Prof. dr.sc.Vida Demarin, autorica knjige 'Pobijedimo migrenu i druge glavobolje' otkriva vezu između hrane i glavobolje i savjetuje koje namirnice treba izbjegavati jer često potiču migrenu. Dokazano je da hrana, način prehrane i prehrambene navike utječu na nastanak glavobolje, njezinu učestalost, jačinu i duljinu napada. Broj i kvaliteta dnevnih obroka presudni su za pravilno funkcioniranje organizma i očuvanje zdravlja.
Dnevnu potrebu za kalorijama treba količinski odrediti prema potrebama organizma, a potom rasporediti u tri glavna obroka i dva međuobroka. Vrijeme između obroka ne bi smjelo biti dulje od četiri do šest sati. Preskakanje obroka, primjerice doručka, tijekom dana može potaknuti razvoj glavobolje. Mlade žene često preskaču doručak i pate od migrene.
Jedan od pokretača glavobolje je hipoglikemija ili snižena razina glukoze u krvi do koje može doći ako ste preskočili jedan obrok i dulje vrijeme niste jeli. Tada će se javiti tupa glavobolja, obično s obje strane koju nazivamo tenzijskom glavoboljom. Temperatura hrane također može utjecati na pojavu glavobolje. Najbolje je da hrana bude sobne temperature ili malo toplija. Ako se sluznica usne šupljine naglo zagrije ili ohladi, može se javiti kratkotrajna glavobolja koja se naziva 'sladoledna glavobolja'.
Od crnog vina i crne čokolade boli glava
Kod nekih ljudi u određenim situacijama neke namirnice mogu uzrokovati glavobolju. Mnoge od njih izazvat će glavobolju nakon jela, ali katkad može proći dan i pol prije nego dođe do napadaja glavobolje ( namirnice koje izazivaju glavobolju tek nakon prerade u jetru). Koje vam namirnice škode, najbolje ćete otkriti sami, promatrajući vlasitu tjelesnu reakciju tijekom 36 sati.
Namirnice poput crnog vina, pive, zrelih sireva i sireva s plemenitom plijesni, crne čokolade, kave, čaja, masne hrane, mesa divljači, školjaka, sušenog mesa i sušene ribe, jetrica, agruma- osobito limuna, grejpa i naranča mogu potaknuti migrenu. Tu su još i banane, šljive, ananas, avokado, lješnjaci, kikiriki, češnjak, luk, jogurt, špinat, te sokovi i marmelade od agruma. Tu je i hrana koja sadržava ocat i kvasac te nitrite i mononatrij glutamat ( sastojak kineske hrane), koji se koriste kao konzervansi. Nitrati i nitriti se mogu naći u namirnicama biljnog i životinjskog podrijekla, a ima ih u celeru, cikli, špinatu, radiču i zelenoj salati. Kao konzervansi i bojila koriste se u proizvodnji slanine, kobasica i ostalih mesnih prerađevina.
Zreli sirevi najčešći pokretači glavobolje
Glavni prehrambeni pokretači migrene su vazoamini – kemijski spojevi koji uzrokuju suženje krvnih žila, a time i pojavu glavobolje. Jedan od glavnih amina je tiramin, koji se nalazi u sirevima s plemenitom plijesni, jogurtu, kiselom mlijeku, crnom vinu, jetricama, suhomesnatim proizvodima.
Od drugih dodataka hrani koji mogu potaknuti glavobolju tu su aspartam (umjetno sladilo), tetrazin ( daje žutu boju hrani), sumporni dioksid ( za sušenje voća), sol i natrijev benzoat (konzervans).
Mediteranska prehrana – kraljica zdravog života
Mediteransku prehranu liječnici i nutricionisti smatraju stupom zdrave prehrane. Jesti na mediteranski način znači jesti mnogo voća, povrća i žitarica, malo mlijeka i mliječnih proizvoda. Od namirnica životinjskog podrijekla prednost se daje ribama i peradi. Meso se jede rijetko, jaja umjereno, a glavna i najzdravija masnoća je maslinovo ulje.
Maslinovo ulje ima snažno antioksidativno, protuupalno i vitaminsko djelovanje. Tijekom posljednjih šezdesetak godina detaljna laboratorijska, klinička i epidemiološka istraživanja potvrdila su da je maslinovo ulje najbolje ulje na svijetu. Rezultati istraživanja 'Seven County Study' pokazali su kako ljudi koji svakodnevno troše maslinovo ulje imaju niske vrijednosti kolesterola u krvi i nisku incidenciju srčane bolesti.
Hrana bez koje mozak ne može
Voće i povrće treba jesti što češće, barem pet obroka dnevno. Pokušajte nabaviti ekološki uzgojeno voće i povrće. Neka bude jarkih boja, tvrdo na dodir. Voće i povrće najbolje je jesti sirovo ili skuhano na pari, uz dodatak minimalnih količina masnoće. Agrumi kod nekih ljudi mogu potaknuti migrenski napadaj, dok kruške, prokulica, brokula, cvjetača i mrkva najrjeđe potiču napadaj migrene.
Žitarice su vrlo važne namirnice jer sadržavaju složene ugljikohidrate, vitamine, minerale i velike količine vlakana. Nutricionisti savjetuju da cjelovite žitarice svakodnevno budu zastupljene u tri do pet obroka, odnosno oko 25 grama dnevno. Proizvodi od pšenice, raži, zobi i kukuruza kod nekih osoba mogu potaknuti napadaj migrene.
Meso ne trebate izbjegavati, no trebate ga znati odabrati i pripremiti na odgovarajući način. Uz ribu i plodove mora, meso je najvažniji izvor bjelančevina. Danas se sve više preporučuje perad, pogotovo piletina i puretina jer su izrazito bogate nezasićenim masnoćama koje se smatraju jedne od najzdravijih masnoća. Svinjetina i junetina, te suhomesnati proizvodi kod nekih ljudi mogu potaknuti napadaj migrene, dok ih janjetina i puretina potiču najrjeđe.
Ribe i morski plodovi bogati su bjelančevinama, vitaminima A i D, mineralima i omega -3 masnim kiselinama koje snizuju kolesterol u krvi. Dimljena riba kod nekih ljudi može izazvati napadaj migrene. Zanimljivo je, međutim, da se pročišćeno riblje ulje preporučuje kao prirodni lijek za sprečavanje migrene.
Dehidracija često može uzrokovati glavobolju. Osim toga, dehidracija utječe na čovjekov um i gubitak koncentracije, a katkad mu se privremeno mogu smanjiti i intelektualne sposobnosti. Kako odraslom čovjeku trebaju dvije do tri litre vode dnevno, važno je steći naviku redovitog pijenja vode. Pijte vodu prije nego osjetite žeđ, jer je to znak pomanjkanja tekućine u tijelu. Kako bi se izbjegla glavobolja važno je ne preskakati doručak, redovito jesti, piti puno vode i izbjegavati gazirana pića.
