"Ma nije to ništa" ili "Proći će za par dana" česti su izgovori zbog kojih ljudi ignoriraju razne simptome, koji mogu ukazivati na neke zdravstvene probleme. Čekanjem i odgađanjem odlaska na liječnički pregled dio tih simptoma može prerasti u ozbiljnu bolest, koju je u kasnijim fazama sve teže liječiti. Kako nam kaže dr. Nikola Dovođa iz CROATIA poliklinike, ponekad iste bolesti nemaju iste simptome kod svakog čovjeka, ali upozorava da novonastale zdravstvene tegobe koje zanemarujemo mogu lažno postati dio našeg „normalnog“ i svakodnevnog funkcioniranja.
"Simptome koje ignoriramo s vremenom prihvaćamo kao nešto normalno i postaje nam teško razlučiti ono što jest i ono što nije zdravstveni problem. Jedan od primjera je glavobolja. Uzroci glavobolje su raznovrsni, a ponekad jednostavnim mjerenjem krvnog tlaka možemo ustanoviti uzrok glavobolje. Osim povišenog krvnog tlaka, glavobolja može biti simptom i drugih bolesti kao što su glaukom, dijabetes, manjak željeza u krvi, određene autoimune bolesti i mnoge druge. Nekada se uzrok glavobolje ne može jasno ustanoviti i takve se glavobolje nazivaju primarnim glavoboljama. Prije svega je tu naglasak na migrene kao vrstu glavobolje, koja se može učinkovito liječiti ukoliko se stupi u istragu", kaže dr. Dovođa.
Naveo je potom još neke simptome koji ukazuju na moguće ozbiljnije zdravstvene probleme, a na koje nerijetko odmahujemo rukom ili ih čak ni ne prepoznajemo kao znakove da nešto nije u redu s našim zdravljem, poput primjerice nesanice.
"Nesanicu ne bismo smjeli ignorirati, jer ona primjerice može biti simptom opstruktivne apneje u snu, koja se može ustanoviti polisomnografski. Opstruktivna apneja u snu podiže bazalnu vrijednost kortizola u krvi, hormona stresa koji povratnom spregom dodatno osnažuje nesanicu, podiže vrijednosti triglicerida u krvi čime se povećava rizik od ateroskleroze i smanjuje efikasnost u radu, usmjeravanje pažnje i održavanju pažnje", dodaje Dovođa. Za nesanicu je važno održavati higijenu sna, pa nastojte izbjeći 'scrollanje' po mobitelu barem dva sata prije spavanja, jer plavo svijetlo koje emitiraju LCD i LED ekrani smanjuju koncentraciju melatonina u krvi, odnosno hormona spavanja, pa je stoga teže zaspati.
Tu je i dobivanje na tjelesnoj težini, za koje ljudi uglavnom smatraju da je povezano s prekomjernom konzumacijom hrane i manjkom kretanja. No, ono često ukazuje na endokrinološke tegobe kao što je hipotireoza, Adisonov sindrom i Adisonova bolest, te dijabetes. Nekada može ukazivati i na bolesti jetre, bubrega i srca.
Dr. Dovođa navodi i preskakanje srca.
"Preskakanje srca je simptom koji se ponekad javlja u stresnim situacijama, povezuje se s paničnim napadom i može biti izazvano pretjeranom konzumacijom kave. Međutim, ponekad je u pitanju strukturna promjena srca koja je uzrok ovom simptomu ili disbalans hormona štitnjače. Ovo se ne smije ignorirati, treba se stupiti u obradu kako ne bi došlo do tahikardije koja se nekad ne može zaustaviti lijekovima , a potencijalno se može se razviti u ventrikularnu fibrilaciju, stanja koje može rezultirati nesvjesticom i smrti", istaknuo je Dovođa.
Žene moraju obratiti pažnju na oscilacije u trajanju menstrualnog ciklusa i promjenama u količini krvarenja, jer razlog nije uvijek psihološki stres.
"To mogu biti simptomi endometrioze i sindroma policističnih jajnika. Jednostavnim ginekološkim pregledom i konzultacijom se može ustanoviti i liječiti obje bolesti, a u poliklinici Croatia se mogu učiniti sve pretrage krvi u istom danu koje su relevantne za ove dvije bolesti", kaže nam dr. Dovođa
Uzroke svih tih simptoma možete utvrditi i na redovitom sistematskom pregledu. Sistematski pregled dobivate u paketu dodatnog zdravstvenog osiguranja, koji ovisno o polici koju izaberete, u akciji Croatia osiguranja koja traje do 31. svibnja košta već od 100 kuna mjesečno.
