Powered by:
Dejan Bakula, dr. med. specijalizant gastroenterologije u KBC Sestre milosrdnice iz Zagreba, otkriva koji simptomi gotovo sigurno upućuju na rak debelog crijeva, koje vrsta raka debelog crijeva postoje i kave su prognoze za izlječenje.
Najniže stope pojave raka crijeva zabilježene su u Africi Aziji što upućuje da bi se ta vrsta raka mogla povezati s načinom prehrane
mZ:Je li istina da je rak debelog crijeva u porastu, koje dobne skupine su najugroženije i zna li se koji su
glavni uzroci njegova nastanka?
dr. Dejan Bakula
Općenito incidencija i prevalencija kolorektalnog karcinoma (KRK) ovisi o kontinentu, rasi i državi. Ona po statističkim pokazateljima varira u razlici (u nekim zemljama ima 10 puta više KRK nego u drugim državama, odnosno incidencija je 10 puta veća). Najviše su incidencije u Australiji i Novom Zelandu, Europi i Sjevernoj Americi, a najniže stope zabilježene su u Africi i južnoj središnjoj Aziji. Vrlo lako se može zaključiti da su takve razlike zbog prehrane i izloženosti okolini koje su nametnute u pozadini genetski određene osjetljivosti, a u tome leži i razlog nastanka karcinoma - spoj genetske preosjetljivosti i izloženosti vanjskim čimbenicima rizika.
Možemo se složiti općenito da je otkrivanje raka debelog crijeva u porastu. Razlog tome je sve bolja dijagnostika (zamislite prije 20 godina su se u našoj ustanovi, KBCSM dnevno radile svega dvije pretrage debelog crijeva – kolonoskopije, a danas je u Klinici prosjek od 15 do 20 kolonoskopija na dan, isto tako što se tiče naše zemlje velika je stvar postignuta i Nacionalnim probirom u sklopu prevencije kolorektalnog karcinoma, ali ne smijemo zaboraviti da razlog porasta KRK leži i u nezdravom načinu življenja te u neuravnoteženoj prehrani koja se oslanja na loše nutritivne namirnice i brzi način života.
Ovo posljednje lako povezujemo zašto je incidencija KRK puno viša u razvijenijim zemljama (SAD; EU; Australija) nego u primjerice Aziji i Africi. Globalno, KRK je treći najčešće dijagnosticiran rak u muškaraca, a drugi kod žena, s 1,8 milijuna novih slučajeva i gotovo 861,000 smrtnih slučajeva u 2018. prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (GLOBOCAN). Stope su znatno više kod muškaraca nego kod žena. Možemo reći da su najugroženiji muškarci posebice u dobi od 45 do 50 godina pa naviše i to je najzanimljivija skupina ljudi općenito jer oni još u većini slučajeva nemaju nekakve značajnije komorbiditete i njihovo liječenje može biti uspješno, ako se KRK otkrije na vrijeme.
Anemija i promijene u stolici mogu biti znakovi upozorenja
mZ: Koji su najčešći simptomi raka debelog crijeva i postoji li razlika u simptomima kod muškaraca i žena?
Nažalost KRK kao i velika većina drugih malignih bolesti svoje simptome daju prilično kasno, odnosno u poodmakloj fazi. Simptomi poput opstipacije, odnosno zatvora, promjene u režimu stolice, pojave krvi u stolici ili oskudne stolice (moguće i tanka stolica u literaturi opisana kao 'uska poput olovke') neki su od simptoma koje bolesnik može imati. Međutim, velika većina ovih tegoba javi se u poodmakloj fazi bolesti kada je tumor dobrano uznapredovao.
