Ne postoje dokazi da prehrana uzrokuje ADHD, ali postoji sve više dokaza da određene namirnice i suplementi kao i eliminacijska prehrana mogu pomoći smanjiti simptome. Što iz prehrane izbaciti, a što bi bilo dobro dodati pojašnjava Sandra Krstev Barać, mag.nutr. IFMCP.
Popularno mišljenje je da neuravnotežena prehrana bogata šećerima, aditivima i umjetnim bojama uzrokuje ADHD, no brojna istraživanja potvrdila su da to nije istina, navodi Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti. Točan uzrok ADHD-a još se istražuje, ali snažni dokazi upućuju da genetika ima glavnu ulogu u pojavi ADHD. Osim genetike, ulogu bi mogle igrati i ozljede mozga, izloženost štetnim tvarima poput olova, konzumiranje alkohola i cigareta tijekom trudnoće te prijevremeni porod.
Osim popularne ideje da prehrana uzrokuje ADHD, znanstvenici odbacuju i mogućnost lošeg odgoja ili zlostavljanja kao uzrok pojave ADHD-a. Ipak, svi ovi navedeni čimbenici mogu pogoršati simptome osobe koja već ima neki oblik ADHD-a. Upravo zato je sve više istraživanja usmjereno na vezu prehrane i ADHD-a u smjeru olakšanja simptoma.
Šećer i zaslađivači
"Kada govorimo o poveznici hrane koju jedemo i ADHD-a istraživanja nam pokazuju da prehrana koja obiluje rafiniranim šećerom i zasićenim masnoćama povisuje rizik, dok visok unos voća i povrća ima protektivni učinak", objašnjava Sandra Krstev Barać, . Istraživanja potvrđuju da konzumacija jednostavnih šećera može pogoršati simptome ADHD-a, posebno hiperaktivnost jer dolazi do nagle promjene razine šećera u krvi. "Preporuka je maksimalno ograničiti unos rafiniranih šećera u prehrani djece i odraslih koji pate od ovog poremećaja. Slično vrijedi i za sirupe, kao i općenito namirnice koje imaju visok glikemijski indeks jer takva hrana dovodi do velikih oscilacija glukoze u krvi što može pogoršavati simptome", napominje nutricionistica.
Još jedna kategorija proizvoda za koju se vjeruje da pogoršava simptome ADHD-a su zaslađivači. Iako se radi o teoriji koja je prisutna već dugo godina, dva su istraživanja otkrila da zaslađivači ne igraju ulogu u pojačavanju ili smanjivanju simptoma ADHD-a.
Proteini su ključni za proizvodnju dopamina
"Budući da je jedan od važnih nutritivnih ciljeva kod ADHD-a upravo stabilizacija glikemije, dovoljan unos proteina u svakom obroku je svakako jedna od važnih prehrambenih preporuka", zaključila je Krstev Barać. Dodaje i kako su proteinske namirnice poput mesa, ribe i jaja poželjan odabir jer služe i kao izvor gradivnih elemenata za neurotransmitere. Četiri su neurotransmitera povezana s ADHD-om, a to su dopamin, serotonin, adrenalin i noradrenalin. Zabilježena je njihova narušena aktivnost kod osoba s ADHD-om, a posebno se izdvaja smanjena dostupnost dopamina, navodi Verywell Health.
Aminokiselina tirozin koja je sastavni dio proteina je i prekursor dopamina, a može se stvoriti iz aminokiseline zvane fenilalanin. Za proizvodnju ostalih neurotransmitera potrebna je i aminokiselina triptofan. Enzimi u našem tijelu pretvaraju tirozin u dopamin pa je zato važno unijeti dovoljne količine proteina, objašnjava Healthline. Ipak, treba biti oprezan da ne pretjeramo s proteinima, napominje nutricionistica: "Visoko proteinske dijete koje se ponekad spominju kao dobar obrazac za oboljele nisu još naišli na pravu potvrdu u znanstvenoj literaturi i u ovom trenutku nisu nešto što bi rutinski preporučivali".
