Međunarodni dan borbe protiv raka obilježava se 4. veljače kako bi se podigla svijest o oboljenjima od raka, prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju. Rak je prema podacima Registra za rak Hrvatske, drugi uzrok smrti u zemlji, odmah iza srčano-žilnih bolesti, a po smrtnosti smo peti u Europskoj uniji.
Dr. sc. Davor Kust, dr.med. klinički onkolog i osnivač privatne onkološke mreže onkologija.net rekao je da se Hrvatska po učestalosti pojave raka ne razlikuje značajno od drugih srednje i visoko razvijenih zemalja svijeta, ali ističe da je kod nas problem veća smrtnost od raka: "U svijetu godišnje od malignih bolesti umire oko 9, 6 milijuna ljudi, prema čemu rak predstavlja drugi uzrok smrtnosti iza kardiovaskularnih bolesti. Prema tim podacima, jedna od šest osoba u svijetu umire od raka. Nažalost, predviđanja su da će do 2030. broj umrlih na razini godine narasti na 13,2 milijuna, uz 21,7 milijuna oboljelih ljudi godišnje.
Što se tiče Hrvatske, prema podacima Europske komisije za 2020. godinu smo prema incidenciji (pojavi novih slučajeva) na razini prosjeka Europske unije od 27 analiziranih zemalja na 15. smo mjestu. Ono što je naš mnogo veći problem je smrtnost od raka jer smo prema tom istraživanju na petom mjestu u EU, iza Slovačke, Poljske Cipra i Mađarske (za muškarce smo drugi najgori, a za žene na 7. mjestu). Razlozi za to leže u prvome redu u slaboj prevenciji te relativno niskom odazivu na nacionalne programe ranog otkrivanja bolesti jer je stadij bolesti pri dijagnozi najvažniji faktor koji određuje šansu izlječenja."
Dr. sc. Davor Kust, dr.med. klinički onkolog i osnivač privatne onkološke mreže onkologija.net
Najčešće vrste raka u Hrvatskoj i zašto muškarci češće obolijevaju
"Prema podacima Europske komisije, u 2020. smo imali oko 25 000 novih slučajeva raka u Hrvatskoj od toga oko 13 500 muškaraca i 11 500 žena te oko 14 200 smrtnih slučajeva. Brojke iz godine u godinu rastu i muškarci uvijek prednjače u obolijevanju kao što je to i u većini drugih zemalja. Razlozi za to nisu u potpunosti jasni, no smatra se da uzrok leži u razlikama u ponašanju, primjerice, muškarci su češće pušači te o hormonalnom utjecaju", kaže dr. Kust i otkriva koje su tri vrste raka bile najčešće dijagnosticirane u Hrvatskoj prošle godine uzimajući u obzir oba spola:
- rak debelog i završnog crijeva 3 706 novih slučajeva
- rak pluća 3 235
- rak dojke 2 894
"Pritom su u muškaraca najčešći rak prostate, pluća i debelog crijeva, dok su u žena to rak dojke, pluća i debelog crijeva", tumači dr. Kust.
Najčešće poteškoće s kojima se suočavaju pacijenti u Hrvatskoj unutar zdravstvenog sustava
"Broj onkoloških bolesnika u stalnom je porastu, a time raste i pritisak na zdravstveni sustav. Dugo čekanje na pregled i liječenje, gužve u ambulantama, liječnici koji zbog prevelikog broja pregleda nemaju uvijek vremena upoznati bolesnika sa svim relevantnim činjenicama, nedostupnost svih suvremenih metoda liječenja i terapija koje se primjenjuju u razvijenijim zemljama, samo su neke od boljki liječenja onkoloških bolesnika u državnom bolničkom sustavu", kaže dr. Kust i objašnjava da je jednostavno previše onkoloških bolesnika, a onkologa premalo.
"To dovodi do toga da je komunikacija između liječnika i bolesnika često poremećena, što kod bolesnika može dovesti do dodatnog stresa, zbunjenosti i osjećaja izgubljenosti u cijelom procesu liječenja, što može imati utjecaja i na konačni ishod. Sve je to jedan od razloga zašto sam sa svojim timom osnovao privatnu onkološku mrežu onkologija.net. Naš cilj je onkološkim bolesnicima dati brzu i pouzdanu informaciju o njihovoj bolesti bez čekanja te im ponuditi dijagnostiku i liječenje prema američkim i zapadnoeuropskim standardima jer smatramo da svi bolesnici trebaju imati jednake šanse i priliku za izlječenje", kaže dr. Kust.
