Pri nagloj promjeni vremena, istodobno, mijenjaju se i brojni atmosferski uvjeti - atmosferski tlak, temperatura, vlažnost zraka, vjetar, dnevna količina svjetlosti, elektromagnetska polja, a podražaje iz atmosfere organizam prima preko kože, pluća ili direktno preko živčano-vegetativnog sustava.
U relativno kratkom vremenu ljudski se organizam, dakle, mora prilagoditi cijelom nizu novonastalih uvjeta."Nagli obrati vremena te stalne izmjene tlaka zraka, što su obilježja kolovoza i rujna, aktualiziraju problem utjecaja vremena na zdravlje. Osjetljivost na vrijeme nije samo psihološki, već je i stvarni fiziološki fenomen, koji se temelji na zakonima fizike, kemije i fiziologije", navodi ravnateljica poliklinike Medikol, dr.med.spec. Ivanka Trstenjak-Rajković.
Ravnateljica poliklinike Medikol, dr.med.spec. Ivanka Trstenjak-Rajković.
"Skoro sve osobe na određeni način reagiraju na nepovoljne vremenske prilike, a oko 70% njih ima i određene tegobe pri promjeni vremena, bez obzira jesu li stariji ili mlađi, bolesni ili zdravi, ili još samo djeca", te nastavlja kako, "među najugroženije spadaju žene srednje životne dobi, kao i starije osobe te kronični bolesnici."
Najzastupljenije tegobe kod pacijenata za vrijeme naglih promjena vremena
U osjetljivih osoba na promjenu vremena svaka nagla promjena može potaći pojavu različitih simptoma, navodi Trstenjak-Rajković:
- fizički simptomi: vrtoglavica, nesvjestica, glavobolja, migrena, mučnina, povraćanje, visok ili nizak krvni tlak, reumatski bolovi kostiju i zglobova, bolovi u mišićima
- psihički simptomi: smanjena sposobnost razmišljanja, koncentracije i koordinacije, nagle promjene raspoloženja: bezvoljnost, razdražljivost, hirovitost, euforija, poremećaj spavanja, opća tjelesna slabost i neobjašnjiv umor. Osjetno se pogoršava stanje u kroničnih bolesnika,
- kod kroničnih srčanih bolesnika pogoršanje srčanih tegoba: porast krvnog tlaka, ubrzani otkucaji srca, osjećaj lupanja srca, veća učestalost srčanog udara
- kod starijih osoba i pušača: veća učestalost srčanog i moždanog udara,
- kod kroničnih plućnih bolesnika: veća učestalost upale bronha, upale pluća i plućne maramice, pojava astme
- kod osoba sa kamencima: povećana učestalost žučnih i bubrežnih napada, osobito noću i rano ujutro
- kod osoba sa želučanim tegobama: pogoršanje gastritisa i bolovi u trbuhu zbog čira na želucu ili dvanaesniku.
"Simptomi tipa glavobolje, razdražljivost, bolova u kostima i zglobovima javljaju se najčešće kod promjene vremena u vidu kiše i zahlađenja. Utvrđeno je da preko 80% bolesnika sa glavoboljom i hipertoničara sa povišenim krvnim tlakom osjeća tegobe i par dana prije promjene vremena", izjavila je ravnateljica poliklinike.
Poremećaji krvotoka u mozgu - moždani udari - javljaju se češće kod osoba preko 50. godine života, no u novije vrijeme sve češće i kod mlađih, čak i od 30 godina, što se izravno povezuje sa hirovitom i naglom promjenom vremena, naročito kod nižeg atmosferskog tlaka (ispod 1010 mbara), povećane vlažnosti zraka (iznad 40%), pada temperature i pojačanog vjetra.
Za kronične bolesnike s respiratornim i kardiovaskularnim problemima nepovoljni su nagli prodori hladnog zraka, praćeni jakim vjetrom kao i naglim porastom zračnog tlaka, koji otežava disanje. Glavne tegobe kao najava predstojeće oluje, zbog promjena zračnih fronti, uz povećanje vlage i pada atmosferskog tlaka, najviše pogađaju reumatske bolesnike s bolovima, ukočenosti zglobova i mišića, smanjenjem radne sposobnosti i aktivnosti, kao i psihičkom labilnosti.
Savjet doktorice za ublažavanje tegoba nastalih naglom promjenom vremena
"Dobar preduvjet za ublažavanje negativnih posljedica djelovanja nagle promjene vremena na ljudski organizam je uzimanje dovoljne količine vode 2-3 litre dnevno, zdrave i pravilne prehrane bogate voćem i povrćem i dovoljna količina sna. Za ublažavanje negativnih posljedica vremena boravite što više u prirodi.
Vani na otvorenom i na čistom zraku bez obzira na vremenske prilike uz bilo koji oblik tjelesne aktivnosti od najmanje pola sata dnevno", te napominje kako "s lijekovima ne treba pretjerivati i ukoliko zdravstveno stanje dozvoljava bolje je koristiti prirodna ljekovita sredstva, poput raznih domaćih pripravaka, čajeva i masti. Kronični bolesnici moraju redovito uzimati svoje propisane lijekove, a ako negativne posljedice vremena pogoršavaju uobičajene simptome potrebno je konzultirati liječnika."
