Iako je poznata američka glumica imala moždani udar još 2001. godine, tek je nedavno otkrila da je imala izazovno iskustvo s liječnicima koji nisu vjerovali da su njezini simptomi ozbiljni.
U intervjuu za britanski Vogue, dobitnica Oscara Sharon Stone (65) govorila je o moždanom udaru koji joj je uzrokovao krvarenje u mozgu devet dana. Ono što je još više pogoršalo ovu po život opasnu situaciju bilo je i zanemarivanje liječnika koji su mislili da Sharon lažira svoje stanje. "Promaklo im je s prvom angiografijom i zaključili su da glumim", objasnila je glumica. Tek nakon što ih je njezina najbolja prijateljica nagovorila da još jednom pregledaju, otkrili su da je imala krvarenje u mozgu. "Pukla mi je vertebralna arterija, umrla bih da su me poslali kući", rekla je Sharon.
Sharonino neugodno iskustvo s liječnicima često se opisuje kao medicinski gaslighting što podrazumijeva da liječnici uvjeravaju pacijente da su njihovi simptomi samo u njihovim glavama. Istraživanja su pokazalo da je ovo iskustvo češće kod crnaca, pacijenata s pretilošću i žena. Sharon misli da je odbacivanje njezinih simptoma povezano s tim što je žena. "Ono što sam naučila kroz to iskustvo je da se u medicinskom okruženju žene često jednostavno ne slušaju, osobito kada nemaju liječnicu", objasnila je.
Nakon što su otkrili da ima krvarenje u mozgu, liječnici su isprava mislili da Sharon ima samo 1 % šanse za preživljavanje, ali, na sreću, spasili su joj život endovaskularnim uvijanjem. Nakon toga, njezin oporavak nije bio nimalo lak. Sharon je počela mucati, teško je hodala i patila je od teške depresije. Zbog tih problema počela se skrivati jer nije htjela da ljudi znaju da joj se to događa, uglavnom jer je mislila da ju više nitko neće prihvatiti. No, unatoč tome, odlučila je da ju njeno stanje neće definirati. "Mislim da se mnogi ljudi identificiraju sa svojom bolešću kao ‘ja sam ovo oboljenje‘. Vjerujte mi, bolest ne može i ne smije postati vaš identitet. U mom slučaju, toliko toga mi je oduzeto. Izgubila sam skrbništvo nad djetetom, izgubila sam karijeru i nisam mogla raditi, prolazila sam kroz razvod, toliko sam izgubila i mogla sam si dopustiti da me sve to definira. Ali morate ustati i reći: ‘U redu, to se dogodilo, a što će biti sada? Od čega sam stvorena?‘”, objasnila je glumica.
Njezin moždani udar nije bio prvi put da se našla u sukobu sa medicinskim timom. Sharon je za Times 2021. rekla da joj tijekom uklanjanja benignih tumora 2001. kirurg povećao grudi bez njezinog pristanka. Kada mu se suprotstavila, liječnik joj je rekao da je mislio da bi bolje izgledala s većim grudima. Unatoč svojim borbama, Sharon živi svoj najbolji život. Također je rekla za People da je pronašla wellness rutinu koja podržava njezino zdravlje, što uključuje osam sati neprekidnog sna noću kako ne bi imala napadaje.
Koji su znakovi medicinskog gaslightinga?
Postoji nekoliko uobičajenih načina na koje dolazi do medicinskog gaslightinga, kada zdravstveni djelatnik:
- Odbacuje pacijentove simptome i ne shvaća ozbiljno njegovu zabrinutost
- Ne sluša pacijenta i stalno ga prekida
- Smije se zabrinutosti svog pacijenata ili sugerira da je ono što doživljava u njegovoj glavi
- Nedostaje mu empatije ili osjetljivosti na pacijentovu bol ili brige
- Okrivljuje pacijenta za njegovo stanje
- Uzrok medicinskog problema pripisuje problemima s mentalnim zdravlje.
Zašto dolazi do medicinskog gaslightinga i koji je njegov utjecaj?
