Osim materijalne štete, poplave mogu izazvati i zdravstvene opasnosti koje su posebno izražene nakon što poplave prođu. Poplavne vode u sebi skrivaju bakterije i organizme koji prenose bolesti i prijete evakuiranim osobama, spasiocima te svima koji se vraćaju kućama nakon poplave.
"Poplavna voda može sadržavati visoke razine bakterija, virusa, fekalija i parazita koji vas mogu zaraziti ako dospiju u vašu usta, oči ili u otvor na koži," ističe Amesh Adalja, dr. med., znanstvenik u Centru za zdravstvenu sigurnost Sveučilišta Johns Hopkins. "To je znatno drugačije od ostalih vrsta vode s kojima biste se susreli u svakodnevnom životu", istaknuo je za Health.
Navodi nekoliko načina na koje poplave mogu uzrokovati bolesti među žrtvama katastrofe i spasiocima te kako se možete zaštititi ako se nalazite u opasnosti.
Gastrointestinalne bolesti
Dr. Adalja ističe da je gutanje poplavne vode jedan od najvećih rizika za nastanak gastrointestinalnih bolesti uzrokovanih bakterijama, virusima ili parazitima. "Većina tih infekcija vjerojatno će biti blage i mogu izazvati samo povraćanje ili proljev," objašnjava dr. Adalja.
Drugi simptomi mogu uključivati bol u trbuhu, mučninu i nadutost. Ponekad te bolesti mogu dovesti do dehidracije koja može biti ozbiljna ako se ne liječi. Najčešće infekcije koje se javljaju nakon poplava su:
- Kriptosporidija, također poznat kao "kripto"
- Kolera
- Giardija
- E. coli
- Salmonela
- Tifusa.
Dr. Adalja dodaje da je leptospiroza, potencijalno smrtonosna bolest koja se širi mokraćom štakora, također značajan rizik u poplavljenim područjima. Važno je izbjegavati kupanje u poplavnoj vodi ili kontaminiranim rijekama, potocima ili jezerima. Također, svakako operite ruke nakon svakog kontakta s poplavnom vodom.
Infekcije kože
Gutanje bakterija nije jedini rizik koji donosi izloženost poplavnoj vodi. "Ljudi u tim situacijama često imaju ogrebotine ili rane na tijelu koje se mogu sekundarno zaraziti bakterijama iz vode," kaže dr. Adalja. Bakterije u poplavnoj vodi mogu biti porijeklom iz fekalija, kemikalija ili onečišćenja. Ponekad prirodne nepogode mogu uzrokovati poremećaje u tlu koji mogu otkriti zarazne organizme. Ako primijetite rane, obratite pažnju na znakove infekcije, uključujući rane koje:
- Su okružene crvenilom koje se širi
- Su tople
- Su osjetljive na dodir
- Ispuštaju tekućinu odnosno iscjedak
- Ne zacijelju
- Se vraćaju nakon nekoliko mjeseci.
"Ako imate rane ili ogrebotine, nastojte ih što bolje prekriti i pružite što prije osnovnu prvu pomoć," napominje dr. Adalja i dodaje: "Koristite antibiotičku mast ako je imate te pazite da se crvenilo ili oticanje ne šire". Ako vam se čini da rana ne zacjeljuje kako treba ili ako razvijete groznicu ili druge znakove infekcije, potražite liječničku pomoć što je prije moguće.
Bolesti koje se prenose komarcima
"Još jedan problem s poplavama je razmnožavanje komaraca," ističe dr. Adalja i pojašnjava kako komarci pronalaze mjesta za razmnožavanje u otpadu koji služi kao spremnik stajaće vode nakon poplave". Prema dr. Adalji, nakon poplave smo izloženi riziku od virusa Zapadnog Nila, jedne od najraširenijih bolesti prenesenih komarcima. Većina zaraženih osoba obično se ne osjeća bolesno, ali oko 20 % zaraženih osoba će razviti groznicu i druge simptome. Ipak, rizik od ove zaraze u Hrvatskoj nije velik, no nije nepostojeći.
Općenito, ozbiljnost bolesti koje prenose komarci mogu se kretati od blagih do ozbiljnih. Iako rijetko, države na našem području mogu biti stanište komaraca koji prenose druge viruse, kao što su:
- Zika virus: Ovaj virus uzrokuje blagu bolest te većina ljudi nema simptome. Simptomi poput groznice, osipa, glavobolje i bolova u zglobovima mogu trajati od nekoliko dana do tjedan dana. Zika virus je opasan tijekom trudnoće jer može uzrokovati kongenitalne deformacije te je povezan s pobačajem.
- Dengue: Ova bolest može uzrokovati blage do teške simptome. Oko 25 % zaraženih osoba razvije bolest. Ako su simptomi ozbiljni, dengue može biti opasna po život i zahtijevati hospitalizaciju. Iako je bilo nekoliko slučajeva zaraze u Hrvatskoj, većina ljudi se zarazi putujući u druge zemlje, posebno tropske.
Ako se nalazite u područjima gdje je nakon poplave zaostalo mnogo stajaće vode, važno je koristiti sredstvo protiv komaraca i nositi dugu odjeću kako biste izbjegli ubode komaraca.
Hepatitis
Hepatitis se često smatra bolešću koja se širi spolnim kontaktom ili intravenskom primjenom droga, no određene vrste hepatitisa također se mogu prenositi kontaminiranom hranom ili vodom. Hepatitis je upala jetre uzrokovana virusom, a hepatitis A i E mogu biti opasni u područjima koja su pretrpjela poplave. Hepatitis A i E šire se vodom i hranom kontaminiranim izmetom. Hepatitis E je ipak češći u nerazvijenim zemljama, dok se hepatitis A često javlja i u Hrvatskoj.
Kako se zaštititi?
U slučaju prirodne katastrofe, izbjegavanje izloženosti poplavi i pronalaženje odgovarajuće medicinske skrbi odmah nakon može biti izazovno, no dr. Adalja ističe da ljudi mogu smanjiti rizik od obolijevanja upotrebom zdravog razuma i primjenom dobre higijene kad god je to moguće.
"Pokušajte izbjeći izlaganje usta, nosa i očiju vodi ako možete, a, naravno, izbjegavanje poplavnih voda u potpunosti je najsigurnija opcija", zaključio je. Evo nekoliko dodatnih savjeta kako ostati sigurni nakon poplave:
- Upoznajte se s rutom evakuacije i signalima upozorenja u vašoj zajednici.
- Prokuhajte svu vodu koju koristite za piće i pripremu hrane.
- Izbjegavajte hodanje ili vožnju kroz poplavljena područja i stajaću vodu.
- Bacite hranu koja je mogla doći u kontakt s poplavnom vodom.
- Očistite svoj dom ako je došlo do kontakta s poplavnom vodom.
- Zaštitite se od komaraca sredstvima za odbijanje i nosite dugu odjeću i hlače.
