Previše ekrana nije dobro, toliko već znamo. Iako je televizija ipak bolji izbor od mobitela, ni ona nije "bezopasna", kako pokazuju nova istraživanja.
Lijepo su nam roditelji govorili: previše televizije će nam "uništiti mozak". Iako smo tu tvrdnju uvijek smatrali pretjeranom, novo istraživanje pokazalo je da u njoj ipak ima istine. Znanstvenici su, naime, otkrili da osobe koje su u srednjoj životnoj dobi vrlo često gledale televiziju kasnije imaju manje volumene pojedinih dijelova mozga povezanih s pamćenjem i većim rizikom od demencije.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Alzheimer's & Dementia, analiziralo je podatke 1712 odraslih osoba uključenih u dugogodišnje američko istraživanje ARIC (Atherosclerosis Risk in Communities). Sudionici su krajem 1980-ih izvještavali o svojim navikama vezanima uz sjedenje, uključujući koliko često gledaju televiziju, a više od dva desetljeća kasnije podvrgnuti su magnetskoj rezonanci mozga, prenosi Medical Express.
Manji dijelovi mozga važni za pamćenje
Rezultati su pokazali da su osobe koje su vrlo često gledale televiziju imale:
- manji volumen frontalnog režnja, važnog za planiranje i donošenje odluka
- manji okcipitalni režanj, zadužen za obradu vizualnih informacija
- smanjen volumen regija koje prve stradaju u Alzheimerovoj bolesti
- više promjena bijele tvari, koje su povezane sa starenjem mozga, moždanim udarom, kognitivnim padom i demencijom.
Zanimljivo je da su se ove povezanosti zadržale čak i nakon što su istraživači uzeli u obzir razinu tjelesne aktivnosti ispitanika. Drugim riječima, redovito vježbanje nije u potpunosti poništilo negativnu povezanost dugotrajnog pasivnog gledanja televizije s promjenama u mozgu.
Nije svako sjedenje jednako
Jedno od najzanimljivijih otkrića istraživanja jest da problem možda nije samo sjedenje. Naime, osobe koje su puno sjedile na poslu – primjerice radeći za računalom ili obavljajući intelektualno zahtjevne zadatke – nisu pokazivale iste promjene. Dapače, kod njih su istraživači uočili veći volumen pojedinih dijelova mozga i manje oštećenja bijele tvari.
To sugerira da mentalna aktivnost tijekom sjedenja može imati zaštitni učinak, za razliku od pasivnog gledanja televizije.
Muškarci su osjetljiviji
Kada su rezultati analizirani odvojeno za muškarce i žene, pokazalo se da je većina negativnih povezanosti između gledanja televizije i promjena u mozgu bila izraženija kod muškaraca. Znanstvenici zasad ne znaju točno zašto, ali smatraju da bi razlozi mogli biti biološke razlike, hormoni ili različiti obrasci provođenja slobodnog vremena.
Treba li prestati gledati televiziju?
Ne nužno. Autori naglašavaju da se radi o promatračkom istraživanju koje ne može dokazati da televizija izravno uzrokuje smanjenje volumena mozga. Ipak, rezultati upućuju na to da nije dovoljno samo smanjiti vrijeme provedeno sjedeći, nego treba obratiti pozornost i na to kako provodimo vrijeme dok sjedimo.
Umjesto višesatnog pasivnog gledanja televizije, stručnjaci preporučuju aktivnosti koje uključuju mentalni angažman, poput čitanja, rješavanja zagonetki, učenja novih vještina ili društvenih aktivnosti, jer upravo takvi oblici "aktivnog" korištenja mozga mogu pridonijeti očuvanju kognitivnih funkcija u starijoj dobi.
