Procjene pokazuju da zdravstveni radnici u EU sve više stare i da ih je premalo da bi mogli pratiti potrebe sve starijeg stanovništva – što predstavlja ozbiljan problem za zdravstveni sustav.
U 2022. godini više od trećine liječnika u zemljama EU-a bilo je u dobi od 55 i više godina. Taj je udio iznosio 40 posto ili više u polovici država članica.
Prema izvješću Health at a Glance: Europe 2024, koje su zajednički objavili OECD i Europska komisija, više od trećine (35 %) liječnika u EU-u ima 55 ili više godina.
Ova brojka predstavlja neponderirani prosjek, što znači da ne uzima u obzir veličinu populacije pojedinih zemalja. Budući da je udio liječnika starijih od 55 godina veći od 40 posto u najnaseljenijim državama članicama, stvarni (ponderirani) prosjek vjerojatno je veći od 35 posto.
Situacija je još ozbiljnija u gotovo polovici zemalja gdje gotovo svaki peti liječnik ima 65 ili više godina.
"Starenje medicinske radne snage, osobito u kombinaciji s kroničnim nedostatkom kadra i sve većim potrebama za zdravstvenim uslugama, predstavlja ozbiljan rizik za održivost zdravstvenih sustava u Europi", izjavio je dr. Ole Johan Bakke, predsjednik Stalnog odbora europskih liječnika (CPME), za Euronews Health.
Koje zemlje imaju najveći udio starijih liječnika? I gdje je rizik od starenja medicinske radne snage najveći?
Većina liječnika u Italiji i Bugarskoj starija je od 55 godina
Udio liječnika starijih od 55 godina kreće se od 21 posto u Rumunjskoj do čak 54 posto u Italiji i Bugarskoj. Ako se u statistiku uključi i Ujedinjeno Kraljevstvo (prema podacima iz 2021.) te neke zemlje kandidatkinje za EU i članice EFTA-e s dostupnim podacima, najniži udio bilježi upravo UK – 14 posto, a slijedi Turska s 15 posto.
Razlozi takve razlike između Italije na vrhu tablice i Ujedinjenog Kraljevstva na dnu su dvostruki.
"Velika razlika između zemalja poput Ujedinjenog Kraljevstva i Italije može se objasniti politikama vezanim uz broj specijalizacija – koji se u Italiji godinama smanjuje zbog nedostatka ekonomskih ulaganja i dugoročne strategije – kao i time koliko su te zemlje privlačne liječnicima koji su školovani u inozemstvu", objasnila je dr. Alessandra Spedicato, predsjednica Europske federacije plaćenih liječnika (FEMS).
Njemačka i Francuska bilježe visok udio starijih liječnika
U Njemačkoj i Francuskoj gotovo polovica liječnika ima 55 ili više godina – točnije 44 posto u Njemačkoj i 43 posto u Francuskoj.
Osim ovih zemalja, udio liječnika starijih od 55 godina doseže ili prelazi 40 posto i u Latviji, Estoniji, Mađarskoj, Belgiji, Češkoj, Litvi, Luksemburgu, Poljskoj i Cipru.
Sve nordijske zemlje bilježe udio ispod prosjeka EU-a, a posebno se ističu Norveška i Finska, gdje je samo 24 posto liječnika bilo u dobi od 55 i više godina.
U nekim zemljama svaki peti liječnik ima 65 ili više godina
Starenje liječničkog kadra posebno zabrinjava u nizu europskih zemalja, gdje liječnici stariji od 65 godina čine gotovo petinu svih liječnika u više od deset država.
U 11 zemalja članica EU-a udio liječnika starijih od 65 godina bio je veći od 18 posto, a u većini njih prelazio je 20 posto. Prema podacima Eurostata, u Italiji je taj udio iznosio čak 27 posto.
S druge strane, Malta ima najveći udio mlađih liječnika – onih mlađih od 35 godina – i to 46 posto, a slijedi Rumunjska s 34 posto.
Osim Turske, zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u, koja u kategoriji mlađih liječnika ima 41 posto, nijedna druga zemlja Europe ne prelazi 30 posto.
U Italiji mlađi liječnici čine samo 11 posto liječničkog kadra, u Francuskoj 16 posto, a u Njemačkoj 20 posto.
Zašto je udio starijih liječnika toliko različit diljem Europe?