Losos je odličan izvor proteina i omega-3 masnih kiselina
Suplementi koji mogu pomoći
Ako prehranom ne unosite dovoljne količine proteina, potencijalni će pomoći i suplementi navedenih aminokiselina. Istraživanja pokazuju da osobe koje imaju ADHD često imaju i smanjene razine ove tri aminokiseline u krvi i mokraći. Ipak, potrebno je provesti još detaljnijih istraživanja kako bi se dokazala njihova korist.
Nedostatak željeza i cinka može izazvati mentalne smetnje kod djece, neovisno imaju li ADHD ili ne, navodi Healthline, te dodaju kako je kod djece s ADHD-om zabilježena manja koncentracija cinka, magnezija, kalcija i fosfora. Nekoliko istraživanja fokusiralo se na proučavanje koristi suplemenata koji sadrže cink i željezo te su se oba pokazala korisna kod djece s ADHD-om. Također su proučavani učinci visokih doza vitamina B6, B5, B3 i C, no nisu zabilježene značajne prednosti.
U istraživanju iz 2014. najučinkovitijima su se pokazali multivitaminski suplementi. Osobe koje su uzimale multivitamine kroz osam tjedana osjetile su poboljšanje simptoma u usporedbi s placebo skupinom.
Još jedan deficit zabilježen kod djece s ADHD-om je deficit omega-3 masnih kiselina. Što je manja razina detektirana, to su djeca imala više problema s ponašanjem i učenjem. Brojna istraživanja su potvrdila da uzimanje dodataka prehrani koji sadrže omega-3 masne kiseline pomaže u ublažavanju simptoma ADHD-a. Ipak, dio znanstvenika nije uvjeren u korist omega-3 masnih kiselina te smatraju da je potrebno provesti detaljnija istraživanja.
Eliminacijska prehrana za kontrolu simptoma
"Postoje također saznanja kako bi preosjetljivosti na neke namirnice, osobito gluten i mlijeko i mliječne proizvode mogle imati važnu ulogu u patofiziologiji ADHD-a. Zato brojni autori zagovaraju i provođenje tzv. eliminacijske prehrane gdje se na period od mjesec dana, a poželjno i dulje izbacuju sve namirnice koji su najčešći krivci za preosjetljivosti (uz gluten i mlijeko i mliječne proizvode to su jaja, soja, kukuruz i sl.) nakon čega slijedi period reintrodukcije izbačenih namirnica kako bi se otkrilo koje namirnice predstavljaju problem za tu osobu", objašnjava Krstev Barać.
Nutricionistica dodaje kako se osobama s ADHD-om savjetuje izbaciti iz prehrane i proizvode koji sadrži umjetne boje jer se pokazalo da mogu pogoršati simptome, kao i kofein jer djeluje suviše stimulirajuće. Kofein bi posebno mogao naštetiti osobama koje uzimaju lijekove za ADHD jer može povećati šansu nuspojava.
Mikrobiom također igra ulogu
Nutricionistica Krstev Barać objašnjava i kako je uloga mikrobioma važna za zdravlje mozga, posebno kod osoba s ADHD-om. "Budući da postoji dvosmjerna komunikacija između mozga i crijeva, prehrambene intervencije koje povoljno djeluju na raznolikost mikrobioma točnije visok unos vlakana putem raznolikog povrća, sjemenki, mahunarki i slično je poželjna navika kod svih koji se bore s ADHD-om", zaključila je.
U jednom su istraživanju znanstvenici pokušali utvrditi točnu vezu mikrobioma i ADHD-a te su ustanovili da osobe koje pate od ADHD-a imaju povećane razine određene vrste bakterija u probavnom traktu. Takvo otkriće dovelo ih je do ideje da bi mikrobiom mogao također biti jedan od uzroka ADHD-a, no da se to potvrdi potrebno je provesti još dodatnih istraživanja.
Više o povezanosti prehrane i zdravlja saznajte na stranici Funkcionalna medicina.
