Amerikanka Sofia Hart je nakon pretrage za lajmsku bolest otkrila da ima ireverzibilnu dilatacijsku kardiomiopatiju, rijetko i ponekad genetsko stanje zbog kojeg srce teže pumpa krv u ostatak tijela i zbog kojeg mora nositi pomoćni uređaj koji ju održava na životu.
Sofia (30) mora svaki dan biti priključena na pomoćni uređaj lijeve klijetke (engl Left Ventricular Assist Device ili LVAD) koji omogućuje njezinom srcu da pumpa krv. Iako je LVAD za mnoge privremeno rješenje, ona ga mora koristiti dok čeka transplantaciju srca piše People. Prije nego je otkrila da ima dilatacijsku kardiomiopatiju, bolest srca koja prema klinici Mayo uzrokuje stanjivanje i istezanje srčanih komora (obično lijeve klijetke), Sofia je često osjećala bol u tijelu te neobjašnjivi umor. Zbog tih simptoma testirala se na lajmsku bolest jer radi na farmi i mislila je da ju je možda ugrizao krpelj koji prenosi bakterije iz roda Borrelia.
No, liječnici su otkrili da ima genetsku bolest srca, koju ima i njezina blizanka Olivia koja je sedam godina prije Sofie također morala koristiti LVAD i ići na transplantaciju srca. No, tada liječnici nisu mislili da su uzrok geni dok i Sofia nije oboljela. Sofia je za People rekla da se nije toliko bojala kada je dobila LVAD jer je vidjela koliko dobro je njezina sestra živjela s tim. “Bila sam jako uzbuđena što sam ga dobila. Laknulo mi je jer sam se toliko bojala da umrijeti jer mi srce radi samo na 15 %. No, LVAD mi je donio veliku sigurnost”, objasnila je Sofia. Uređaj joj je pomogao i da više nauči i prihvati transplantaciju srca koja ju čeka.
No, priznala je da život s uređajem nije toliko jednostavan. Kada izlazi iz kuće mora nositi rezervni set baterija ukoliko one u uređaju prestanu raditi. "Baterije i uređaj su prilično teški, sve skupa imaju skoro 37 kg", rekla je Sofia. Jednom joj se uređaj tijekom noći ispraznio pa se aktivirao alarm na njemu što je prestrašilo Sofiu. "Ništa vas ne može pripremiti za tu situaciju. Kada sam se probudila, ukočila sam se i zaboravila sam što trebam napraviti. Na sreću, brzo sam reagirala i stavila nove baterije pa se alarm isključio i sve je bilo u redu", opisala je.
Svoje iskustvo Sofia dijeli i na TikToku jer želi pomoći ljudima koji se nalaze u istoj situaciji. "Imala sam stvarno jako teške dane. Ali sam tu gdje jesam jer sam ostala pozitivna, prizemljena i svjesna. I, ako postoji jedna stvar koju trenutno mogu učiniti, to je pomoći drugima da se osjećaju dobro", zaključila je Sofia.
Uzroci i simptomi dilatacijske kardiomiopatije
U mnogim slučajevima uzrok je nepoznat, ali bolest ponekad može biti genetski nasljedna. No, uzrok može biti:
- Poremećaj povezan s uporabom alkohola
- Određeni lijekovi za kemoterapiju koji su toksični za srce
- Komplikacije u kasnoj trudnoći ili neposredno nakon poroda
- Kongenitalna bolest srca
- Dijabetes
- Srčani udar
- Bolest srčanih zalistaka
- Rekreativne droge, poput kokaina
- Bolest štitnjače
- Neregulirani visoki krvni tlak
- Virusni hepatitis
- Virusni miokarditis
- HIV.
Mnogi ljudi s dilatacijskom kardiomiopatijom nemaju simptome, osobito u ranim fazama. Kako se funkcija srca pogoršava, simptomi postaju vidljiviji, a prvi simptom je često šum na srcu. Dodatni simptomi mogu uključivati:
- Kašalj i začepljenost
- Vrtoglavicu ili ošamućenost
- Nesvjesticu
- Neobičan umor
- Lupanje srca ili titranje u prsima
- Kratkoću daha (dispneja)
- Oticanje nogu i stopala (edem)
- Neočekivani porast tjelesne težine zbog zadržavanja tekućine.
Dijagnoza i liječenje dilatacijske kardiomiopatije
Liječnik će prvo pregledati povijest bolesti i obaviti fizički pregled što može uključivati slušanje pluća kako bi provjerio nakuplja li se tekućina. Zatim slijede testovi koji mogu utvrditi koliko je stanje ozbiljno i pomoći u planiranju liječenja, a uključuju:
- Angiografiju
- Krvne pretrage
- RTG prsnog koša
- Ehokardiogram
- Elektrokardiogram (EKG)
- Test tjelesnog opterećenja
- Genetsko testiranje kako bi se utvrdilo je li kardiomiopatija naslijeđena
- Biopsiju miokarda.
Za liječenje dilatacijske kardiomiopatije mogu biti potrebni različiti tretmani, uključujući:
- Beta-blokatore
- ACE inhibitore
- Blokatore receptora aldosterona (ARB)
- Inhibitore angiotenzinskog receptora i neprilizina (engl. angiotensin receptor neprilysin inhibitors ili ARNI) za liječenje zatajenja srca
- Diuretike
- Antiaritminike, lijekovi koji liječe abnormalne srčane ritmove
- Lijekove za razrjeđivanje krvi (antikoagulansi).
Određene navike mogu poboljšati učinkovitost lijekova što bi potencijalno moglo odgoditi operaciju ili ugradnju pomoćnih uređaja za srce, a uključuje:
- Konzumiranje alkohola u ograničenim količinama i prestanak uzimanja rekreativnih droga.
- Korištenje kondoma kako bi se smanjio rizik od virusnog hepatitisa i HIV-a.
- Konzumiranje nemasnih bjelančevina poput piletine i ribe, puno voća i povrća te niski unos natrija (kako bi se spriječilo nakupljanje tekućine koja dodatno opterećuje srce).
- Povećanje tjelesne aktivnosti kako bi se poboljšao rad srca.
Ako osoba ima uznapredovalu dilatacijsku kardiomiopatiju, funkcija njenog srca može biti ozbiljno ugrožena. U tom slučaju morat će se napraviti određeni medicinski postupci kako bi se stanje poboljšalo, uključujući:
- Ugradnju uređaja poput biventrikularnog pacemaker, ugradbenog kardioverter defibrilatora te LVAD-a koji može spasiti život dok osoba čeka transplantaciju srca.
- Operaciju za poboljšanje funkcije srca.
- Transplantaciju srca.
Izvori za članak: klinika Cleveland, klinika Mayo, People.