Neke metode kojima se možda može preduhitriti razvoj tumor ili se tumor može prepoznati u ranijem stadiju bolesti su neki od laboratorijskih pokazatelja kao što su anemija temeljena na manjku željeza (očigledan znak da bolesnik od nekud gubi krvi – posebice ozbiljan nalaz kod muškarca s obzirom da kod žena ova vrsta anemije se može pojaviti u sklopu menstrualnih krvarenja) ili test stolice na okultno krvarenje (krvarenje oku ne vidljivo) koji ako je pozitivan može čovjeka na vrijeme dovesti do kolonoskopije. I naravno na kraju ne smijemo zaboraviti ako bolesnik nije reagirao na vrijeme da dolazi do tumorske kaheksije, gubitka na tjelesnoj težini, poremećaja u funkciji ostalih organa i nažalost smrti.
Današnji problem zapravo i jest, ako čovjek pokuca u ordinaciju u stadiju kaheksije kada je već izgubio 10 ili 20 kg na težini u sklopu malignog oboljenja, tada je upitno izlječenje, odnosno pomoć se svodi na simptomatske i suportivne mjere liječenja (nažalost ovakvih bolesnika ima i danas, a smatram da mjesto i vrijeme u kojem živimo to ne bi smjeli dozvoljavati).
mZ: Koji simptomi su siguran znak da treba potražiti pomoć liječnika?
Krv u stolici, anemija temeljena na gubitku željeza odnosno sideropenična anemija (posebice kod muškaraca), pozitivan test na okultno krvarenje u stolici, uska/tanka stolica. Naravno sve ove tegobe opisane u prethodnom pitanju kao i u ovom su ozbiljnije kako dob bolesnika napreduje. Po literaturi neki cut-off dobi je oko 45 do 50 godina, nećemo djevojci od 18 godina i krvi u stolici odmah promišljati da ima malignu bolest (postoji jako puno uzroka krvi u stolici koji ne moraju biti vezani za malignu bolest (hemoroidi, upalna bolest crijeva, analna fisura), dok je muškarac u dobi 55 godina i novonastalom krvi u stolici itekako ozbiljan bolesnik.
Polipi su dobroćudne izrasline koje mogu prerasti u maligne, a mogu se odstraniti kolonoskopski
mZ: Koje vrste raka debelog crijeva postoje i koji se smatraju lakše izlječivim, a koji teže?
Ako pričamo o malignim bolestima naravno na prvom mjestu je karcinom debelog crijeva odnosno kolorektalni karcinom koji je broj jedan zloćudna novotvorina na području crijeva (više od 90% svih malignih tumora crijeva). Drugi tumori koji imaju maligni potencijal ili jesu maligni su neuroendokrini tumori, limfomi, mezenhimalni tumori, kod kojih preživljenje i liječenje ovise o samoj naravi pojedinog tumora, ali u pravilu imaju bolju prognozu od KRK.
Ono što je jako često su polipi debelog crijeva, koji mogu biti prekanceroze, odnosno izrasline iz kojih jednog dana može nastati karcinom. Vrlo bitno je za razumjeti da su polipi dobroćudni tumori koji se vrlo uspješno uklanjaju za vrijeme kolonoskopije i da sam jako ponosan na svoju ustanovu (KBCSM) s rezultatima koje imamo. Nekada su i polipi odstranjivani kirurškim putem, dok se danas polipi i do 5 do 6 cm veličine mogu odstraniti putem kolonoskopije. Nadalje, jako bitna stavka je kontrolna kolonoskopija, koju bolesnik nekada ne shvati ozbiljno koliko bi trebao jer moramo znati da, ako je netko imao tendenciju razvoju polipa, da sigurno u određenom vremenskom intervalu može razviti novu nekolicinu polipa po debelom crijevu iz kojeg jednog dana može izrasti karcinom debelog crijeva.
Što se tiče liječenja polipi se u pravilu odstranjuju kolonoskopski dok samo liječenje karcinoma debelog crijeva ovisi o stadiju bolesti. Za to je naravno bitno vrijeme otkrivanja samog karcinoma. Ukoliko je to uznapredovala bolest (proširena na obližnje limfne čvorove ili organe ili pak udaljenje organe kada govorimo o metastatskoj bolesti), onda to ide u nadležnost onkologa i najčešće kombinaciju kirurškog i onkološkog liječenja. Sretni smo ako uhvatimo tumor u samom začetku i uspijemo ga odstraniti (posebice ako nije toliko uznapredovao da se putem kolonoskopije, koja je tada jedini oblik liječenja, može bolesnik izliječiti).
