Najbolji način da smanjiš rizik od dugotrajnog COVID-a je cijepljenje, nošenje zaštitne maske i fizičko ili socijalno distanciranje.
Svjetska zdravstvena organizacija objavila je u listopadu ove godine službenu definiciju dugog covida. Medicinska zajednica je svjesna da, iako se većina ljudi oporavlja od COVID-a 19 u roku od nekoliko tjedana, neki će imati dugotrajne simptome četiri ili više tjedana nakon obolijevanja. Svjetska zdravstvena organizacija prenosi da se dugi covid “pojavljuje kod osoba s vjerojatnom ili potvrđenom infekcijom SARS-CoV-2, obično 3 mjeseca od početka COVID-a 19, sa simptomima koji traju najmanje dva mjeseca i ne može se objasniti alternativna dijagnoza.”
Simptomi dugog covida
Svjetska zdravstvena organizacija prenosi da dugotrajni simptomi mogu uključivati:
- umor
- otežano disanje ili nedostatak zraka
- poteškoće sa spavanjem
- anksioznost i depresija
- lupanje srca
- stezanje u prsima ili bol
- bol u zglobovima ili mišićima
- nesposobnost razmišljanja fokusiranja
- promijene u osjetilima njuha ili okusa
- uporan kašalj
Dugotrajni simptomi covida su česti, a jedna studija koja je proučavala 1733 osobe s dijagnozom COVID-a 19 u Wuhanu u Kini i pratila njihov oporavak kroz četiri mjeseca, otkrila je da je 76 % od 1655 sudionika studije u praćenju još uvijek imalo simptome šest mjeseci nakon oporavka. Ti simptomi su najčešće bili umor i slabost mišića, što je prijavilo 63 %. Mnogi drugi iskusili su anksioznost, depresiju, bol i poteškoće sa spavanjem. Oni koji su imali teški oblik covida imali su veću vjerojatnost da će imati dugotrajne respiratorne probleme, za koje istraživači sumnjaju da bi mogli biti posljedica oštećenja pluća. Neki su sudionici imali problema s bubrezima. Gotovo 13 % sudionika koji su razvili probleme s bubrezima tijekom praćenja imali su normalnu funkciju bubrega dok su bili u bolnici zbog COVID-a 19.
Uzrok dugog covida
Istraživači sumnjaju da bi mješavina čimbenika mogla uzrokovati ove dugotrajne simptome, uključujući trajne probleme od početne infekcije, preaktivan imunološki odgovor, terapiju kortikosteroidima, boravak na jedinici intenzivne njege, društvenu izolaciju i stigmu povezanu s bolešću. "Moramo puno naučiti o tome što se krije iza ovih simptoma, ali znamo da neki pacijenti s COVID-om 19 imaju upalu u tijelu s akutnom infekcijom", rekla je za Healthline.com dr. Serena Spudich, neurologinja s Yalea.
Neki znanstvenici sumnjaju da bi se imunološki sustav mogao nastaviti boriti protiv infekcije čak i nakon što ona nestane što može dodatno oštetiti organe. Doktorica za hitnu medicinu na Long Islandu u New Yorku, Teresa Murray Amato je rekla da je teško odrediti korijenski uzrok psiholoških problema. “Također je teško pretpostaviti je li porast mentalnih problema izravan učinak virusa ili uzrokovan drugim trajnim fizičkim učincima, produljenom izolacijom pandemije ili drugim čimbenicima”, rekla je doktorica Amato za Healthline.com. Zasad se još ne zna zašto neki ljudi razvijaju dugotrajne simptome, a drugi ne. Čimbenici rizika nisu jasni, ali doktorica Spudich sumnja da bi genetika i abnormalni imunološki i upalni odgovori mogli biti determinantni čimbenici rizika.
Tko boluje od dugog covida i koliko je čest?
BBC.com prenosi da značajan dio istraživanja sugerira da je dugi covid češći što su ljudi stariji, a dvostruko je češći među ženama. Dugi simptomi covida češći su kod ljudi koji su bili jako bolesni ili su završili u bolnici. King's College London sugerirao je da će 1 do 2 % ljudi u 20-ima koji su imali virus razviti dugi covid, u usporedbi s 5 % ljudi u 60-ima. "Ali 1-2 % od 100.000 slučajeva dnevno je puno ljudi", ističe za BBC doktorica Claire Steves, jedna od autorica studije.
Doktor David Strain s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Exeter, koji radi s pacijentima koji su oboljeli od dugog covida, rekao je za BBC.com da je većina oboljelih u njegovoj klinici u 20-im, 30-im i 40-ima. To bi moglo biti zato što simptomi dugog covida, iako nešto rjeđi kod mlađih ljudi, imaju veći utjecaj na njih. Također može biti i zato što su starije osobe prvo cijepljene pa je vjerojatnije da će biti potpuno zaštićene. "Suočit ćemo se s velikim valom naizgled blagih infekcija gdje će možda jedna od sedam osoba razviti dugotrajan kovid, a to će biti među mladim ljudima", smatra doktorica Athena Akrami za BBC.