Medicinski gaslighting ne mora uvijek biti namjeran. No, ako se primjerice liječnik drugačije ponaša prema ženama, to može biti posljedica implicitne (nesvjesno ponašanje ili stavovi) umjesto eksplicitne pristranosti (svjesno ponašanje ili stavovi). Dijelom to može biti rezultat problema u samom zdravstvu. Istraživanje je pokazalo da su američki Nacionalni instituti za zdravlje općenito pretjerano financirali istraživanja o bolestima koje prvenstveno pogađaju muškarce i premalo financirali istraživanja o bolestima koje pogađaju žene. Kao rezultat toga, medicinski stručnjaci nisu toliko upućeni u pitanja zdravlja žena te njihove potrebe i liječenje.
Studije su također pokazale da diskriminacija još uvijek prevladava u medicini, pri čemu je jedna studija otkrila da je dva i pol puta veća vjerojatnost da će pacijenti crne rase nego pacijenti bijele rase biti negativno opisani barem jednom u svojoj medicinskoj dokumentaciji.
Medicinski gaslighting može utjecati na pacijente na fizički, ali i psihički štetan način. Pacijenti mogu provesti dugo vremena pokušavajući pronaći liječnika koji može točno dijagnosticirati njihove simptome, što dovodi do pretjeranih testova, čestih posjeta bolnicama, pogrešnih dijagnoza koje je potrebno ispraviti te fizičke boli i patnje zbog neuspjeha rješavanja zdravstvenog stanja, ponekad uključujući i smrt.
To nije samo stres za pacijenta, već je istraživanje također pokazalo da, kako pacijent i dalje traži točnu dijagnozu, njegova povijest bolesti ga čini sve manje vjerodostojnim liječnicima, koji će zbog toga sve manje vjerovati pacijentovom opisu simptoma. Osim toga, može se pojaviti i emocionalni stres koji može imati dugotrajne psihološke učinke. Pacijent može razviti anksioznost, depresiju ili PTSP kao rezultat takvog nemara i izbjegavati podvrgavanje budućim medicinskim postupcima ili odlazak na preglede.
Medicinski gaslighting također dovodi i do lošijih medicinskih ishoda. Na primjer, istraživanje o traumatskoj ozljedi mozga pokazalo je da je manja vjerojatnost da će žene biti primljene na intenzivnu njegu nakon blage ozljede mozga nego muškarci, a žene s umjerenom do teškom ozljedom mozga bile su hospitalizirane kraće od muškaraca. Kao rezultat ovih problema, žene s traumatskom ozljedom mozga imale su lošije zdravstvene rezultate nakon šest mjeseci nego muškarci piše Verywellmind.
Kako izbjeći medicinski gaslighting?
- Pronađite liječnika kojem vjerujete
Ako se ikada osjećate kao da vaš liječnik odbacuje vaše simptome ili da vam govori s visoka, pronađite drugog liječnika koji vas shvaća ozbiljno, sluša vas i zbog kojeg ćete se osjećati ugodno dok objašnjavate svoje simptome.
- Povedite prijatelja ili člana obitelji na pregled
Ako ste zabrinuti da vas liječnik neće ozbiljno shvatiti ili da ćete dobiti pogrešnu dijagnozu, dovedite prijatelja ili člana obitelji na pregled. Tako ćete osigurati pomoć nekoga tko je upoznat s vašim simptomima ako liječnik preispituje vaše simptome. Ova osoba također može postavljati pitanja kojih se možda niste sjetili i sjetiti se činjenica i savjeta sa pregleda koje ste možda propustili.
- Zapišite pitanja i simptome
Kako biste bili sigurni da su sve vaše brige riješene, dođite na pregled s popisom svih pitanja o kojima želite razgovarati sa svojim liječnikom. Također je dobro voditi bilješke tijekom vašeg pregleda na koje se možete kasnije osvrnuti, posebno ako postoji nešto što se pojavi tijekom pregleda, a što biste možda trebali pratiti.
- Zatražite drugo mišljenje
Ako niste zadovoljni prvom dijagnozom koju dobijete, nemojte se ustručavati zatražiti drugo mišljenje. Ovo može biti posebno važno ako smatrate da bi liječnik druge specijalnosti mogao bolje razumjeti problem s kojim se susrećete.
