Bakterije u ljudskim crijevima koje je poznati stručnjak nazvao 'četiri jahača dugovječnosti' mogle bi vam pomoći da doživite 100 godina.
Znanstvenik sa Sveučilišta Harvard dr. William Li nedavno je gostovao u podcastu kako bi raspravljao o tome kako bakterije koje žive u probavnom sustavu mogu pomoći ljudima da žive 100 godina i više. Također je otkrio koja hrana može pomoći u razmnožavanju tih bakterija u tijelu - potencijalno produžujući život svakome tko ju jede.
Govoreći u podcastu Dhru Purohit Show, dr. Li istaknuo je istraživanje u Italiji u kojem su istraživači analizirali crijevne bakterije kod sudionika, od kojih je najstariji imao 114 godina. Ove bakterije čine dio crijevnog mikrobioma, ekosustava mikroorganizama koji žive u probavnom sustavu i vitalni su za niz tjelesnih procesa - od pomoći u probavi, borbe protiv infekcije do stabilizacije mentalnog zdravlja.
Dr Li je rekao da su istraživači otkrili da su stogodišnjaci imali najviše sljedećih bakterija u crijevima: Odoribacter, Oscillobacter, Christensenella i Akkermansia. Iako nije dokazano da bakterije produljuju životni vijek ljudi, dr. Li je rekao da postoje brojni načini za koje se zna da pomažu u poboljšanju zdravlja općenito. "Ne znamo što rade, ali znamo da neke od njih poput Odoribactera poboljšavaju imunološki sustav protiv E. coli i protiv drugih bakterija koje bi mogle loše utjecati na vas kako starite", rekao je.
Čak je rekao da postoje neki prijedlozi da Odoribacter čak može štititi od raka, iako je upozorio da se to još uvijek istražuje. Istraživanja iz Japana također su otkrila da Odoribacteraceae, obitelj bakterija kojoj Odoribacter pripada, pomaže produžiti dugovječnost.
Dr. Li je također opisao Oscillobacter kao "statin majke prirode" jer pomaže u snižavanju lošeg kolesterola dok poboljšava dobar kolesterol, štiteći zdravlje srca. Dodao je da Oscillobacter pomaže učiniti tijelo "osjetljivijim na inzulin", što bi moglo imati važne implikacije na dugovječnost u kombinaciji sa zdravom prehranom. Dobra osjetljivost na inzulin znači da tijelo bolje reagira na hormon inzulin i može lakše doći do šećera u krvi, dok inzulinska rezistencija znači suprotno i faktor je rizika za zdravstvene probleme poput dijabetesa tipa 2.
Dr Li je rekao da je Akkermansia povezana s nizom zdravstvenih prednosti. "Smanjuje upale, poboljšava metaboličko zdravlje, pomaže vam u borbi protiv raka", rekao je. "Zapravo igra ulogu u zdravlju mozga i kogniciji, također štiteći kogniciju". Iako dr. Li nije izravno naveo dobrobiti Christensenelle, istraživanje je pokazalo da pomaže u održavanju zdravog metabolizma, pomaže u sprječavanju poremećaja poput dijabetesa i pretilosti te potencijalno upalne bolesti crijeva.
Ali dr Li je otkrio koju biste hranu trebali više jesti kako biste "uzgojili" ove vrste bakterija. Nar, sušene brusnice, grožđe konkord, cijelo ili u soku, čili, crne maline i kineski crni ocat bogate su Akkermansijom. Za ostale tri bakterije dr. Li je preporučio da kuhane ugljikohidrate, poput riže, krumpira, tjestenine, pohranite preko noći u hladnjaku kako bi se pretvorili u otporni škrob koji je mikroorganizmima potreban za razvoj.
Objasnio je da ovaj proces hlađenja uzrokuje reakciju u hrani koja usporava probavu u korist rasta pozitivnih bakterija u probavnom sustavu. "Ta promjena temperature mijenja kemijski sastav škroba", rekao je. "Čak i ako ga ponovno zagrijete, taj otporni škrob će pomoći u razvoju nekih od spomenutih četiri bakterija".
Dr. Li je dodao da će te bakterije koje produljuju dugovječnost vjerojatno imati značajan dugoročni učinak samo kada je osoba mlađa, što znači da osoba koja ih pokuša "uzgajati" u svojim 70-ima vjerojatno neće vidjeti značajno povećanje životnog vijeka.
Znanstvenici smatraju da zdrav mikrobiom pomaže održati zdravlje kroz dva mehanizma. Prvi je da određene bakterije proizvode kemikalije koje pozitivno djeluju na sustave tijela, poput imunološkog odgovora, mozga, hormona i tako dalje, poboljšavajući njihovu izvedbu. Drugo, prisutnost dobrih bakterija sprječava da se štetni mikroorganizmi, koji bi mogli naštetiti zdravlju, "ukorijene". Ipak, znanstvenici još uvijek istražuju koja kombinacija čimbenika kao što su genetika, način života i aspekti poput sastava mikrobioma doprinose ukupnom životnom vijeku.