Dugi covid dvostruko je češći među ženama
Studija objavljena u časopisu The Lancet pokazala je da je 76 % ljudi koji su bili hospitalizirani zbog COVID-a 19 još uvijek imalo barem jedan simptom šest mjeseci nakon oporavka. Čak su i blagi slučajevi povezani su s trajnim simptomima. "Najveći zaključak je da je osjetljivost na trajne simptome kod COVID-19 nepredvidljiva, ne nužno diktirana koliko su teški simptomi bili tijekom akutnog COVID-19, ili drugim tipičnim čimbenicima rizika kao što su dob ili druga komorbidna stanja", rekla je za Healthline.com doktorica Serena Spudich .
Cijepljeni ljudi imaju manju vjerojatnost za dugotrajne simptome
Istraživači su analizirali podatke više od 1,2 milijuna odraslih u Ujedinjenom Kraljevstvu koji su sudjelovali u nacionalnoj studiji simptoma COVID-a. Promatrali su izvješća ljudi koji su primili barem jednu dozu mRNA cjepiva Pfizer, Moderna ili AstraZeneca između prosinca 2020. i srpnja 2021. Istraživači su radi usporedbe uključili kontrolnu skupinu necijepljenih ljudi.
Healthline.com prenosi da je prema nalazima od 971 504 potpuno cijepljene osobe, samo 0,2 % razvilo infekciju. Kada su ti podaci uspoređeni s izvješćima necijepljenih ljudi koji su dobili COVID 19, otkriveno je da su probojni slučajevi povezani s 49 % manjim rizikom od simptoma koji traju 4 tjedna ili više nakon infekcije.
Jedna studija iz Ujedinjenog Kraljevstva, koja još nije recenzirana, nudi dodatne dokaze da cijepljenje može pomoći osobama s dugotrajnim COVID-om. Istraživači su pratili 66 hospitaliziranih pacijenata s COVID-om 19 koji su imali simptome koji su trajali do osam mjeseci, uključujući 44 koji su se cijepili i 22 koji nisu. Ljudi koji su primili cjepivo protiv COVID-a 19 imali su malo ukupno smanjenje dugotrajnih simptoma COVID-a u usporedbi s necijepljenim pacijentima. Oko 23 % cijepljenih pacijenata izjavilo je da su im se simptomi ublažili, u usporedbi s oko 15 % necijepljenih ljudi. Također, manji broj cijepljenih je primijetio pogoršanje simptoma. Istraživači nisu vidjeli nikakvu razliku u odgovoru između ljudi koji su primili cjepivo Pfizer ili AstraZeneca. Ova studija je bila promatračka, tako da ne može pokazati da su cjepiva odgovorna za poboljšanje simptoma dugotrajnog COVID-a. Drugi čimbenici mogli su utjecati na rezultate.
Vickovo iskustvo s dugim covidom
Poznati radijski voditelj Trpimir Vicko Vicković otvoreno je progovorio o svojoj borbi s covidom koji se tek nakon 10 mjeseci uspio oporaviti. Zbog covida izgubio je 30 kilograma i morao ponovno naučiti hodati.
„Korona mi je napravila dar-mar na živcima, u kombinaciji s autoimunom bolešću stvorila mi je Guillain-Barréov sindrom. Nisam mogao hodati, kontrolirati crijeva i mjehur. To je bila duga noćna mora. Borio sam se mjesecima. Hodam sa štakom jer me strah da ne izgubim ravnotežu. Ali hodam i jest da je to ponekad dvjesto metara, ponekad dvadeset do trideset koraka. Nakon toga stanem kako bih uhvatio zrak. Jest da se nakon dva kata moram zaustaviti i malo odmoriti. Ali krećem se“, rekao je za Slobodnu Dalmaciju.
Voditelj Trpimir Vickovic snimljen 2019. godine
Prema procjenama liječnika, Vicku će trebati i do 2,5 godine da se potpunosti oporavi, a svakodnevno se bori i sa zujanjem u ušima i problemima sa živcima koji su i prije bili oštećeni zbog dijabetesa.
„Da se razumijemo, jednom u životu mene bi dočekalo ovo stanje, dijabetičar sam, problemi sa živcima u donjem dijelu tijela mogu se očekivati kao jedna od posljedica šećerne bolesti. Ali korona sva ta kritična žarišta ubrza“, rekao je voditelj za Slobodnu Dalmaciju. Vicko je primio obje doze cjepiva te je rekao da će uzeti i treću dozu.
