Gdjegod da putujete po svijetu, muškarci su u pravilu viši od žena. Sada su znanstvenici otkrili ključni genetski mehanizam koji stoji iza te anatomske razlike.
Analizom tri velike baze podataka o javnom zdravlju, tim znanstvenika s Geisinger College of Health Sciences u Pennsylvaniji identificirao je 1225 odraslih osoba s neuobičajenim kromosomskim kombinacijama.
Te su kromosomske kombinacije statistički uspoređene s visinom svakog pojedinca, što je otkrilo zanimljivu razliku u djelovanju gena poznatog kao SHOX – koji se nalazi i na X i na Y kromosomu, a povezan je s tjelesnim rastom.
Za razliku od X i Y kromosoma u tipičnoj muškoj stanici, jedan od dva X kromosoma (poznat kao "neaktivni" X kromosom, ili skraćeno Xi) u tipičnoj ženskoj stanici obično radi smanjenim kapacitetom kako bi se izbjegle komplikacije.
Podaci su pokazali da Y kromosom ima jači “učinak” SHOX gena u usporedbi s neaktivnim X kromosomom, što u prosjeku rezultira s dodatnih 3,1 centimetar visine.
Već neko vrijeme znamo da bi gen SHOX mogao igrati određenu ulogu u rastu. Međutim, ova studija po prvi put precizno pokazuje kolika je razlika u njegovoj aktivnosti između Y kromosoma i djelomično neaktivnog X kromosoma.
"Ovo otkriće podržava hipotezu da smanjena ekspresija SHOX gena kod žena dovodi do ukupne razlike u visini između spolova", navode znanstvenici u objavljenom radu.
Znanstvenici su izračunali da ta razlika čini 22,6 posto prosječne razlike u visini između muškaraca s XY kromosomom i žena s XX kromosomom, uz druge čimbenike (uključujući ekonomski status zemlje u kojoj netko živi), piše Science Alert.
U tri baze zdravstvenih podataka koje su korištene u ovoj studiji (jednoj iz Ujedinjenog Kraljevstva i dvije iz SAD-a), prosječna razlika u visini između muškaraca i žena iznosila je između 12,85 i 13,72 centimetra.
"Ovi rezultati su u skladu s hipotezom da povišena ekspresija SHOX-a na Y kromosomu u odnosu na Xi kromosom rezultira višim rastom kod muškaraca nego kod žena, što uvelike objašnjava spolni dimorfizam u visini kod ljudi", pišu istraživači.
Visina je samo djelomično određena genetikom – visoki roditelji češće imaju visoku djecu. Smatra se da ulogu imaju i razine hormona, uključujući testosteron, koji je znatno prisutniji kod muškaraca nego kod žena, a također može utjecati na krajnju visinu.
Ovo istraživanje moglo bi biti korisna polazna točka za sve vrste budućih studija o razlikama u fenotipovima (uočljivim karakteristikama) između spolova, kao i bolestima i poremećajima koji različito utječu na spolove. Na primjer, stanja poput Alzheimerove bolesti češća su kod žena i vjerojatno iza toga stoji složen niz međusobno povezanih razloga.
Kao i u slučaju visine, razlikovanje genetike i hormona ponudilo bi neke korisne uvide.
“Razdvajanje učinaka spolno povezanih hormona od genomske varijacije moglo bi pružiti nove uvide u razvoj medicinskih stanja kod kojih postoje razlike među spolovima, uključujući autoimune, kardiovaskularne i neurorazvojne psihijatrijske poremećaje”, pišu istraživači.
Istraživanje je objavljeno u časopisu PNAS.