna, ne samo među osobama s celijakijom, nego i među onima koji vjeruju da je takav način prehrane zdraviji.
Na društvenim mrežama razmjenjuju se iskustva osoba koje su se odlučile za bezglutensku prehranu – amarant, kvinoju, proso, razmjenjuju se recepti za kruh od slanutka, palačinke od heljde, za razne namaze od povrća i sjemenki. Pobornici tvrde da su im s promjenom prehrane nestali nadutost i plinovi s kojima su se borili cijeli život, da imaju puno više energije i snage, da bolje spavaju i bude se odmorniji. Probava im je, kažu, uredna kao sat, a koža preporođena.
Spector: Gladni nakon bezglutenskih namirnica
Britanski znanstvenik Tim Spector, svjetski poznat po svom revolucionarnom pristupu prehrani, otvorio je pak pitanje – je li prehrana bez glutena zaista zdravija za sve ili je to samo prolazni trend?
Za razliku od alternative koja sadrži gluten, gotove namirnice bez glutena prepune su kemikalija poput emulgatora koje se povezuju s povećanom učestalošću raka crijeva u mlađih od 50 godina, tvrdi Spector. Alternative bez glutena, ističe, mogu vas ostaviti gladnima i pridonijeti unosu potencijalno štetnih aditiva.
U video isječku objavljenom na njegovu Instagram profilu Tim Spector je analizirao četiri vrste tjestenine i zaključio da je opcija bez glutena najgora za zdravlje.
“Nemojte se zavaravati i misliti da je proizvod zdraviji ako ne sadrži gluten… alternativni proizvodi od cjelovitih žitarica često su manje prerađeni”, rekao je u videu na Instagramu koji je prikupio tisuće lajkova.
Njegove se sugestije odnose na zdravu populaciju koja ne boluje od celijakije, pretjerane reakcije imunološkog sustava na gluten, koja pogađa jedan do tri posto stanovništva. Oboljeli pate od niza iscrpljujućih simptoma kada jedu gluten, uključujući bol u trbuhu, nadutost i proljev. S vremenom se oštećenja nakupljaju u crijevima, što često dovodi do ozbiljnih nedostataka hranjivih tvari i oštećenja živaca.
Intolerancija na gluten
Preporuka je stoga da prebacivanje na hranu bez glutena (ili sa smanjenim udjelom glutena) ne treba olako provoditi. U želji da se izbjegne gluten, često se ne vodi računa o nutricionističkoj vrijednosti obroka, zbog čega takvi obroci onda imaju viši glikemijski indeks i veći udio masti. Takav tip jelovnika je ujedno siromašan vlaknima, a može dovesti i do manjka nekih mikronutrijenata i minerala kao što su vitamin B12, folna kiselina, vitamin D, željezo, cink, magnezij i kalcij.
Naime, ne postoje znanstveni dokazi o povezanosti bezglutenske prehrane i dobrobiti za zdravlje, osim ako osoba pati od neke vrste alergije na pšenicu, intolerancije na gluten ili celijakije.
Važno je imati na umu da celijakija nije alergija, već autoimuna bolest u kojoj tijelo razvija antitijela na gluten, što šteti sluznici crijeva te zahtijeva doživotno pridržavanje stroge dijete bez glutena.
Intoleranciju na gluten imaju ljudi sa simptomima sličnima celijakiji, s tom razlikom što tijelo ne proizvodi antitijela tipična za celijakiju i ne dolazi do oštećenja crijevne sluznice.
Kod sumnje na preosjetljivost na gluten ili na celijakiju, važno je potražiti savjet liječnika. Krvne, serološke i histopatološke pretrage mogu potvrditi dijagnozu celijakije, a kožni alergološki test može potvrditi alergiju na pšenicu.
Iako nije dostupan biomarker koji upućuje na preosjetljivost na gluten bez celijakije, postoji standardizirana procedura koja vodi do potvrde dijagnoze preosjetljivosti na gluten.
Kod blago ili umjereno izraženih simptoma, kada nema potrebe u potpunosti mijenjati način prehrane, redovita nadoknada probavnih enzima putem dodataka prehrani može pomoći pri razgradnji glutena i kazeina čime se izbjegavaju probavne smetnje. Nadoknada se preporučuje i zbog mogućnosti slučajnog unosa glutena ako je bezglutenska hrana kontaminirana drugom hranom koja sadrži gluten.
Više masti, soli i šećera
Podaci za Veliku Britaniju kažu da oko 13 posto ljudi slijedi prehranu bez glutena. Taj je broj u Americi još veći i prelazi četvrtinu populacije s porastom od 67 posto u posljednje dvije godine.
No, prethodna istraživanja pokazala su da opcije bez glutena možda nisu najbolje za održavanje zdrave težine. Istraživači sa Sveučilišta u Hertfordshireu analizirali su nutritivne profile više od 1700 prehrambenih proizvoda u supermarketima i otkrili da, s iznimkom krekera, hrana bez glutena sadrži više masti, soli i šećera, a također ima niži sadržaj vlakana i proteina od svojih ekvivalenata.
Troškovi su također bili značajno viši u svim kategorijama hrane – srednji trošak bezglutenskog smeđeg i bijelog kruha te bijelog i cjelovitog brašna bio je više od četiri puta veći od uobičajenih vrsta kruha i brašna. Govoreći o nalazima, objavljenima u Journal of Human Nutrition and Dietetics, autorica studije dr. Rosalind Fallaize zaključila je da hrana bez glutena ”ne nudi” nikakvu nutritivnu prednost u odnosu na običnu hranu.
To nije zdravija alternativa prehrane za ljude kojima nije neophodna bezglutenska dijeta, poručila je.
