Astigmatizam je vrsta refrakcijske pogreške kod koje jedna ili više površina oka nisu glatke ili pravilno zaobljene.
Jeste li ikada bili kod oftalmologa na pregledu vida i čuli da je vaše oko oblika poput ragbi lopte? Ili ste možda primijetili da vam je vid sve mutniji i da vam je teško fokusirati se? Moguće je da ste među 40 % ljudi u svijetu koji žive s astigmatizmom.
Što uzrokuje astigmatizam?
Oko djeluje poput kamere – hvata svjetlost kroz prednju površinu (rožnicu) i fokusira je na stražnji dio oka, mrežnicu, gdje nastaje slika. Da bi se dobila jasna slika, očna jabučica i sve njezine površine (rožnica, leća i mrežnica) moraju zadovoljavati određene specifikacije veličine i oblika. U suprotnom, vid može biti zamagljen i nefokusiran, što je poznato kao "refrakcijska greška".
Pravilan astigmatizam najčešći je oblik ovog stanja. Obično nastaje zbog promjena u obliku rožnice. Umjesto da bude savršeno okrugla, rožnica je više ovalna – nalik ragbi lopti ili jajetu. Iako još uvijek ne znamo točno zašto neki ljudi razviju pravilan astigmatizam, djelomično se vjeruje da genetika ima važnu ulogu.
Nepravilan astigmatizam rjeđa je pojava. Nastaje kada dio rožnice više nije gladak – najčešće zbog ožiljaka ili izraslina na rožnici – ili kada se njezin oblik promijeni na nepravilan, asimetričan način.
Očne bolesti poput keratokonusa – stanja kod kojeg rožnica s vremenom slabi i poprima stožasti oblik – uzrokuju nepravilan astigmatizam.
Ako rožnica više nije pravilno zaobljena ili glatka, svjetlost koja ulazi u oko raspršuje se po mrežnici. To može uzrokovati zamućen ili iskrivljen vid, smanjenu osjetljivost na kontrast, sjene ili dvostruki vid, kao i povećanu osjetljivost na jaku svjetlost.
Je li astigmatizam novo stanje?
Ne, astigmatizam nije nov pojam. Još 1727. godine, Sir Isaac Newton prvi je opisao fizikalna načela kako nepravilna površina može utjecati na fokusiranje svjetlosti koja prolazi kroz nju, piše Independent.
Godine 1800. znanstvenik Thomas Young, koji je i sam imao astigmatizam, u jednom je predavanju opisao kako to stanje utječe na njegov vid.
Godine 1825., Sir George Airy, astronom koji je također imao astigmatizam, otkrio je da može vidjeti bolje kada nagne naočale pod određenim kutom. On je bio prvi koji je predložio korištenje cilindričnih leća za korekciju astigmatizma – metode koja se koristi i danas.
Naziv "astigmatizam" skovao je William Whewell 1846. godine. Ime potječe od grčkih riječi: "a-" (što znači "bez") i "stigma" (što znači "točka" ili "oznaka"), a doslovno znači "bez točke" – što se odnosi se na nedostatak jedne, jasne žarišne točke vida.
Kako se mjeri astigmatizam?
Optometristi obično otkrivaju i mjere pravilan astigmatizam tijekom pregleda refrakcije, kada isprobavaju različite leće ispred oka kako bi odredili odgovarajuću dioptriju za naočale.
Nepravilan astigmatizam, koji može uključivati vrlo male neravnine ili izbočine na rožnici, najbolje se dijagnosticira specijaliziranim snimanjem poput kornealne topografije. Ta metoda izrađuje trodimenzionalnu kartu koja prikazuje lokalne izbočine i nepravilnosti na rožnici.
Imate astigmatizam, što trebate znati?
Astigmatizam se može pojaviti u bilo kojoj dobi, ali postaje češći kako starimo. Također, astigmatizam se može razviti postupno tijekom vremena, a njegova jačina može se mijenjati.
Prema NHS-u, glavni simptomi astigmatizma su:
- zamagljen, mutan vid
- glavobolje
- naprezanje očiju – to možete primijetiti nakon duljeg fokusiranja, primjerice prilikom korištenja računala
Astigmatizam se obično pojavljuje zajedno s kratkovidnošću ili dalekovidnošću.
Kod blagog astigmatizma možda nećete primijetiti nikakve probleme s vidom. Kako astigmatizam jača, vid postaje manje oštar, što može dovesti do smanjenog vida, naprezanja očiju ili umora.
Za jasan vid bez naprezanja može biti potrebna korekcija astigmatizma. Cilj korekcije je ispraviti različite zakrivljenosti rožnice kako bi svjetlost koja ulazi u oko pravilno fokusirala na mrežnicu.
Za ispravljanje pravilnog astigmatizma, cilindrične leće kompenziraju svaku zakrivljenost na "ragbi lopti". Cilindrične leće se propisuju kao naočale ili kontaktne leće. Astigmatizam se također može korigirati laserskom kirurgijom oka.
Može se koristiti i ortokeratologija. To uključuje nošenje specijaliziranih tvrdih kontaktnih leća preko noći. Ove tvrde kontaktne leće privremeno preoblikuju rožnicu, omogućujući korisniku da ne nosi naočale tijekom dana.
Za upravljanje nepravilnim astigmatizmom važno je liječiti i temeljno stanje koje uzrokuje astigmatizam. No, često su za jasan vid tijekom dana potrebne tvrde kontaktne leće, jer se one bolje prilagođavaju površini oka i kompenziraju lokalne neravnine na način na koji to naočale ili mekane kontaktne leće ne mogu.
Kirurgija, poput transplantacije rožnice, ponekad je potrebna kao posljednja opcija za zamjenu oštećene i nepravilno oblikovane rožnice te za liječenje nepravilnog astigmatizma.
