Uglavnom nepoznata bolest uzrokovana ugrizima krpelja može dovesti do po život opasne alergije na meso. Evo što trebate znati.
Krpelji su poznati po prijenosu infekcija koje mogu uzrokovati ozbiljne bolesti, uključujući lajmsku bolest i krpeljni meningoencefalitis.
No, oni su također odgovorni za manje poznato stanje: sindrom alfa-gal, po život opasnu alergiju na meso.
Prvi put povezan s određenom vrstom krpelja prije otprilike 15 godina, ovaj se sindrom danas dijagnosticira sve češće kako raste svijest o njemu i sve više ljudi prijavljuje alergijske simptome nakon konzumacije mesa, a u nekim slučajevima i mliječnih proizvoda.
Ova alergija ne utječe na konzumaciju morskih plodova ili peradi, odnosno piletine, puretine i jaja.
Što uzrokuje ovu alergiju?
Za razliku od drugih bolesti koje prenose krpelji, sindrom alfa-gal ne uzrokuju bakterije ili virusi. Nastaje kada ljudski imunološki sustav pokrene alergijsku reakciju na vrstu šećera poznatu kao alfa-gal, što je skraćenica za galaktozu-α.
Ovaj se šećer nalazi u tkivu većine sisavaca, poput krava, svinja i ovaca, kao i u slini određenih vrsta krpelja, ali ne i u ljudima ili drugim primatima.
Kada se unese hranom, obično je bezopasan. Međutim, kada krpelj ugrize, može ga unijeti izravno u krvotok, što potiče stvaranje antitijela u organizmu — proteina imunološkog sustava koji se bore protiv stranih tvari — koji zatim “uče” prepoznati i napasti molekule alfa-gal šećera.
Nakon toga, kada konzumirate meso sisavaca, ta antitijela mogu potaknuti alergijsku reakciju.
"Pokazalo se da je koža izvanredno mjesto za razvoj alergijske reakcije", rekao je dr. Scott Commins, istraživač sindroma alfa-gal na Sveučilištu Sjeverne Karoline.
"Kad bi se se sve to događalo oralnim putem, odnosno daalfa-gal unesemo hranom kao što jedemo odreske ili roštilj, tada ne bismo razvili alergiju."
Koji su simptomi?
Jedna od karakterističnih značajki sindroma alfa-gal jest ta da se simptomi mogu pojaviti tek šest sati nakon konzumacije crvenog mesa. Također, razvoj samog stanja može trajati tjednima ili mjesecima, pritom se težina simptoma često s vremenom pogoršava, piše Euro News.
"Pacijent može pojesti meso navečer, a zatim se probuditi tijekom noći s teškim simptomima. To otežava povezivanje alergijske reakcije s nečim što je konzumirano nekoliko sati ranije, i pacijentu i liječniku", rekla je Marianne van Hage, profesorica kliničke imunologije na Karolinska institutu u Švedskoj.
Simptomi mogu uključivati osip, rašireni svrbež, gastrointestinalne tegobe poput nadutosti i nelagode u trbuhu, kao i anafilaksiju, oticanje, otežano disanje i šok.
Dijagnosticira li se sindrom sve češće?
Iako broj prijavljenih slučajeva raste, stručnjaci dio tog porasta pripisuju većoj informiranosti zdravstvenih djelatnika i javnosti.
"Mislim da je dijelom zbog toga što je sve više ljudi čulo za ovaj sindrom i sada obraćaju pažnju na njegove simptome", rekla je Maria Diuk-Wasser, istraživačica sa Sveučilišta Columbia koja proučava bolesti koje prenose krpelji.
Povećani broj slučajeva također odražava širenje staništa krpelja vrste Lone Star, glavnog prijenosnika, koji je trenutačno ograničen na Sjevernu Ameriku.
Druge vrste, poput Ixodes ricinus — ovčjeg ili jelenjeg krpelja u Europi — također se mogu povezati sa sindromom alfa-gal, iako rjeđe.
Kako se postavlja dijagnoza?
Sindrom alfa-gal dijagnosticira se krvnim testom kojim se traže IgE antitijela.
"Krvni test sam po sebi je odličan, ali se na njega ne možete osloniti kao na jedini kriterij za dijagnozu. Potrebni su i stvarni simptomi", rekao je Commins. "U alergologiji se često susrećemo s lažno pozitivnim rezultatima krvnih testova."
Kod nekih pacijenata alergija može s vremenom oslabjeti, nakon nekoliko godina. Commins je to primijetio kod otprilike 15 do 20 posto svojih pacijenata. Ipak, izbjegavanje novih ugriza krpelja ostaje ključno kako bi se spriječio povratak alergije.
