Gotovo dvije trećine ljudi koji redovito koriste kanabis vjerojatno će imati problema s radom mozga.
Zagovornici marihuane često tvrde da je sigurna jer je prirodna. Ali američki znanstvenici, koji su pratili više od 1000 mladih odraslih osoba, otkrili su da je 63 posto teških konzumenata kanabisa imalo smanjenu aktivnost mozga tijekom zadataka pamćenja. Brojka je bila gotovo sedam od 10 među nedavnim korisnicima. Stručnjaci, tvrde da se radi o najvećoj studiji takve vrste, pozvali su korisnike da razmisle o riziku stalne uporabe kanabisa.
U studiji je 88 sudionika klasificirano kao teški konzumenti kanabisa, sa 179 umjerenih konzumenata koji su potom uspoređeni sa 736 nekonzumenata. Teškim konzumentima smatrali su se oni koji su tijekom života upotrijebili kanabis više od 1000 puta.
Istraživači su proučavali njihovu moždanu aktivnost putem MRI skeniranja dok su svi sudionici izvršavali sedam različitih zadataka. Oni su testirali radnu memoriju, emocionalni odgovor, jezik, motoričke vještine – s aktivnostima koje su uključivale zadatke kao što je tapkanje prstom za mapiranje kontrole mozga.
Istraživači su otkrili da je kanabis imao statistički značajan učinak na funkciju mozga tijekom zadataka radne memorije, pri čemu je 63 posto onih koji su ga intenzivno konzumirali pokazalo smanjenu aktivnost mozga. To je, rekli su znanstvenici, "malo vjerojatno da je posljedica slučajnosti". Tijekom zadataka radnog pamćenja, istraživači su također rekli da se čini da se teškim korisnicima smanjila moždana aktivnost u određenim područjima mozga — dorzolateralnom prefrontalnom korteksu, dorzomedijalnom prefrontalnom korteksu i prednjoj insuli. Ove regije mozga su uključene u važne kognitivne funkcije kao što su donošenje odluka, pamćenje, pažnja i emocionalna obrada. Sličan učinak na radnu memoriju primijećen je kod onih koji su umjereno konzumirali kanabis. No utjecaj je bio manje značajan u drugim zadacima.
Pišući u časopisu JAMA Network Open, istraživači su rekli: "Naši nalazi naglašavaju potrebu da se korisnici kanabisa educiraju o posljedicama nedavne i teške doživotne upotrebe kanabisa na kognitivno zahtjevne zadatke radne memorije. Slično tome, povezanost između pretjerane uporabe kanabisa i smanjene funkcije mozga mogla bi motivirati redovite korisnike kanabisa da smanje upotrebu kanabisa i mogla bi potaknuti liječenje".
Dr. Joshua Gowin, asistent profesora radiologije na Sveučilištu Colorado i koautor studije također je rekao: "Kako uporaba kanabisa nastavlja rasti globalno, proučavanje njegovih učinaka na ljudsko zdravlje postaje sve važnije. Čineći to, možemo pružiti dobro razumijevanje dobrobiti i rizika uporabe kanabisa, potičući ljude da donose informirane odluke i u potpunosti razumiju potencijalne posljedice".
Dodao je da su neki drugi zadaci ukazivali na potencijalno kognitivno oštećenje, ali da je samo zadatak radnog pamćenja pokazao statistički značajan utjecaj. "Ljudi trebaju biti svjesni svog odnosa s kanabisom jer bi nagla apstinencija također mogla poremetiti njihovu spoznaju".
Međutim, dr. Gowin je rekao da još uvijek nema odgovora na pitanja o tome kako uporaba kanabisa utječe na mozak, te da su potrebne veće i dugoročnije studije, posebice o tome koliko dugo ti učinci traju i pogađaju li jače različite dobne skupine.
THC — jedna od glavnih aktivnih komponenti koja se nalazi u marihuani — stimulira područja mozga koja su uključena u raspoloženje, pažnju i pamćenje, istovremeno potičući otpuštanje hormona dopamina, odgovornog za osjećaje nagrade i zadovoljstva. Studije su pokazale da česta uporaba kanabisa može povećati rizik od ozbiljne mentalne bolesti poput shizofrenije, kao i nesanice, socijalnog anksioznog poremećaja i suicidalnih misli.
Krešimir Radić, dr. med., specijalist psihijatrije sa Zavoda za liječenje ovisnosti iz Klinike za psihijatriju Vrapče
No, marihuana se može koristiti u medicinske svrhe, a Krešimir Radić, dr. med., specijalist psihijatrije sa Zavoda za liječenje ovisnosti iz Klinike za psihijatriju Vrapče je za missZDRAVU rekao da se od 2015. lijekovi koji sadrže THC, dronabinol i nabilon mogu propisivati u Hrvatskoj za ublažavanje tegoba kod multiple skleroze, karcinoma, epilepsije i AIDS-a.
"Najčešće pripravke uzimaju bolesnici s multiplom sklerozom radi ublažavanja simptoma spasticiteta, neuropatske boli, mišićnih grčeva te smetnji zbog hiperaktivnog mokraćnog mjehura, a nakon što postojeći standardni lijekovi ne poluče zadovoljavajuće djelovanje", objasnio je dr. Radić.
No, dr. Radić je naglasio da bi "djeca i mladi odrasli trebali pronaći neke druge lijekove za svoje tegobe, budući da im se mozak još razvija". Dodao je da prosječnom korisniku marihuana neće poslužiti kao lijek te da pomaže samo malim skupinama ljudi da manje pate te da, iako se na nju u društvu gleda kao na "laku" drogu, može uzrokovati već spomenute probleme.
Osim toga, medicinska marihuana koristi se za ublažavanje simptoma, kao dodatak već postojećim lijekovima, a ne za liječenje ovih zdravstvenih stanja. "Liječenje je individualizirano, doziranje ide polako i prati se učinak. Ako je riječ o ublažavanju mučnine zbog kemoterapije, tad je uzimanje povezano s ciklusima liječenja. U ovim ostalim indikacijama nastavlja se uzimati ako pacijent navodi značajnije poboljšanje u smislu pada intenziteta simptoma", rekao je dr. Radić.