Gaetan Lafortune, koordinator izvješća Health at a Glance: Europe i viši ekonomist u Odjelu za zdravstvo u OECD-u, izjavio je kako se velike razlike u udjelu starijih liječnika (55+) među europskim zemljama mogu objasniti kombinacijom strukturnih politika i kulturnih čimbenika – koji utječu i na dolazak novih liječnika, kao i na zadržavanje ili odlazak postojećih liječnika.
Kao prvi ključni faktor izdvojio je razlike u broju novih liječnika koji ulaze u sustav. Naime, nekoliko zemalja koje imaju ograničen broj mjesta na medicinskim fakultetima ili specijalizacijama suočava se s problemom jer ne uspijevaju obrazovati dovoljno mladih liječnika koji bi zamijenili one koji odlaze u mirovinu.
Drugi ključni faktor su stope zadržavanja liječnika u sustavu, što također uvelike objašnjava velike razlike među zemljama.
"Loša ravnoteža između poslovnog i privatnog života, prevelika administrativna opterećenja i nedovoljna plaća u nekim zemljama potiču mlađe liječnike da emigriraju ili u potpunosti napuste profesiju, zbog čega preostali zdravstveni kadar sve više čine stariji liječnici", rekao je Lafortune za Euronews Health.
Na kraju, važnu ulogu imaju i stope izlaska iz profesije. U nekim zemljama liječnici mogu raditi i nakon uobičajene dobi za odlazak u mirovinu, kroz postupno povlačenje ili rad na pola radnog vremena, često uz poticaje poput dodataka na mirovinu. S druge strane, u nekim zdravstvenim sustavima odlazak u mirovinu s 65 godina bio je zakonski obavezan, što je ograničavalo udio starijih liječnika u radnoj snazi.
Medicinske karijere sve manje privlačne mladima
Spedicato iz FEMS-a također je istaknula kako zanimanje za liječničku profesiju među mlađim generacijama opada, ponajviše zbog društvenih promjena koje su smanjile tradicionalni ugled liječničkog poziva te dodala i kako se danas sve više vrednuje ravnoteža između poslovnog i privatnog života.
Napomenula je kako sklonost mladih liječnika da odlaze raditi u zemlje s boljim radnim uvjetima dodatno produbljuje te razlike među državama.
Johan Bakke iz CPME-a istaknuo je da u mnogim zemljama stjecanje zvanja potpuno kvalificiranog liječnika može trajati između 10 i 14 godina.
"Prijašnje odluke o ograničavanju upisa na medicinske fakultete - često donesene zbog ograničavanja troškova - ostavile su dugotrajne posljedice koje se danas očituju kroz starenje liječničkog kadra", rekao je. Spedicato je istaknula kako učinci političkih i ekonomskih ulaganja u obrazovanje liječnika postaju vidljivi tek nakon mnogo godina.
Manje starijih medicinskih sestara nego liječnika
U gotovo svim zemljama za koje postoje podaci, udio medicinskih sestara starijih od 55 godina niži je nego kod liječnika. Neponderirani prosjek na razini EU-a iznosi 24 posto, a udjeli se kreću od 10 posto u Rumunjskoj do 39 posto u Latviji.
U Italiji je udio starijih medicinskih sestara također 24 posto, što je u velikom kontrastu s 54 posto starijih liječnika – najvišim udjelom u EU, uz Bugarsku.
Zdravstveni kadar ne prati starenje stanovništva u EU-u
Prema izvješću, 20 zemalja članica EU-a prijavilo je manjak liječnika u 2022. i 2023. godini, dok se 15 zemalja suočilo i s nedostatkom medicinskih sestara.
Manjak zdravstvenih radnika u Europi u velikoj mjeri uzrokovan je takozvanim "dvostrukim demografskim izazovom" – starenjem opće populacije i istovremenim starenjem zdravstvenog kadra.
U 2022. godini omjer osoba starijih od 65 godina prema ukupnom broju zaposlenih u zdravstvenom i socijalnom sektoru EU-a iznosio je 3,49.
Predviđa se da će se taj broj povećati na 3,94 do 2050. godine, što ukazuje na smanjenje broja zdravstvenih i socijalnih radnika dostupnih po jednoj starijoj osobi.
James Buchan iz Health Foundationa naglasio je koliko je važno koristiti provjerene podatke pri planiranju i poručio da je dugoročno predviđanje potreba za zdravstvenim radnicima ključno za rješavanje ovog problema.
