Klima u kojoj živite mogla bi utjecati na to koliko brzo starite na staničnoj razini, pokazalo je novo istraživanje.
U usporedbi s ljudima koji žive u hladnijim područjima, oni koji žive u regijama s češćim ekstremnim vrućinama biološki su brže starili (starost stanica), objavili su istraživači u Science Advances.
Kako klimatske promjene napreduju, vrlo visoke temperature su češće, a toplinski valovi mogu imati razorne zdravstvene posljedice, osobito za starije osobe. Ekstremno visoke temperature mogu povećati rizik od hospitalizacija, kardiovaskularnih bolesti, disfunkcije bubrega i smrtnosti, rekla je za Health koautorica studije dr. Eunyoung Choi, postdoktorska suradnica na Gerontološkoj školi Leonarda Davisa Sveučilišta Južne Kalifornije.
Nova otkrića nude svježi uvid u to kako se ova stanja mogu razviti. "Učinci ekstremne vrućine možda se neće odmah pokazati kao zdravstveno stanje koje se može dijagnosticirati, ali bi mogli uzeti danak na naša tijela", rekla je Choi. "Namjeravali smo otkriti te skrivene učinke topline na tijelo, prije nego što se pretvore u ozbiljnije zdravstvene posljedice."
Kako toplina utječe na biološko starenje
Za svoje istraživanje, Choi i njezini kolege oslanjali su se na uzorke krvi od 3679 sudionika u dobi od 56 godina ili starijih uključenih u nacionalnu studiju o zdravlju i umirovljenju.
Ispitali su uzorke, prikupljene u različitim trenucima tijekom šest godina, na epigenetske promjene - mjeru koja opisuje kako vanjski okolišni čimbenici "isključuju" i "uključuju" pojedinačne gene procesom koji se naziva metilacija DNK. Kako bi kvantificirali te promjene, tim je koristio epigenetske satove, alate koji procjenjuju biološku starost na temelju uzoraka metilacije.
"Ovi satovi su jedni od najboljih alata koje trenutačno imamo za procjenu utjecaja izloženosti okoliša na biološko starenje", dodala je Choi.
Znanstvenici su potom usporedili pomake u biološkoj dobi ljudi s povijesnim očitanjima indeksa topline na njihovoj lokaciji i brojem toplinskih dana koje je zabilježio grafikon indeksa topline Nacionalne meteorološke službe između 2010. i 2016. Phoenix i Tucson u južnoj Arizoni, Brownsville i Laredo u južnom Teksasu te Miami i Tampa na Floridi bile su neke od najtoplijih regija.
"Na ovim je lokacijama zabilježen velik broj dana ekstremne vrućine, definiranih kao dani kada je indeks topline dosegnuo ili premašio 32,22°C", rekla je Choi. "Neke od ovih regija zabilježile su više od 140 ekstremno vrućih dana godišnje, što ih čini područjima koja su najizloženija toplini u zemlji."
Sudionici koji žive u tim područjima iskusili su do 14 mjeseci dodatnog biološkog starenja u usporedbi s onima koji žive u regijama s manje od 10 ekstremno vrućih dana godišnje. Te su veze postojale čak i kada su istraživači uzeli u obzir čimbenike kao što su tjelesna aktivnost, konzumacija alkohola i socioekonomske razlike.
"Iako je nekoliko prethodnih studija sugeriralo da izloženost toplini može utjecati na starenje, one su često bile ograničene na manje, specifične populacije", rekla je Choi. "Upotrebom nacionalno reprezentativnog uzorka starijih odraslih osoba u SAD-u, naša studija pruža šire dokaze da kronična izloženost toplini može ubrzati biološko starenje na razini populacije."
Što se tiče načina na koji bi se to moglo dogoditi, Choi je istaknula da više temperature potencijalno mogu izazvati stanični stres i upalu, kao i utjecati na obrasce metilacije DNA. To može potisnuti ili aktivirati gene, potencijalno dovodeći do sustavnih učinaka starenja, dodala je Choi.
Trebate li se brinuti?
Ovi bi se rezultati mogli činiti zastrašujućim ako ste stariji i živite u vrućoj klimi, ali imajte na umu da studija pokazuje samo povezanost između ubrzanog biološkog starenja i čestih ekstremnih vrućina – ne dokazuje uzročnost.
Autori su primijetili da studija ima i neke nedostatke. Na primjer, nisu imali informacije o tome kako su sudionici koristili klima uređaje, što je moglo imati "ublažavajući" učinak. Osim toga, valjanost korištenja epigenetskih satova u genetski i ekološki raznolikim populacijama nije utvrđena - a istraživači ne znaju jesu li epigenetske promjene koje su vidjeli uopće toliko loše. One mogu predstavljati "adaptivne reakcije na toplinu", a ne "samo neprilagođene promjene povezane s ubrzanim starenjem".
Također, zapamtite da "otkrića ne znače da svaka osoba koja živi u toplijim područjima ima stariju biološku dob", dodala je Choi. “Naprotiv, u prosjeku ljudi u toplijim regijama pokazuju znakove bržeg starenja. Dvoje ljudi koji žive u istom susjedstvu mogu biti vrlo različito izloženi toplini ovisno o načinu života i socioekonomskim čimbenicima.”
Bez obzira radi li se o ubrzanom biološkom starenju, jasno je da toplinski valovi mogu biti opasni za populaciju koja stari. Stručnjaci nisu spomenuli ekstremne napore poput selidbe, ali su predložili poduzimanje dodatnih mjera opreza kada temperature porastu.
Da biste bili sigurni, dr. sc. Tarik Benmarhnia, izvanredni profesor na Scripps institutu za oceanografiju na Kalifornijskom sveučilištu u San Diegu, preporučuje piti puno vode, ostati u zatvorenom prostoru ako je moguće i klimatiziranim prostorima. "Nošenje lagane, prozračne odjeće može pomoći u smanjenju toplinskog napora", rekla je Choi.
Ali također je na samim zajednicama da ponude rješenja, istaknula je Choi. “Kako ekstremne vrućine postaju sve učestalije, moramo se pomaknuti s reaktivnih hitnih odgovora na proaktivno infrastrukturno i zdravstveno planiranje”, rekla je.
