U posljednjih nekoliko godina svjedočimo mnogim znanstvenim istraživanjima koja su pokazala važnost zdravlja crijeva i dobrih bakterija u crijevima te njihov utjecaj na cjelokupno zdravlje čovjeka. Između ostalog, o zdravlju našeg probavnog sustava ovisi i naš imunitet te način kako razgrađujemo i apsorbiramo hranjive tvari, vitamine i minerale iz hrane.
Brojna su istraživanja, poput onih koje je pokrenula američka Akademija za nutricionizam i prehranu, dokazala da dobre bakterije imaju veliki utjecaj na funkcioniranje crijeva. Loše stanje naših crijeva pridonosi brojnim zdravstvenim problemima kao što su problemi s cjelokupnim probavnim traktom, česte infekcije i upalni procesi u tijelu, problemi sa srcem, krvožilnim sustavom te moždanim funkcijama.
S obzirom na to da nam je dostupan uistinu velik broj različitih proizvoda u ljekarni koje sadrže dobre bakterije, važno je znati prepoznati kvalitetne proizvode i kako bismo mogli odabrati što je najkorisnije za zdravlje naših crijeva, ovisno o cjelokupnom zdravstvenom stanju ili određenoj tegobi koju imamo. Ako smo izloženi velikom fizičkom ili emocionalnom stresu, ako pijemo antibiotike ili pak imamo neke bolesti, ravnoteža i rad naših crijeva sigurno su poremećeni. O tim stanjima ovisit će odabir probiotika.
Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije
Svjetska zdravstvena organizacija odredila je osnovne kriterije kvalitete za proizvode koje sadrže dobre bakterije, a najvažniji je da proizvodi moraju sadržavati žive i aktivne bakterijske kulture, a one moraju biti jasno navedene na pakiranju. Broj bakterija je jedan od kriterija kvalitete, dok je drugi kriterij kombinacija različitih bakterijskih sojeva. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, kvalitetni probiotički proizvodi trebaju sadržavati najmanje jednu milijardu jedinica za stvaranje kolonija i sadržavati sojeve Lactobacillus, Bifidobacterium ili Saccharomyces boulardii, koji su neki od najistraženijih vrsta dobrih bakterija. Različite bakterije različito utječu na našu crijevnu floru, a svi se bakterijski sojevi ne slažu jednako dobro. Primjerice, kod upalnih bolesti crijeva kao što su ulcerozni kolitis i Crohnova bolest u crijevima nedostaje bakterijskih sojeva Lachnospiraceae i Bacteroidetes, a povećane su količine bakterija Proteobacteria. Također je otkriveno da oralna primjena bakterijskog soja Faecalibacterium prausnitzii smanjuje težinu ova oba crijevna poremećaja.
Dr. Gail Cresci iz Zavoda za gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu Klinike Cleveland ističe kako je važno odabrati kvalitetne proizvode i provjerene brendove koji su često i skuplji te da bi idealno bilo pronaći proizvod koji je prošao znanstvena istraživanja koja dokazuju njihovo djelovanje upravo za zdravstveni problem koji želite riješiti. Dakle, trebalo bi odabrati proizvod sa sastojcima čija je učinkovitost provjerena i dokazana određenim kliničkim studijama. Dr. Cresci navodi primjer kako pojedini sojevi dobrih bakterija pomažu kod sindroma iritabilnih crijeva, no ako u tom periodu uzimamo antibiotike, te pripravke ne bismo trebali uzimati, nego potražiti pripravke koji nam podižu imunitet. Istraživanja su pokazala da ljudima koji pate od sindroma iritabilnog crijeva u crijevima nedostaje bakterijski soj Lactobacillus te Actinobacteria i Bacteroidetes, a povećan im je soj bakterija Firmicutes i Proteobacteria te da se ovi bakterijski sojevi međusobno dobro ne podnose.
Na tržištu postoje i proizvodi s dobrim bakterijama koji se zovu simbiotici – to su spojevi koji sadrže dobre bakterije, ali i hranjive tvari koje potiču rast dobrih bakterija. Pri odabiru najboljeg probiotičkog pripravka, važno je provjeriti sadrži li određeni proizvod ljudske bakterijske sojeve ili su bakterijski sojevi životinjskog podrijetla. Naime, puno su kvalitetniji proizvodi s humanim bakterijama koje su prirodne za naš probavni sustav i bezopasne za korištenje.
Ipak, bez obzira koji proizvod s dobrim bakterijama odabrali, osnovna preporuka je zdrava i uravnotežena prehrana. Upravo namirnice koje sadrže dobre bakterije (jogurt, kefir, kiseli kupus, miso, kombucha, tempeh) i vlakna (mahunarke, cjelovite žitarice, luk, češnjak, artičoke, šparoge, banane, leća, prokulice, mekinje, chia sjemenke, avokado, bobičasto voće, morske alge) te polifenole (citrusi, bobičasto voće, orašasti plodovi, kakao, crno vino, đumbir, sjemenke), kao i hrana koja ima protuupalna svojstva (zeleno lisnato povrće, brokula, cvjetača, losos, zeleni čaj, maslinovo ulje), osiguravaju dugotrajno i stabilno zdravlje naših crijeva, a time i cijelog organizma.
Zdravlje počinje s dobrom probavom, a prvi korak je povećati broj dobih bakterija u našim crijevima. Prolife dodatci prehrani koji sadrže dobre bakterije već su 20 godina na tržištu. Dostupni su u različitim oblicima za sva razdoblja života kada radi neravnoteže crijevne mikroflore može biti korisno povećati broj dobrih bakterija u probavnom sustavu. Izaberi Prolife.