Određene kombinacije osobina ličnosti mogu biti povezane s većim osobnim boljitkom. Čak i ako netko ne posjeduje idealan skup zdravih osobina, može to promijeniti u svoju korist
Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do povećanja pažnje istraživačke zajednice na psihološko zdravlje. Općenito, ovaj pokret je nazvan pozitivnom psihologijom kako bi se razlikovao od kliničke psihologije, koja se prvenstveno usredotočuje na poremećaje. Bilo je nekih rasprava o osobinama zdravih ljudi, ali velik dio istraživanja u ovom području fokusiran je na karakterne osobine i vrijednosti. Manje je pažnje posvećeno osobinama ličnosti koje bi se mogle odnositi na psihičko zdravlje. Ovo pitanje je obrađeno u radu Wiebkea Bleidorna, Christophera Hopwooda, Roberta Ackermana, Edwarda Witta, Christiana Kandlera, Rainera Riemanna, Douglasa Samuela i Brenta Donnellana u izdanju Journal of Personality and Social Psychology za 2020. Tražili su kombinaciju aspekata velikih pet osobina ličnosti (otvorenost, savjesnost, ekstraverzija, ljubaznost i neuroticizam) koje bi karakterizirale psihološko zdravlje.
Potkomponente velike petorke
Na početku istraživanja, znanstvenicu su zamolili stručnjake za osobnost i pozitivnu psihologiju (kao i studente psihologije) da daju svoje preporuke za aspekte (ili potkomponente) "velike petorke" za koje su smatrali da najviše predviđaju psihičko zdravlje. Konsenzus ovih skupina bio je da je psihološko zdravlje vjerojatno najviše povezano s nizom aspekata. Oni su:
- Visoka razina otvorenosti prema osjećajima (spremnost na kontemplaciju i proživljavanje vlastitih osjećaja).
- Visoke razine pozitivnih aspekta ekstraverzije (što odražava da osoba doživljava pozitivne osjećaje).
- Visoke razine izravnosti (ukazuje na to da je osoba skloni biti iskrena u ophođenju s drugima).
- Niske razine svih aspekata neuroticizma (koje uključuju niske razine anksioznosti, ljutnje, depresivnosti, impulzivnosti i ranjivosti).
Istraživači su zatim detaljnije istražili ovaj profil. Proveli su istraživanje na uzorku dodiplomskih studenata kroz profile osobnosti dva puta tijekom razdoblja od dva tjedna i otkrili da ovaj indeks ima visoku razinu pouzdanosti to jest, ljudi su davali slične ocjene za sebe svaki put. Gledajući postojeće skupine podataka, također su otkrili da i drugi ljudi na temelju ovih podataka mogu dobro procijeniti osobu.
Što, ako je tvoj profil drugačiji?
Zatim su istraživači koristili postojeće skupove podataka kako bi ispitali odnos između ovog profila osobnosti i drugih mjera psihološkog zdravlja. Otkrili su da ljudi koji su visoko u ovom "zdravom" psihološkom profilu (u usporedbi s osobama nižeg profila) imaju višu razinu sreće, zadovoljstva životom i optimizma; bili su bolji u samokontroli; manje je vjerojatno da će biti agresivni, neprijateljski raspoloženi i ljuti i bili su manje antisocijalni.
"Ovo istraživanje sugerira da postoje neki profili osobnosti koji su povezani s psihičkim zdravljem. Ako slučajno imaš taj skup osobina, to je dobro. Ali što, ako je tvoj profil drugačiji? Važno je zapamtiti da karakteristike osobnosti odražavaju stupanj motivacijskog sustava. Na primjer, ako si visoko u anksioznoj komponenti neuroticizma, bit ćeš sklonija brinuti o raznim situacijama. Ali, možeš raditi na tome da se usredotočiš na pozitivnije aspekte i smiriš se. Posjedovanje skupa osobina koje se razlikuje od idealnog profila 'zdrave osobnosti' samo znači da bi trebala biti svjesna nekih karakteristika koje imaš, a koje mogu stati na put cjelokupnom blagostanju. Prepoznavanje situacije, odnosno vlastitog ponašanja koje te na kraju čini nesretnom prvi je korak prema drugačijem ponašanju", objasnio je dr. sc. Art Markman za Psychology Today.
