Istraživači tvrde da zaslađivači s niskim udjelom kalorija i bez kalorija utječu na razmišljanje i pamćenje u srednjoj dobi.
Istraživanje je pokazalo da zaslađivači koji se nalaze u jogurtima i gaziranim pićima mogu oštetiti sposobnost razmišljanja i pamćenja te uzrokuju "dugoročnu štetu" zdravlju. Kod ljudi koji su konzumirali najveću količinu zaslađivača poput aspartama i saharina primijetili su 62 % brži pad kognitivnih sposobnosti - što je ekvivalentno starenju od oko 1,6 godina.
"Naši nalazi ukazuju na mogućnost dugoročne štete od konzumacije niskokaloričnih zaslađivača i zaslađivača bez kalorija, posebno umjetnih i šećernih alkohola, na kognitivne funkcije", zaključili su istraživači.
Ovo su najnoviji nalazi koji upozoravaju na opasnosti koje predstavljaju sladila. Prethodne studije sugerirale su da mogu povećati rizik od niza bolesti, uključujući dijabetes tipa 2, rak, srčane probleme, depresiju i demenciju, te oštetiti crijevnu stijenku.
Povezanost sladila s kognitivnim padom toliko je zabrinjavajuća da bi ljudi umjesto toga trebali koristiti ili tagatozu, prirodno sladilo, ili alternative poput meda ili javorovog sirupa, rekli su istraživači.
Promatrali su utjecaj sedam zaslađivača na zdravlje sudionika studije - 12 772 državna službenika u Brazilu, prosječne dobi od 52 godine - koji su praćeni u prosjeku osam godina. Sudionici su ispunili upitnike s detaljnim opisom unosa hrane, a kasnije su podvrgnuti testovima kognitivnih vještina poput verbalne tečnosti i pamćenja riječi.
Istraživači su otkrili da su ljudi koji su konzumirali najviše zaslađivača iskusili pad u misaonim i memorijskim sposobnostima 62 % brže od onih s najnižim unosom. To je "ekvivalent starenju od oko 1,6 godina", rekli su istraživači.
Konzumacija kombiniranih i pojedinačnih zaslađivača, posebno aspartama, saharina, acesulfama K, eritritola, sorbitola i ksilitola, bila je povezana s kognitivnim gubitkom.
"Svakodnevna konzumacija zaslađivača povezana je s ubrzanim padom pamćenja, verbalne tečnosti i globalne kognitivne sposobnosti", napomenuli su autori u svom radu objavljenom u američkom medicinskom časopisu Neurology.
Međutim, trend je uočen samo kod sudionika mlađih od 60 godina. To pokazuje da odrasle osobe srednje dobi treba poticati na korištenje manje zaslađivača, dodali su. Proučavana sladila nalaze se i u aromatiziranoj vodi, niskokaloričnim desertima i energetskim pićima.
"Niskokalorični zaslađivači i zaslađivači bez kalorija često se smatraju zdravom alternativom šećeru. Međutim, naši nalazi sugeriraju da određeni zaslađivači mogu s vremenom imati negativne učinke na zdravlje mozga“, rekla je Claudia Kimie Suemoto sa Sveučilišta u São Paulu u Brazilu, glavna autorica studije.
Tijela prehrambene industrije sumnjaju u nalaze. "Prema vlastitom priznanju autora, ova studija ne može dokazati uzrok", rekao je za The Guardian Gavin Partington, generalni direktor Britanskog udruženja proizvođača bezalkoholnih pića.
"Zaslađivači bez šećera su sigurni, prema svim vodećim zdravstvenim autoritetima u svijetu, i zato se već desetljećima koriste u širokom rasponu hrane, lijekova, stomatoloških proizvoda i pića. Njihova upotreba u bezalkoholnim pićima pomogla je britanskim proizvođačima da od 2015. godine uklone nešto manje od tri četvrtine milijarde kilograma šećera iz proizvoda", dodao je Partington
Međunarodno udruženje zaslađivača (ISA) izjavilo je da postoji "utvrđeni znanstveni konsenzus" da su zaslađivači sigurni. "Ovo istraživanje je opservacijska studija koja može pokazati samo statističku povezanost, a ne izravnu uzročno-posljedičnu vezu“, navodi se u izjavi ISA-e za The Guardian. "Prijavljena veza između konzumacije zaslađivača i kognitivnog pada ne dokazuje da jedno uzrokuje drugo."
