Knjiga “GMO (iz)um bez (raz)uma” doktora agronomije Marijana Jošta, koja predstavlja cjeloviti uvid u biotehnologiju i industriju hrane, predstavljena je u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu. Knjiga je namijenjena studentima agronomije, ali i široku publiku koju zanima stručno mišljenje o GMO-u.
Sama knjiga sadrži dio tekstova koje je dr. Marijan Jošt napisao o genetski modificiranim organizmima (GMO), a koji su objavljeni u različitim glasilima i publikacijama od 1999. do 2016. Profesor Jošt je stručnjak za agrikulturnu genetiku, oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo, a u tekstovima progovara o težnji da se znanošću maskira ostvarenje profita multinacionalnih kompanija, iako, kako profesor navodi, s pravom znanošću sve skupa veze nema.
Problem gladi u svijetu i GMO
Kao što je i navedeno u pogovoru knjige, korporacije promiču GMO iz razloga dobiti uz obavezno prateće priče o dobrobiti poput borbe protiv gladi u svijetu. Kada govorimo o probelmu gladi u svijetu, većina nas je svakim danom sve više svjesna kako su loši zakoni, pravilnici i utrka trgovaca za dobiti najveće prepreka rješavanju tog problema. Naime, prema izvješću UN-a svake godine se baci oko trećine hrane za ljudsku prehranu što je oko 1,3 milijarde tona, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku dnevno se u Hrvatskoj baci u smeće 100 tona kruha.
"Dok se 138 dolara per stanovniku troši za vojne svrhe, samo 1 dolar po stanovniku odlazi na borbu protiv gladi. Život se misli, a mi nismo promislili o uvjetima svog opstanka", rekao je na promociji knjige ekonomski analitičar i znanstvenik Slavko Kulić
Ujedinjeni narodi savjetuju: Manje mesa za manje gladi i siromaštva
Lay Vladimir, izv. profesor i i viši znanstveni suradnik u mirovini, sociolog-istraživač i politolog navodi u pogovoru knjige kako pro GMO inozemni, ali i domaći znanstvenici ekspertno servisiraju GMO koorporacije te kako su jedni i drugi onaj socijalni globalni moćni akter s kojim Marijan Jošt uvijek ponovno, već godinama, vodi svojevrsni dijalog.
"On načine i ciljeve djelovanja tih korporacija izlaže sumnji i propitavanju, bori se protiv obmana koje šire, protiv neistine ogrnutih velikom moći i 'ugledom' koji iz te moći proizlazi", navodi profesor Vladimir o autoru knjige.
Što je GMO?
Iako prema statistikama čak 90 posto Hrvata ne podržava GMO, a preostalih deset posto pripada onima koji ne znaju što je to GMO i oni kojima je GMO profesija. Nažalost, u ove kojima je GMO profesija mogli bi uvrstiti i znanstvenike koji pod krinkom objektivnosti i znanstvenog pristupa mogu plasirati informacije o bezopasnosti GM hrane. Profesor Jošt u svojoj knjizi navodi primjer s jednog znanstvenog skupa na kojem je jedna uvažena hrvatska znanstvenica tvrdila kako je atrazin toliko neopasan da ga se može jesti žlicom. S druge strane, profesor napominje kako je danas primjena herbicida na bazi atrazina u mnogim zemljama ograničena ili zabranjena. Svima koji spadaju u skupinu koja ne zna što je GMO, donosimo pojašnjenjenje profesora Jošt koje je navedeno i u knjizi.
"Genetički modificirani organizmi su oni na kojima je izvršena genetička manipulacija na razini molekule DNK, koja nosi zapis o nasljednim osobinama svakog živog organizma. Pitate se: što je tu čudno, pa oplemenjivači stoke i bilja od pamtivijeka, a na znanstvenoj osnovi već više od stotinjak godina, međusobno oplođuju odabrane individue biljaka ili životinja poželjnih svojstava kako bi dobili potomstvo još boljih karakteristika? Uostalom, tako su dobivene gotovo sve danas cijenjene pasmine životinja ili sorte poljoprivrednih biljaka.", navodi profesor Jošt u svojoj knjizi. No, bitna je razlika između navedenog postupka i genetičkog inženjerstva koje uključuje potpuno neprirodno miješanje nesrodnih vrsta.
