Znanstvenici iz Finske i Ujedinjenog Kraljevstva otkrili su revolucionarne dokaze da srčane udare mogu izazvati infektivni procesi, a ne samo kolesterol i loše životne navike.
Srčani udar možda nije uzrokovan samo kolesterolom, već i skrivenim bakterijskim biofilmovima koji se "probude" nakon virusnih infekcija. Ovo otkriće moglo bi transformirati prevenciju i liječenje, pa čak dovesti i do cjepiva protiv srčanih bolesti.
Prema nedavno objavljenom istraživanju, infekcija može izazvati infarkt miokarda. Koristeći niz naprednih metodologija, istraživači su otkrili da kod koronarne bolesti srca plakovi koji sadrže kolesterol mogu sadržavati želatinozni, asimptomatski biofilm koji bakterije stvaraju godinama ili čak desetljećima. "Uspavane" bakterije unutar biofilma ostaju zaštićene i od imunološkog sustava osobe i od antibiotika jer ne mogu prodrijeti u matricu biofilma. Virusna infekcija ili neki drugi vanjski okidač mogu aktivirati biofilm, što dovodi do proliferacije bakterija i upalne reakcije. Upala može uzrokovati rupturu vlaknaste kape plaka, što rezultira stvaranjem tromba i na kraju infarktom miokarda.
Profesor Pekka Karhunen, koji je vodio studiju, napominje da se do sada pretpostavljalo da događaje koji dovode do koronarne bolesti srca pokreće samo oksidirani lipoprotein niske gustoće (LDL), koji tijelo prepoznaje kao stranu strukturu.
"Uključenost bakterija u koronarnu bolest arterija dugo se razmatrala, ali nedostajali su izravni i uvjerljivi dokazi. Naša studija pokazala je prisutnost genetskog materijala - DNK - iz nekoliko oralnih bakterija unutar aterosklerotskih plakova", objašnjava Karhunen za ScienceDaily.
Nalazi su potvrđeni razvojem antitijela usmjerenog na otkrivene bakterije, što je neočekivano otkrilo strukture biofilma u arterijskom tkivu. Bakterije oslobođene iz biofilma uočene su u slučajevima infarkta miokarda. Imunološki sustav tijela reagirao je na te bakterije, izazivajući upalu koja je probila plak opterećen kolesterolom.
Ova zapažanja otvaraju put razvoju novih dijagnostičkih i terapijskih strategija za infarkt miokarda. Nadalje, unapređuju mogućnost sprječavanja koronarne bolesti srca i infarkta miokarda cijepljenjem.
Studiju su provela sveučilišta u Tampereu i Ouluu, Finski institut za zdravlje i dobrobit te Sveučilište u Oxfordu. Uzorci tkiva dobiveni su od osoba koje su umrle od iznenadne srčane smrti, kao i od pacijenata s aterosklerozom koji su bili podvrgnuti operaciji čišćenja karotidnih i perifernih arterija.
Što je infarkt miokarda i koji su čimbenici rizika?
Akutni infarkt miokarda, poznat i kao srčani udar, nastaje kada se protok krvi koji opskrbljuje srčani mišić kisikom značajno smanji ili potpuno prekine. Do srčanog udara dolazi kada se koronarne arterije, koje hrane srce, suze uslijed nakupljanja plaka – mješavine masnoća, kolesterola i drugih tvari. Taj proces naziva se ateroskleroza.
Ako dođe do pucanja plaka, stvara se krvni ugrušak koji može blokirati protok krvi. Zbog toga srčani mišić ostaje bez dovoljno kisika i hranjivih tvari, što dovodi do ishemije. Kada dio srčanog mišića zbog toga prestane normalno funkcionirati ili odumre, nastaje infarkt miokarda.
Istraživanja su pokazala da se rizici razlikuju kod muškaraca i žena. Kod žena se najčešće izdvajaju sljedeći čimbenici:
- dijabetes
- depresija
- povišeni krvni tlak (hipertenzija)
- pušenje
- obiteljska povijest srčanih bolesti
- nizak prihod kućanstva
- povišena razina kolesterola
Vodeći čimbenici rizika kod muškaraca bili su:
- pušenje
- obiteljska povijest srčanih udara.
