Plantarna fascija je široki ligament koji se pruža s donje strane stopala i to od petne kosti pa sve do prstiju. Smještena je ispod kože na tabanu, a između plantarne fascije i kože nalazi se sloj masnog tkiva. Nastaje kao posljedica akumuliranih mikrooštećenja koja uzrokuju propadanje (degeneraciju) kolagenih vlakana fascije.
U prošlosti se smatralo da je riječ o upalnom procesu, ali noviji znanstveni radovi dokazuju da je riječ o degenerativnom procesu. Tomislava Mošet, fizioterapeutkinja iz wellness & beauty centra Kapua u Zagrebu kaže da je simptomi plantarnog fascitisa ili kako se popularno kaže trna u peti bol u donjem djelu petne kosti koja se može širiti i unutrašnjom stranom stopala. Bol je vrlo snažna ujutro nakon ustajanja iz kreveta, a često se pojavljuje i prilikom započinjanja trčanja te ustajanja nakon dužeg sjedenja.
Jednostavan pregled kojim se može dijagnosticirati trn u peti
"Prilikom pregleda i postavljanja dijagnoze od pomoći je test prilikom kojeg liječnik savije pacijentu stopalo prema gore i još dodatno savije palac prema gore, ako to izazove pojačanu bol u peti radi se o plantarnoj fascija te nisu nužne detaljne pretrage", govori Mošet i objašnjava koji su uzroci nastanka trna u peti:
"Glavni uzroci nastanka trna u peti mogu biti vanjski i unutrašnji. Vanjski se odnose na istrošenu obuću, koja dovodi do pretjerane pronacije stopala odnosno do kretnje prilikom koje se stopalo rotira prema unutra, te na pretvrdu obuću. Među vanjske uzroke spadaju i greške prilikom vježbanja, naglim promjenama u intenzitetu, trajanju i učestalosti treninga ili trčanje po neravnom terenu.
Unutrašnji čimbenici su pretjerana pronacija stopala, spuštena stopala, pretjerana napetost Ahilove tetive i pretilost. S obzirom da plantarni fascitis spada u sindrome prenaprezanja vrlo je čest kod sportaša i to trkača i skakača. Osim toga u grupu ugroženih spadaju i pretili ljudi te starije osobe." Plantarni fasciitis kod opće populacije obično se pojavljuje između 40-te i 60-te godine života i to podjednako u muškaraca i žena.
Treba zamijeti istrošenu obuću novom i masirati petu ledom
Fizioterapeutkinja objašnjava od čega se sastoji terapija te kako si oboljeli mogu pomoći i sami: "Terapija se sastoji od krioterapije odnosno terapija ledom, laserom, ultrazvukom, udarnih valova. Osim toga koriste se nesteroidni protuupalni lijekovi. Kada je riječ o spuštenom stopalu preporučuje se nošenje ortopedskih uložaka, a kod pretjerane napetosti Ahilove tetive preporučuju se vježbe istezanja mišića potkoljenice i stopala.
Mošet kaže da su i kod najblažih slučajeva plantarnog facitisa potrebna barem četiri tjedna do povratka radnim i sportskim aktivnostima. "U težim slučajevima od 8 do 10 tjedana, a ako je provedeno kirurško liječenje onda se provodi rehabilitacija od 2 do 4 mjeseca te se postupno vraća sportskim aktivnostima, a potpuni povratak sportu može se očekivati u petom mjesecu", tumači fizioterapeutkinja.
Pacijentima se preporučuje i nošenje noćne udlage tijekom šest tjedana jer je tako stopalo u stalnom neutralnom položaju te ne dolazi do skraćenja plantarne fascije pa samim tim izostaje i intenzivna bol koja se javlja ujutro kod prvih koraka. Nošenje udlage je ponekad jedini način liječenja, a preporučuje se i nakon operacije. Kirurški zahvat preporučuje se, ako simptomi plantarnog fasciitisa potraju duže od šest mjeseci unatoč adekvatno provedenom liječenju.
Olakšanje donose oblozi od gaveza
Dipl. ing. agr. Maja Žalac, fitoterapeutkinja otkriva može li terapija biljem pomoći i donijeti olakšanje od tegoba uzrokovanih trnom u peti: "Potrebno je koristiti biljke koje potiču cirkulaciju i djeluju protuupalno. Korisne su se pokazale kupke s mješavinom trputca, ružmarina i vrbine kore, oblozi od gaveza, gavezova mast i kantarionovo ulje u kombinaciji s eteričnim uljem lavande, ružmarina i mente.
Tekst je iz arhive missZDRAVE i sada je ponovno objavljen.