"Unatoč problemima Hrvatski zdravstveni sustav je odličan"
Onkolog se osvrnuo i na kvalitetu usluge koju dobivaju onkološki bolesnici u Hrvatskoj u sustavu javnog zdravstva te objasnio može li se uopće kvaliteta usluge unaprijediti budući da i nismo najbogatija država na svijetu: "S obzirom na dostupna sredstva, ocijenio bih (unatoč ranije spomenutim prisutnim značajnim problemima) hrvatski zdravstveni sustav odličnim. Treba biti svjestan da su se mogućnosti suvremene medicine značajno poboljšale, međutim ta suvremena medicina i jako mnogo košta.
U Hrvatskoj smo u skladu s ostavštinom iz nekih drugih vremena naučili da je zdravstvo praktički besplatno, no koji god model prihvatili sve to na kraju netko ipak mora platiti. Bolesnici znaju reći da cijeli život uplaćuju zdravstveno osiguranje, no ako uzmemo u obzir da neki od onkoloških lijekova mogu koštati i nekoliko tisuća ili desetaka tisuća eura mjesečno, lako možemo zaključiti da tu ne može biti ravnoteže. Osobno tu vidim važnu ulogu privatnog zdravstva koje bolesnicima može ponuditi dodatnu kvalitetu usluge uz istovremeno djelomično rasterećenje javnozdravstvenog sustava."
Zbog koronakrize mogli bismo u razdoblju pred nama imati više bolesnika u uznapredovalim stadijima raka
Koliko je koronakriza utjecala na kvalitetu pružanja usluga onkološkim bolesnicima dr. Kunst je rekao da se čekaju konkretni i ciljani podatci u kojoj je mjeri pandemija utjecala na kvalitetu skrbi za onkološke bolesnike. Naglasio je da se cijelo vrijeme pandemije nastojalo onkološkim bolesnicima maksimalno izlaziti u susret, upravo zato jer je to skupina koja ne može predugo čekati. Podsjetio je da su uvedene nove mogućnosti kontakta između liječnika i bolesnika (e-konzultacije) te da su onkološki odjeli radili barem donekle redovito jer su onkolozi u značajnoj mjeri bili izuzeti od rada na COVID odjelima, pokrenut je call centar Ministarstva zdravstva i slično.
"Ipak, zasigurno da je nekih zastoja u odnosnu na ranije razdoblje normalnog rada bilo. Moj osobni dojam je da je veći dio problema bio u dijagnostici, primjerice u otkrivanju novih slučajeva raka nego u samom procesu liječenja ranije dijagnosticiranih bolesnika te se bojim da bi u narednom razdoblju mogli imati povećan priljev bolesnika u uznapredovalim stadijima bolesti, no vrijeme će pokazati."
Alternativne prakse treba isključiti iz liječenja onkoloških bolesnika i uvesti multidisciplinarni sustav
Što onkološki bolesnici najviše trebaju, osim propisane terapije, odnosno koliko je za povoljan ishod liječenja važan integrativni pristup liječenju, otkriva dr. Kust: "Rak je kompleksna bolest i da bi joj uspješno pristupili nije dovoljno samo dati odgovarajući antitumorski lijek. Svakako je potreban multidisciplinaran pristup bolesniku i tako se to radi u razvijenim zemljama koje imaju dobre rezultate u liječenju raka. Primjerice, osoba koja je iznemogla od bolova ili zbog mršavljenja teško će biti kandidat za intenzivno onkološko liječenje koje može donijeti dobre rezultate, bolesnik koji se izliječio od raka, a ima zaostale teške nuspojave liječenja može imati značajno narušenu kvalitetu života i sl. U skladu s navedenim, u sam proces pristupa malignoj bolesti važno je uključiti sve relevantne stručnjake koji će svaki u svome dijelu pomoći da uspješnost liječenja bude što veća. Pritom treba jasno razlikovati taj pojam od alternativne medicine, koja se u pravilu ne preporučuje i u većini slučajeva se radi o potpuno medicinski needuciranim osobama koje u svrhu profita daju bolesnicima nerealna obećanja."
Koliko je taj ideal udaljen od onoga što bolesnici dobivaju u bolnicama i što mogu poduzeti kako bi dobili bolji tretman, otkriva dr. Kust: "Nažalost, moje je iskustvo da je integrativni pristup bolesniku u javnozdravstvenom sustavu potpuno potisnut sa strane. Neke ustanove uopće nemaju zaposlene takve educirane djelatnike ili ako i imaju zaduženi su za cijelu ustanovu te nema uhodanog načina suradnje s onkološkim odjelima pa bolesnici najčešće niti ne znaju da oni postoje. U praksi liječenje provodi onkolog sam i od njega se očekuje da bude i nutricionist i psiholog i sve ostalo, a za što objektivno nismo educirani. To je razlog zašto bolesnici često takve informacije traže privatno. Primjerice, u timu onkologija.net imamo nutricionista, psihologa, enterostomalnog terapeuta, educirane medicinske sestre i tehničare, a surađujemo i s centrom za jogu te smatram njihov doprinos važnim, uz naravno samo onkološko liječenje koje je temelj svega."