Ako se tumor otkrije rano prognoza je jako dobra
mZ: Kakav je tijek i prognoza liječenja?
Tijek i prognoza su djelomično odgovoreni u prethodnom pitanju. U pravilu (iako nikad nema pravila) tijek liječenja i vrsta liječenja ovise o uznapredovalosti bolesti. Kolonoskopski tretman odizanja i resekcije tumora je najpovoljniji i naravno ima ogromnu stopu preživljenja, cilj je da prevencijom dovedemo što više ljudi i ovaj rank, i trenutno s brojem rano otkrivenih tumora debelog crijeva ne možemo biti zadovoljni. Iako, moram naglasiti da je stopa ovog broja bolesnika u porastu, ali liječnicima moja struke nikakav broj za ovaj stadij ljudi ne bi smio biti dovoljan. Ako se na vrijeme otkrije, prepozna i resecira, moguće je izliječiti bolesnika koji bi jednog dana preminuo od KRK. U daljnjim stadijima najčešće je liječenje u kombinaciji kirurga i onkologa/radioterapeuta.
U principu ponovno ovisno o proširenosti bolesti i naravno o patološkom nalazu (kojim se gleda stadij diferencijacije i maligni potencijal tumora) ukoliko je moguće tumor se odstrani sa okolnim limfnim čvorovima, a potom se pristupa kemoterapiji. Zatim u slučajevima da je tumor već uznapredovao postoji i radioterapija ili kombinacija radio i kemoterapije koja može prethoditi kirurškom liječenju. I naravno za kraj ostaju bolesnici koji dođu putem Hitne službe kada je tumor već toliko uznapredovao da je svojom veličinom zatvorio lumen crijeva, te u takvim slučajevima da bi se omogućilo neometano pražnjenje crijeva pristupa se hitnoj operaciji rasterećenja crijeva. Naravno prognoza u tim slučajevima je najlošija i tada je struka u cijelosti najnesretnija.
mZ: Koliki je postotak preživljenja i kakva je kvaliteta života nakon operacije raka crijeva?
Ako gledamo na sam rizik operacije i procedure, on je zaista mali jer danas je kirurgija jako dobra. Postotak preživljenja ranootkrivenog tumora debelog crijeva koji se riješi kolonoskopski je praktično 100%. Kako raste faza bolesti tako opada i preživljenje. Zapravo u današnjoj medicini najznačajniji je staging (odnosno određivanje proširenosti bolesti), te se prema tome tumori mogu podijeliti u četiri skupine koje mogu imati još neke manje podskupine.
Stupnjevanje se odnosi ovisno o tome da li je tumor lokaliziran samo na crijevo, da li je probio crijevo i raširio se u okolinu, da li ima prisutnih malignih stanica u okolnim l. Čvorovima , te da li postoje presadnice (metastaze) u okolnim i udaljenim organima. Ovisno o tome jednogodišnje preživljenje bolesnika sa KRK je po nekim novijim istraživanjima od 90-40% naravno postotak pada sa stadijem, tako da je u prvom stadiju preživljenje 90%, a u posljednjem 40%, zatim trogodišnje preživljenje bolesnika je od 80-10%, te petogodišnje preživljenje od 75-6%, ponovno naglašavam ovisno o stadiju bolesti u kojem je karcinom otkriven.
Kvaliteta života ovisi o potrebi za kemoterapijom, odnosno radioterapijom, također ovisi na kojem dijelu crijeva je bio tumor te može li se uspostaviti kontinuitet crijeva ili se bolesniku treba postaviti stoma (otvor crijeva na koži prednje trbušne stijenke). Naravno takva opcija ruši kvalitetu života, ali ne zaboravite da Vam i podaruje život kojeg, bez toga, možda ne biste imali.