Razlika između genetičkog inženjerstva i konvencionalnog oplemenjivanja bilja?
Kada je riječ o bilju, konvencionalno oplemenjivanje zasniva se na vertikalnom prijenostu gena od roditelja na potomstvo unutar iste vrste ili između srodnih vrsta koje se međusobno ipak mogu križati, dakle koristi postupak koji je prirodan i koji se dešava u našoj okolini i bez pomoći čovjeka.
Suprotno tome, genetičko inženjerstvo koristi 'horizontalan' prijenos gena između potpuno nesrodnih vrsta koje se u prirodi ne mogu međusobno pariti i između kojih se često nalazi jaz od nekoliko milijuna godina evolucijskog razvoja. Priroda je svaku vrstu zaštitila od prodora strane nasljedne osnova (DNK), ali je čovjek u ovom slučaju našao način da savlada postojeće barijere.
GMO usjevi i uporaba herbicida na bazi glifosata
Jedan od razloga genetskog oplemenjivanje bilja je mogućnost stvaranja otpornosti na jake herbicide. Jedan od njih je i Roundup s akivnom tvari glifosat, djelotvoran protv svih vrsta korova. Danas na tržištu postoji tridesetak herbicida s aktivnom tvari glifosat. Glifosati onemogućuju biljci dostupnost hranjivih tvari, a zahvaljujući pojavi novih patognea povećan je napad novih biljnih bolesti i nepredviđeno ugibanje biljaka. Izvor novih patogena su domaće životinje hranjene GM usjevom, koje također obolijevaju prvenstveno od bolesti reproduktivnih organa.
Prijete nam opasni herbicidi iz hrane!
Još jedna netočna tvrdnja je kako genetski modificirani usjevi daju više urode. Profesor Jošt navodi primjer kukuruza otpoljnog na kukuruzni molac koji neće imati višu rodnost nego će ventualno biti zaštićen od gubitka potencijala uroda zbog napada ovog štetnika.
Hrana od GMO i opasnost po zdravlje čovjeka
Kako gospodin Jošt navodi, sigurnost i bezopasnost prehrembenih proizvoda od GMO-a nedovoljno je ispitana jer se multinacionalne biotehnološke kompanije žure da što prije povrate financijska sredstva uložena u istraživanja. Tako se dešava da nedovoljno ispitana hrana dolazi na tržište, a kupci, ne svojom voljom, postaju 'pokusne životinje' za njeno testiranje. U svojoj knjizi, profesor Jošt navodi primjer pokušaja prikrivanja alarmantih rezultata hranidbenih pokusa na štakorima koje je u Škotskoj proveo dr. A. Pusztai. Naime, pokusi su pokazali da je GM krumpir s vlastitim lektinom u mladih štakora usporio rast, oštetio imunosni sustav te izazvao značajne promjene na vitalnim organima. Dr. Pusztai je nakon toga prislino umirovljen, a vjerodostojnot rezultata zanijekana.
Na promociji knjige govorilo se i o stanju u Hrvatskoj, a pozitivna činjenica što je u Hrvatskoj zasada zabrenjena sjetva GM sjemena. No, s druge strane teško je kontrolirati uvoz genetski modificirane hrane i prehrambenih artikala koji sadrže GMO. O budućnosti rješavanja ovog problema uvelike ovisi o mogućnosti usvajanja Sporazumu o partnerstvu u trgovini i ulaganjima između SAD-a i EU-a, a u kojem smo ranije pisali u članku Sigurnost hrane ili sloboda trgovine?
Više o stanju u svijetu i Hrvatskoj kada je riječ o GMO, ali i o znanstvenoj raspravi o GM hrani te ostalim aspektima ugroženosti možeš pročitati o knjizi GMO (iz)um bez (raz)uma, u izdanju nakladničke kuće Omega lan.
