Emocijeu velike utječu na odabir onoga što jedeš, a ono što jedeš prilično utječe na ono što osjećaš. Nedavno provedene studije na Državnom sveučilištu u Floridi pokazale su da razina šećera u krvi u tom procesu ima značajnu ulogu. Istraživanje je pokazalo da se ljudi u trenucima kada je razina glukoze u krvi niska, slabije kontroliraju i da su skloniji ispadima bijesa
Jesi li gladna pa si zato ljuta ili si ljuta zato što si gladna?
Kako razlikovati ljutnju koja je emocionalna manifestacija i glad kao tjelesni osjet, objasnila je Ana Katarina Sansević, integrativna psihoterapeutkinja: “Potrebno je sebi dati malo vremena kako bi prepoznala jesi li ljuta ili gladna. Većina ljudi ‘živi u glavi’, što znači da uopće ne prepoznaju senzacije koje se odvijaju u njihovim tijelima. Osim što se tijelom osjećaju primarne senzacije poput umora, hladnoće, boli i gladi, tijelima osjećamo i svoje emocije. Problem je što je većina ljudi naučila zanemarivati poruke koje im šalje tijelo, pritom zaboravljajući da je tijelo najsavršeniji instrument za otkrivanje istinskih osjećaja.
...pušači završavaju svoju priču puno ranije nego bi trebali. Saznaj kako se riješiti navike i neka ovo bude prvi dan tvog boljeg života...
Zanemarivanje i neosluškivanje poruka koje nam tijelo šalje ide do trenutka kada fizički i živčani sustav više nemaju kapacitet da izdrže određenu frustraciju (fizičku ili emocionalnu poput gladi ili ljutnje) te dolazi do potrebe da se taj negativni naboj negdje isprazni. Glad djeluje na biokemiju mozga i živčani sustav tako da nas čini osjetljivijim u stresnim situacijama te da nam je kapacitet za nošenje sa svakodnevicom smanjen. Jednostavno rečeno, gladni lakše ‘pucamo’ u kriznim situacijama.”
Tijelo otkriva istinske emocije
Kako ne bismo miješali glad i ljutnju, Ana Katarina Sansević kaže da je potrebno osluškivati sebe. "Prvi korak je osvijestiti situacije u kojima ‘pucamo’ te, u trenutku kada se odvijaju, stati. Udahnuti duboko, stati i pitati se, što je to što sada zaista osjećam? Pokušati se povezati sa svojim tijelom iznutra i čuti koje nam odgovore daje. Možda će to ispočetka biti neobično, ali s vremenom ćeš vrlo jasno razlikovati osjećaj gladi od osjećaja ljutnje. Naučit ćeš prepoznavati kada si iritirana glađu i prevelikom količinom kofeina te ćeš znati da se najprije trebaš pobrinuti za sebe na fizičkoj razini kako bi se onda mogli pobrinuti za emocionalne potrebe. Preduvjet za emocionalnu stabilnost je stvaranje zdrave fizičke baze. To znači da trebaš jesti kada osjećaš glad, dovoljno spavati, kretati se i grliti se kada ti je potreban tjelesni kontakt. Sve ovo zvuči vrlo jednostavno, a tako i jest jer najbolja rješenja su uvijek najjednostavnija", objasnila je Ana Katarina Sansević.
Kad želiš pojesti bilo što, to znači da si gladna
Pravu tjelesnu glad vrlo je lako razlikovati od emocionalne, ističe nutricionistica Sandra Krstev Barać. "Tjelesna glad se prepoznaje po tome kada je netko spreman pojesti bilo kakvu hranu umjesto da razmišlja što bi najradije pojeo. Takva glad se pojavljuje postupno i nije praćena potrebom da se odmah nešto pojede. Kada se pojavi želja za točno određenom vrstom hrane, i to odmah, vjerojatno je riječ o emotivnoj gladi" objašnjava nutricionistica Krstev Barać.
