Ova sposobnost raspoznavanja tonova, akorda i tonaliteta u njihovoj apsolutnoj visini izuzetno je rijetka pojava, štoviše, tek jedan od 10 tisuća ljudi ima takav sluh
Znaš li što je zajedničko Mozartu, Beethovenu, Chopinu, Elli Fitzgerald, Bingu Crosbyju, Jimiju Hendrixu, Michaelu Jacksonu, Shakiri i Mariah Carey? Svi oni rođeni su s apsolutnim sluhom i čine mali dio populacije s ovom izuzetno rijetkom sposobnošću. No što je točno apsolutni sluh, pitaš se? To je svojstvo sluha da prepoznaje i pamti tonove, akorde i tonalitete u njihovoj apsolutnoj visini i s osobitim značajkama. Točnije, to je sposobnost da se bez oslonca na neki poznati tonski standard neposredno prepozna i imenuje glazbeni ton. Dvije su vrste ovog sluha - aktivni i pasivni. Dok osobe s aktivnim apsolutnim sluhom mogu ne samo prepoznati već i otpjevati određeni ton, osobe s pasivnim sluhom mogu ga samo prepoznati, ali ne i otpjevati.
Nije garancija uspješne glazbene djelatnosti
Iako neki glazbenici imaju ovu specifičnu osobinu, to ne znači nužno da će svatko s apsolutnim sluhom imati uspješnu glazbenu karijeru. Naime, glazbena djelatnost zahtjieva prepoznavanje, određivanje i izvođenje intervala, melodija, harmonija, tonaliteta i modulacija. Ta sposobnost shvaćanja glazbenih odnosa među tonovima naziva se relativnim sluhom i može se uvježbati, istaknuto je to na predavanju doc. dr. sc. Jasne Šulentić Begić s Umjetničke akademije u Osijeku povodom Državnog skupa na temu Suvremena nastava glazbe i glazbene aktivnosti u kurikulumu suvremene škole održanog 2017. godine. Stoga je za uspješnu glazbenu karijeru apsolutnom slušaču nužan je i dobar relativni sluh, dok relativnom slušaču za nju nije potreban apsolutni sluh. Tomu svjedoči i činjenica da su većina glazbenika i skladatelja relativni slušači. Štoviše, apsolutnim slušačima ta osobina ponekad može i smetati, primjerice stvara im poteškoće kada moraju slušati ili svirati na instrumentu koji nije ugođen onako kako su navikli, istaknula je Šulentić Begić.
Međutim, ima onih koji apsolutni sluh ne iskorištavaju u glazbenoj karijeri, već na drugi način. Tako 31-godišnji Urugvajac Juan Pablo Culasso svoj apsolutni sluh koristi za raspoznavanje ptica. Naime, Juan Pablo slijep je od rođenja i nikada nije vidio pticu, ali može raspoznati čak 3000 različitih zvukova ptica i 720 različitih vrsta. Da ima ovu rijetku sposobnost shvatio je još kao dječak bacajući kamenčiće u vodu jer je mogao prepoznati točne tonove koje su kamenčići stvarali. S vremenom je počeo slušati i prepoznavati zvukove, a više od 10 godina proveo je u Brazilu studirajući bioakustiku i zvukove prirode. Zahvaljujući prepoznavanju vrsta ptica angažiran je na poslovima snimanja dokumentarnih zvučnih zapisa, a 2014. osvojio je i vrijednu nagradu National Geographica.
Kako znati imaš li apsolutni sluh?
Naravno, ne znaju svi s apsolutnim sluhom imenovati note. Iako ih mogu razaznati, tek uz stručnu poduku mogu ih naučiti imenovati. Budući da se apsolutni sluh najčešće otkriva u ranoj dobi, takva osoba već kao dijete počinje učiti imenovati pojedine note, tonalitete i zvukove. No, bez obzira na to, iz zabave možeš testirati svoj sluh. Ako imaš apsolutni sluh, trebaš moći:
- imenovati glazbenu notu odsviranu na bilo kojem instrumentu, uključujući tonove koje stvaraju uobičajeni predmeti poput kuhinjskih aparata, automobilske trube ili zvona na vratima
- prepoznati glavni tonalitet bilo koje skladbe
- otpjevati bilo koju notu bez ikakvih popratnih tonova
- imenovati više istovremeno reproduciranih nota
U videu pogledaj kako devetogodišnjak s apsolutnim sluhom imenuje note!
Iako vjerojatno nisi među rijetkima s apsolutnim sluhom, svoj sluh svakako čuvaj. Dragocjen je i potreban ti je u svakodnevnom životu. Do oštećenja sluha obično dolazi s godinama, ali dovoljan je samo jedan jak i bučan događaj da se trajno ošteti. Zato vodi računa o tome gdje se nalaziš i kakvoj buci se izlažeš, a nije loša ideja ni da testiraš svoj sluh u nekom od Neuroth slušnih centara.