Brojne zdravstvene tegobe danas povezane su s modernim načinom života – puno sjedimo, puno gledamo u ekrane, spavamo s mobitelima, premalo se krećemo, sve češće naručujemo hranu umjesto da sami kuhamo...
"Ovakav stil života je varljiv. Posljedice po zdravlje ne nastaju odmah već nakon nekoliko godina, a kada nastanu simptomi se javljaju veoma kasno. Sjedilački način života dokazano djeluje štetno na kardiovaskularni sustav, pojačava pretilost, ubrzava se proces ateroskleroze, povećava se vjerojatnost hipertrofije lijevog ventrikula i nastanka hipertenzije, ubrzava se degradacija zglobnih hrskavica cijelog tijela. Sve to dovodi do ozbiljnog rizika nastanka kardiovaskularnog incidenta kao srčani udar, ishemijski i hemoragični moždani udar, aortoilijačne i poplitalne opstruktivne bolesti, između ostalog i kroničnoga gastritisa, ranijeg razvoja osteoartritisa, bolnih sindroma i dijabetesa", ističe dr. Dovođa.
Razorne posljedice koje današnji stil života ostavljaju na naše zdravlje mogu se spriječiti ili barem usporiti uz redovito prakticiranje čak i malih zdravih navika koje donose pozitivnu promjenu. Ljudi često od njih odustaju jer ne vide rezultate preko noći, ali višegodišnji nezdravi stil života se ni ne može "poništiti" u kratkom roku. Stoga dr. Dovođa kao najveći izazov za zdraviji život vidi upravo u tome da budemo ustrajni u usvajanju i prakticiranju zdravih navika.
"Svakako počnite unositi više vlakana u prehranu, jer tako sprječavamo mogućnost 'binge eatinga'. Unešena vlakna navlače vodu i šire želudac koji zatim mozgu signalizira da smo siti. Povećajte unos namirnica s malo kalorija – jagode, borovnice, šumsko voće, špinat, brokula, celer... Više se krećite, odnosno uvedite što više tjelesne aktivnosti u tjednu. Radite to u društvu, ako vam je tako lakše. Između ostalog za vrijeme vježbanja i nakon vježbanja otpušta se dopamin, koji podiže razinu raspoloženja i volje. Ukoliko vam to omogućuje radno mjesto i radno okruženje, rastegnite mišiće dok ste uz radni stol. Barem svaka tri do četiri sata razgibajte zglobove, istegnite mišiće vrata, tricepsa, bicepsa, kvadricepsa i gastrocnemiusa. Time povećavamo pasivni gubitak kalorija na tjednoj bazi, održavamo elastičnost mišića i jednaku rasterećenost zglobova te ujednačenu prehranu zglobne hrskavice – rezultati takve navike nisu vidljivi odmah, ali se dugoročno održava zdravlje zglobova i mišića, te kardiovaskularnog statusa", ističe dr. Dovođa.
Za kraj je ponudio nekoliko savjeta za zdrav život koje jednostavno možemo primijeniti svaki dan.
- Redovito obavljajte sistematske preglede – u poliklinici Croatia sve vaše preglede možete obaviti na jednom mjestu
- Održavajte higijenu sna
- Imajte na umu kvalitetan emocionalan support
- Hranite se raznovrsnom prehranom, planirajte da se prehrana na dnevnoj bazi sastoji 45 -65 % ugljikohidrata, 20 -35 % masti i 10 – 35 % proteina
- Nastojte održati tzv. protective lifestyle behaviour – ne pretjerujte s konzumacijom alkohola, nemojte konumirati duhan, izbjegavajte prehranu koja je bogata soli i masti životinjskog porijekla, bavite se tjelovježbom barem 300 minuta na tjedan i slušajte svoje tijelo – ne zanemarujte simptome. Svaku nedoumicu, upit ili informaciju tražite od profesionalaca – liječnika
- Ne bojte se sami informirati, ali obratite pažnju na izvor informacija. Kredibilitet informacija i podataka i njihovu točnost provjerite s liječnikom