Moždane stanice zahtijevaju dvostruko više energije od bilo kojih drugih stanica u tijelu. Osim toga, prilično su isključive kada je u pitanju izvor energije. "Za razliku od drugih tjelesnih stanica, one su 100 posto ovisne o glukozi, koju povrh svega ne mogu ni skladištiti. Drugim riječima, moždanim je stanicama za rad nužna neprestana dostava ovoga dragocjenoga goriva putem krvotoka", rekla je Sandra Krstev Barać te objasnila što možemo učiniti kako bismo spriječili glad i održali stabilno raspoloženje: "Tri glavna i dva međuobroka pravilno raspoređena tijekom dana recept su za stabilnu opskrbu mozga energijom.
Što mozak 'voli' jesti?
Glukoza se osigurava iz ugljikohidrata škroba i šećera koji se unose u obliku žitarica i proizvoda od žita te voća i povrća", napominje Sandra Krstev Barać. No je li za mozak isto kad pojedemo čokoladu ili zdjelicu integralne riže s povrćem? "Za intelektualno naprezanje nužan je staložen i dugotrajan izvor energije. Što znači da su složeni ugljikohidrati poput integralne riže bolji izbor od čokolade, čiji bi učinak bio osjetan, ali kratkotrajan", zaključuje Sandra Krstev Barać.
"Stres i tjeskoba najgori su spoj te vode u nekontrolirano prejedanje. Svaka rasprava o hormonima, težini i zdravome mršavljenju nepotpuna je bez inzulina koji određuje hoće li se glukoza iz krvi iskoristiti za proizvodnju energije ili će biti pohranjena u mast", kaže dr. Jasenka Ille iz Poliklinike Arista. "Razine inzulina izravno su povezane s prehranom, osobito odnos ugljikohidrata u odnosu na vlakna, masnoće i bjelančevine. Bilo koja nepravilnost u mehanizmu proizvodnje i djelovanja inzulina, poput neosjetljivosti na inzulin, izravno utječe na druge metaboličke hormone i njihova djelovanja", objašnjava dr. Ille.
Hormoni stresa utječu na glad
"Utjecaj na prekomjernu težinu imaju i hormoni stresa. Na neravnotežu hormona nadbubrežne žlijezde utječu osjećaj pojačane tjeskobe i stresa. Zbog toga dolazi do proizvodnje velikih količina hormona kortizola, a sve to vodi u stanja intezivne gladi i prejedanja", objašnjava dr. Jasenka Ille. S manjkom sna remeti se hormon koji regulira glad Melatonin, hormon koji regulira cirkardijarni ritam, također djeluje i kao regulator satnice gladi. Manjak sna, pokazala su istraživanja, dovodi do smanjenog lučenja melatonina što utječe na produkciju leptina i grelina, pa ljudi koji pate od kroničnog manjka sna imaju oko 15 posto više grelina od odmorenih ljudi.
"Između obroka opada razina hormona sreće Dok su gladni, ljudi lako postaju bijesni, pa čak i agresivni", kaže dr. Jasenka Ille. Važnu ulogu u promjeni ponašanja i raspoloženja povezanih sa stanjem gladi ili sitosti ima i serotonin, hormon koji sudjeluje u regulaciji ponašanja. Njegova je koncentracija snižena između obroka, a to utječe na dio mozga koji je zadužen za samokontrolu.
Usvajanjem malih navika spriječi napadaje gladi
- Ako jedeš svakih nekoliko sati, stabilizirat ćeš razinu šećera u krvi i izbjeći nagle promjene raspoloženja.
- Osluškuj što osjećaš. Ako primijetiš da si postala razdražljiva, možda si gladna.
- Uzmi stanku i pojedi voće ili salatu punu vlakana.
- Naspavaj se. Nespavanje remeti hormone odgovorne za sitost i čini te gladnijom nego kad se naspavaš.
- Oprezno s dijetama za mršavljenje. Izgladnjivanje organizma, poslije može dovesti do prejedanja. Najbolje je jesti umjereno.
Izračunaj svoj indeks tjelesne mase.
