Neke osobe su noćne ptice i odbijaju upaliti štednjak do pola osam ili jedu vani tek navečer zbog ambijenta. Zatim, tu su i oni gladuši koji mrze kasne rezervacije za večeru i obavezno moraju imati obrok prije zalaska sunca.
Vrijeme večere pomaknulo se i večere su sve ranije. Prema Resy, internetskoj platformi za rezervacije, sve više ljudi u New Yorku rezervira večeru za 17.30, a sve je manje onih koji rezerviraju za 20 sati u usporedbi s prethodnim godinama. Prošle se godine broj rezervacija za večeru prije 17 sati udvostručio u usporedbi s 2019., navodi Yelp Nenamjerna prednost večere u 17.30 je to što možete dobiti termin u više restorana koji se inače obično rezerviraju tjednima unaprijed za kasnije sate, piše Yahoo.
Vodite li često rasprave o najboljem vremenu za večeru, sve je više tvrdnji da obrok ranoranioca može poboljšati vaše cjelokupno zdravlje i dobrobit.
Zdravstvene prednosti rane večere
Može pomoći u sprječavanju žgaravice
Tara Schmidt, registrirana dijetetičarka Mayo Clinic Diet, kaže da rana večera može pomoći onima koji često imaju žgaravicu i refluks kiseline nakon jela.
Jedenje tri do četiri sata prije spavanja može pomoći u sprječavanju gastrointestinalnih tegoba, koje mogu držati ljude budnima noću i produžiti probavu. Rana večera znači da nakon toga imate vremena za šetnju ili aktivnost, što također pomaže kod probave, dodaje Schmidt. Probava je najbolja "dok ne padne noć i dok je tijelo aktivno", kaže Schmidt. “Imat ćete višu razinu šećera u krvi jer vam je šećer u krvi porastao tijekom tog obroka. Ali ako nakon toga vježbate, vratit će se na niže vrijednosti”, dodala je.
Ako završite s jelom do 18.30 i idete spavati oko 21.30 ili 22, svom tijelu dajete dovoljno vremena za probavu, i kontrolirate refluks, probavne smetnje i žgaravicu, kaže Ilana Muhlstein, registrirana dijetetičarka, nutricionistica i autorica knjige "Love the Food that Loves You Back".
Možda ćete bolje birati hranu
Ranija večera daje nam vremena da donesemo zdravije odluke o tome što ćemo konzumirati, kaže Muhlstein. Možemo napraviti hranjivi obrok koji se sastoji od cjelovitih namirnica umjesto da zgrabimo lako dostupne visoko obrađene namirnice iz smočnice ili zamrzivača jer kada se već približimo satu za spavanje, manja je vjerojatnost da ćemo imati volje za kuhanje. “Kada se vratite s posla gladni, tada je savršeno vrijeme da pojedete hranjive i zasitne namirnice poput proteina i povrća”, kaže ona.
Jeste li ikada postali neugodni, jer ste gladni i nervozni jer morate čekati večeru do 20 sati? Vjerojatno jeste. Ako ste gladni nakon dugog radnog dana, ali obično jedete kasnije, mogli biste zbog gladi i dosade dok čekate nerazumno posegnuti za grickalicama.
“Ako mislite da je 17.30 'prerano' za večeru, možda ćete početi s grickanjem prerađenih ugljikohidrata poput čipsa i krekera, što može dovesti do prejedanja”, kaže Muhlstein.
Ako ste još uvijek gladni nakon rane večere, nemojte se uzrujavati. Razmislite o prilagođavanju vremena vaše večere. Ako trebate međuobrok, Schmidt preporučuje da uzmete nešto s visokim sadržajem vode, poput lako probavljivog voća, ili hranu bogatu vlaknima i proteinima za održavanje sitosti, poput cjelovitih žitarica.
Možete smanjiti rizik od bolesti
Jedenje kasno navečer povezano je s većim ukupnim unosom kalorija i povećanim rizikom od pretilosti. Jedna studija sugerira da se hormon odgovoran za osjećaj sitosti, leptin A, smanjuje kasnije tijekom dana, što može dovesti do prejedanja kada kasno jedete. Osobito kod onih s dijabetesom ili pretilošću, ranije jelo također može pomoći kod osjetljivosti na inzulin.
"Kada su razine inzulina visoke, sposobnost tijela da sagorijeva masnoću je blokirana", kaže Muhlstein. “Niže razine inzulina bitne su za one koji pokušavaju izgubiti težinu i pretvoriti postojeće zalihe masti u energiju. Ranija večera i usvajanje pristupa 'večera i gotovo' omogućuje vašem tijelu više vremena za sagorijevanje masti”, objasnila je.
Istraživanja sugeriraju da, ako imate obroke unutar kratkog razdoblja od šest do osam sati ranije tijekom dana, u obliku povremenog posta, to također može stabilizirati razinu glukoze u krvi. Međutim, ovaj pristup nije najbolji za svakoga i važno je konzultirati se s liječnikom prije nego što se posvetite bilo kakvom strogom režimu posta.
Još jedan plus rane večere je taj što, kao što je rutinsko vrijeme odlaska na spavanje ključno za naše zdravlje, jedenje otprilike u isto vrijeme isto tako pomaže u reguliranju prirodnog sata spavanja ili cirkadijalnog ritma našeg tijela. "Nepravilan obrazac prehrane može povećati rizik od bolesti", kaže Schmidt.
Uživajte u prednostima kvalitetno provedenog vremena
Možete optimizirati ne samo svoje fizičko zdravlje, već i svoje društveno zdravlje jedući večeru rano. Planiranje večere ranije može vas potaknuti da se sastanete s drugima i uživate u zajedničkom obroku. Studija iz 2021. koja je analizirala podatke iz Američke ankete o korištenju vremena otkrila je da obitelji koje večeraju prije 18.15 navode da provode više kvalitetnog vremena sa svojom djecom.
Mnoga istraživanja naglašavaju kako večeranje s drugima jača mentalno zdravlje i omogućava vam da užurbanu svakodnevicu završite s opuštajućim iskustvom na kraju dana.
Kako postati ljubitelj večere u 17.30
- Pronađite pravo vrijeme za večeru za sebe, čak i ako niste ljubitelj ranih večera. Ako ste gladni nakon večere u 17.30 možda vam je to prerano. Razmislite o večeri koja bi bila najkasnije u 18.30 ili 19 sati.
- Izbjegavajte kasnonoćne grickalice. Schmidt upozorava da jedenje rane večere i potom grickanje kasno navečer poništava sve dobrobiti ranijeg obroka. “Znamo da kada ljudi jedu kasnije navečer, imaju veći rizik od pretilosti”, kaže ona.
- Planirajte unaprijed kad imate puno obveza. "Znam da moje dijete ima sport svake srijede, tako da ću za svaku srijedu skuhati unaprijed da možemo doći kući na miru, presvući se, poslužiti večeru i opet izaći, umjesto da kuham tek nakon završetka treninga", kaže Schmidt.
- Ali zapamtite, stručnjaci kažu da je ipak važnije ono što imate na tanjuru nego vrijeme kada jedete. Polovica tanjura trebala bi se sastojati od povrća bez škroba, četvrtina bi trebala imati nemasne proteine, a druga četvrtina trebala bi imati povrće od cjelovitih žitarica ili škrobno povrće.
