Koliko su stari vaši organi? Njihova dob ne mora odgovarati vašoj stvarnoj dobi – a novo istraživanje pokazuje da bi biološka starost organa mogla predvidjeti rizik od bolesti poput raka, demencije i srčanih bolesti.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Lancet Digital Health, analiziralo je podatke iz dugotrajnog britanskog istraživanja o starenju naziva Whitehall II, koje je više od 35 godina pratilo preko 10 000 odraslih Britanaca. Tijekom istraživanja, između 1997. i 1999. godine, znanstvenici su prikupili uzorke krvne plazme od sudionika u dobi od 45 do 69 godina.
Trenutno istraživanje analiziralo je te uzorke krvi kao i podatke praćenja 6235 sudionika Whitehalla, koji su tada bili u dobi od 65 do 89 godina. Ovom analizom znanstvenici su željeli izmjeriti razliku između kronološke dobi osobe i biološke starosti devet njezinih organa: srca, krvnih žila, jetre, imunološkog sustava, gušterače, bubrega, pluća, crijeva i mozga.
Zatim su proučili naknadne podatke o vrstama bolesti koje su sudionici razvili tijekom sljedeća dva desetljeća.
Znanstvenici su zaključili da organi stare različitom brzinom kod različitih ljudi, no i da unutar istog tijela, različiti organi mogu stariti različitim brzinama. Osobe s organima koji “brzo stare” imale su 30 do 45 povećan rizik od proučavanih bolesti povezanih sa starenjem.
Neki su faktori povezivali ubrzano starenje organa s bolestima tog organa; na primjer, oni s ubrzanim starenjem pluća imali su veću vjerojatnost da će razviti respiratorne bolesti tijekom 20-godišnjeg razdoblja praćenja.
Ali u drugim slučajevima povezanost nije bila tako izravna. Brže starenje bubrega, primjerice, bilo je povezano s bolestima bubrega i drugih organa, poput jetre i gušterače, a ubrzano starenje više organa u tijelu povećavalo je rizik od bolesti bubrega.
Znanstvenike je najviše iznenadilo to što demenciju nije najbolje predvidjelo ubrzano starenje mozga, već biološka dob imunološkog sustava, piše The Washington Post.
Istraživanje pokazuje potencijal krvnog testa specifičnog za organe, koji je jednostavniji od prethodnih metoda, rekli su znanstvenici.
Glavni autor istraživanja Mika Kivimaki, profesor na Fakultetu znanosti o mozgu na University College London, rekao je u prioćenju za javnost da bi takvi testovi jednog dana mogli "savjetovati treba li se osoba bolje brinuti o određenom organu i možda upozoriti na rani rizik od određene bolesti."
