Postoji niz užasnih savjeta o prehrani koje su slijedile starije generacija, ali prema nutricionistima, postoji sedam posebno podmuklih koje je većina ljudi u dobi između 24 i 38 godina u jednom periodu života probala.
Ako stvarno želiš promijeniti svoje tijelo na bolje, "radi to iz mjesta ljubavi", savjetuje registrirana dijetetičarka Shauna McQueen. Ovo nije način razmišljanja s kojim je odrastala većina milenijalaca. "Radi za svoje tijelo, a ne protiv njega", nastavlja McQueen i dodaje: "Budi strpljiva prema sebi, biraj hranjive namirnice koje voliš, stupi u kontakt sa svojim tijelom i osluškuj njegove promijene i reakcije na pojedine namirnice." Prvi korak prema svemu tome jest prepoznavanje onoga što ne funkcionira i ignoriranje ovih sedam zaista loših savjeta za mršavljenje:
Loš savjet br. 1: "Ugljikohidrati su loši"
U 80-ima su svi mislili da je masnoća neprijatelj, a kasnije se priča promijenila u demoniziranje ugljikohidrata. "Velika je nutritivna razlika između rafiniranih i cjelovitih žitarica. Rafinirani ugljikohidrati su bijelo brašno, riža, kruh. S druge strane, cjelovite žitarice su netaknute i izvrstan su izvor minerala, kao i vlakana koja podržavaju zdravlje crijeva i kardiovaskularnog sustava", kaže McQueen. Oni također stabiliziraju šećer u krvi, što na kraju doprinosi vitkosti.
Izbacivanje bilo koje prehrambene skupine nešto je što malo nutricionista preporučuje: Trebaju ti "sve skupine hrane i esencijalni makronutrijenti", kaže Jessica Sepel, klinička nutricionistica i zdravstvena blogerica. "Vlakna, dobre masti, proteini, složeni ugljikohidrati." Stoga, umjesto da se potpuno lišiš ugljikohidrata, odaberi zdrave žitarice, poput smeđe riže, zobi i kvinoje.
Loš savjet br. 2: "Šećer u voću jednako je loš kao i slatkiši"
Odricanje od voća (pa čak i od povrća) jer je previše slatko uobičajen je, iako nepromišljen savjet o prehrani. "Nebrojeno sam puta čula od klijenata da apsolutno neće jesti mrkvu, ali možda sladoled jedu svake noći", kaže registrirana dijetetičarka Rachel Daniels, viša direktorica prehrane u tvrtki Virtual Health Partners. Istina je da voće sadrži šećer, neko će povisiti šećer u krvi, ali ne treba zaboraviti da voće sadrži vlakna i vitamine. Prema McQueen, većini nas vjerojatno bi koristilo više voća u prehrani, a ne manje. Za razliku od slatkiša, voće nudi vitamine, minerale, hidrataciju, okus i vlakna. "Konzumiraj razumnu količinu voća. Ne cijeli snop banana ili kilogram grožđa u sjedećem položaju, već malu jabuku, dvije klementine ili šalicu bobičastog voća. I uživaj u svojoj mrkvi i celeru kao međuobroku bez krivnje."
Loš savjet br. 3: "Hrana s oznakom 'light' pomoći će ti da smršaviš"
"Milenijalci su odrasli s nadomjescima šećera u prerađenoj hrani", kaže Daniels (dijetni sokovi, slatkiši bez šećera, čips sa smanjenim udjelom kalorija) "Ti proizvodi djeluju privlačno jer nude okus bez nepoželjnih kalorija. Ali to nije tako jednostavno. Nezadovoljavajuće nadomjestci šećera zapravo nas mogu natjerati da još više žudimo za slatkišima", kaže Daniels i predlaže da se takvi proizvodi zamjene s čipsom od povrća, tamnom čokoladom i aromatiziranim vodama napravljenim kod kuće. "Tako će se želja za slatkim početi gubiti i bit će lakše izbjeći slatkiše u cjelini", kaže ona.
Loš savjet br. 4: "Gubitak kilograma jednostavno je postići kontroliranjem unesenih i potrošenih kalorija"
Ista količina kalorija u prerađenom slatkom i svježem povrću neće imati isti kratkoročni ili dugoročni učinak na naša tijela. "Pakiranje grickalica od 100 kalorija neće djelovati na tijelo jednako kao i avokado", objašnjava Katie Ulrich, zdravstvena trenerica. "Treba odbaciti stari način brojanja kalorija. Kvaliteta u odnosu na količinu novo je pravilo po kojem treba živjeti."
Loš savjet br. 5: "Dodaci prehrani brzo 'popravljaju' nedostatke u tijelu"
"Gubitak kilograma ne skriva se u bočici", kaže Ulrich. Dodaci nikako nisu loši, pogotovo ako ih ciljano koristiš kako bi osigurala da tvoje tijelo ispunjava svoje potrebe za hranjivim tvarima. Ali istinsko zdravlje i vitalnost mogu se postići samo zdravom prehranom i kada se ona nadopuni biranim dodacima prehrani.
Loš savjet br. 6: "Vježbanje će poništiti učinke nezdrave prehrane"
Da, vježbanje je ključno za dobrobit, ali treba paziti i na prehranu. Zanimljivo je da jako naporno vježbanje ometa napore mršavljenja. "Intenzivno vježbanje može povisiti kortizol i adrenalin, što dovodi naša tijela u stanje borbe ili bijega. To često dovodi do zadržavanja tjelesne mase", kaže Sepel, dodajući kako je 30 minuta umjerenog vježbanja dnevno najbolje za upravljanje težinom "Vjerujem da pokret igra važnu ulogu u zdravom životu, ali važno je usporiti, prilagoditi razinu napora svome tijelu i vidjeti kako se osjećaš", kaže Sepel i objašnjava: "Kad imaš više energije, odradi neki HIIT ili trening s utezima, ili ako se osjećam usporeno odi u šetnju prirodom ili na jogu."
