Svake godine u svijetu se dijagnosticira više od 1,700.000 novih slučajeva raka dojke, a oko pola milijuna žena umre od ove zloćudne bolesti. Postavljanjem dijagnoze u ranijim stadijima bolesti može doći do smanjenja ovog visokog postotka smrtnosti
U početku razvoja maligne tvorbe žena najčešće nema nikakvih simptoma. Što je točan uzrok nastanka raka dojke, još nije poznato, pa je teško reći zašto jedna žena oboli, a druga ne. Svaki podtip ima svoja obilježja, a ako saznate od kojeg bolujete, veća je vjerojatnost da ćete reagirati na terapijski plan specifičan upravo za njega.
Jedna takva klasifikacija raka dojke vrši se na osnovi proteina tzv. receptora, koji se nalaze na površini tumorskih stanica. Ti proteini igraju glavnu ulogu u razvoju tumora jer potiču tumorske stanice na rast i dijeljenje. Razlikujemo receptor estrogena (ER), receptor progesterona (PR) i human epidermal growth factor receptor 2 (HER2), a dijagnoza može biti pozitivna ili negativna na jedan ili više navedenih proteina.
Hormonski (HR)-pozitivan rak dojke
HR-pozitivan rak dojke najčešći je oblik, prisutan u oko 80% slučajeva. On se pojavljuje kad tumorske stanice proizvode velike količine receptora za hormone estrogen ili progesteron. Kako vezivanje tih hormona na njih daje poticaj stanicama za rast i dijeljenje, previše takvih proteina na površini stanice može prouzročiti stvaranje tumora.
HR-pozitivni rakovi dojke nakon kirurškog zahvata najčešće se liječe lijekovima tj. hormonskom terapijom koja blokira aktivnost estrogena i progesterona ili smanjuje razinu tih hormona u tijelu.
HER2-pozitivan rak dojke
HER2-pozitivan oblik čini oko 20% slučajeva raka dojke, što znači da će otprilike svakoj petoj oboljeloj ženi biti dijagnosticiran ovaj tip karcinoma. Primarna funkcija HER2 proteina je signalizirati stanicama kada da rastu i da se dijele i dio je njihovog prirodnog životnog ciklusa. Međutim, problem nastaje kada dođe do prekomjerne proizvodnje tog proteina, a stanice počnu nekontrolirano rasti te se zato pojavljuje, u ovom slučaju, izrazito agresivan oblik karcinoma.
Ako se ne liječi, bolest vrlo brzo napreduje uz manju vjerojatnost preživljenja u usporedbi s HER2-negativnim rakom dojke, kad su na stanicama raka dojke prisutne normalne količine tog proteina. Danas su dostupne vrste liječenja koje ciljaju HER2 protein i tako blokiraju signale koji potiču stanice raka na rast i dijeljenje. Kod liječenja HER2 pozitivnih karcinoma, koji jesu agresivniji po svojoj biologiji, liječenje je vrlo uspješno radi novih inovativnih lijekova i skoro se izjednačilo s liječenjem hormonski ovisnih HER2 negativnih karcinoma.
Iako su se poboljšale terapijske opcije, svaka treća pacijentica dosegnut će uznapredovali stadij bolesti koji je neizlječiv. Zato je bitno da se rak otkrije u ranom stadiju prije nego što se proširi na ostale organe, a ako sama pronađeš kvržicu svakako se trebaš javiti svom liječniku.
Trostruko negativan rak dojke (TNBC)
Naziva se „trostruko negativan“ jer tri najčešće vrste receptora za koje se zna da potiču rast stanica raka dojke nisu prisutne u tumoru i zato antihormonska terapija u ovom slučaju neće funkcionirati te bolesnice također nemaju koristi niti od ciljane, anti HER2 terapije. TNBC je rijedak oblik raka dojke, a pojavljuje se samo u 10–20 % svih slučajeva. Međutim, i unutar ove skupine postoji 10-ak različitih podvrsta tumora koji se različito ponašaju. On se najčešće tretira kombinacijom operacije i kemoterapije. Kemoterapija je i dalje učinkovit tretman za većinu TNBC-a, a ostale mogućnosti liječenja još su ograničene.
Pogađa žene mlađe od 40 ili 50 godina koje imaju rak dojke u obiteljskoj anamnezi i česta meta su žene afričkog ili latinskoameričkog podrijetla. Teže ga se može dijagnosticirati jer mlađe žene imaju gušće tkivo dojke i još im se ne preporučuju standardni mamogrami. Ako ga uspoređujemo s drugim tipovima rakova, TNBC ima manju vjerojatnost preživljenja prvih pet godina nakon postavljene dijagnoze, a postoji i velika mogućnost povratka bolesti u obliku metastaze, i to na plućima i mozgu.
Smatra se kako genetika, životna dob, rana prva menstruacija i kasna menopauza spadaju u rizične čimbenike na koje se ne može utjecati, a nerađanje djece ili rađanje poslije 30. godine te sjedilački način života, nezdrava prehrana i pretjerano uživanje u alkoholu, pušenje i stres spadaju u rizične čimbenike na koje se može djelovati. Zato je rano otkrivanje raka dojke važno za uspješno liječenje, a često i izlječenje bolesti. Ne odgađaj preglede jer upravo jedan takav može ti spasiti život.
Neke stvari treba otkriti na vrijeme. Rak dojke jedna je od njih. Sklopi #pinkypromiss s važnom ženskom osobom u svom životu i počnite prakticirati naviku koja može spasiti život - samopregled dojki. #pinkypromiss. Obećaj. Otkrij. Ozdravi. Kampanja je pokrenuta pod pokroviteljstvom Merkur osiguranja i u suradnji s udrugama Sve za nju, Europa Donna Hrvatska i Nismo same.