Dok neke stvari s godinama postaju sve bolje — poput dobrog viskija, vina i emocionalne inteligencije, isto se ne može reći za spermu.
Novo istraživanje pokazuje da kvaliteta sperme s vremenom opada — barem kada je riječ o štetnim mutacijama povezanim s dobi koje mogu utjecati na zdravlje potomstva.
U istraživanju objavljenom u časopisu Nature, znanstvenici iz Ujedinjenog Kraljevstva analizirali su uzorke sperme 81 zdravog muškarca u dobi od 24 do 75 godina.
Koristeći visoko preciznu tehniku nazvanu NanoSeq, istraživači su otkrili da se mutacije u spermijima nakupljaju s godinama — što je muškarac stariji, to je veća vjerojatnost da će njegova sperma biti lošije kvalitete, piše New York Post.
Istraživači su identificirali više od 40 gena koji uzrokuju mutacije u matičnim stanicama spermija — genetski fenomen poznat kao "sebični spermiji" (selfish sperm).
Studija je mjerila udio spermija koji nose mutacije povezane s bolestima i zabilježila sljedeće dobne razlike:
- Rane 30-e (26 – 42 godine): Oko dva posto spermija nosi mutacije koje mogu uzrokovati bolesti.
- Srednja dob (43 – 58 godina) i stariji (59 – 74 godine): Taj udio raste na između tri i pet posto.
- Dob 70 godina: Oko 4,5 % spermija sadrži mutacije koje mogu uzrokovati bolesti.
Utvrđeno je da se ove mutacije nakupljaju brzinom od otprilike 1,67 mutacija godišnje.
Prema rezultatima istraživanja, u dobi od 43 godine kvaliteta sperme počinje značajno opadati.
Stručnjaci ističu da bi muškarci koji planiraju očinstvo u kasnijoj dobi trebali biti svjesni povećanog rizika.
“Naši rezultati otkrivaju skriveni genetski rizik koji raste s očevom dobi”, rekao je profesor Matt Hurles, direktor Wellcome Sanger instituta i koautor studije. “Neke promjene u DNK ne samo da opstanu, već i napreduju unutar testisa, što znači da očevi koji začnu djecu kasnije u životu mogu nesvjesno prenijeti štetne mutacije na potomstvo.”
Ono što najviše zabrinjava u ovoj studiji jest činjenica da određene štetne mutacije ne samo da se s godinama sve više nakupljaju, već ih tijelo tijekom stvaranja sperme i "preferira".
To znači da spermiji koji nose ove mutacije nadmašuju zdrave spermije i brže se množe. Posljedica toga je dvostruko do trostruko veći rizik prijenosa poznatih mutacija koje uzrokuju bolesti.
Te mutacije povezane su s razvojnim poremećajima i nasljednim sindromima koji povećavaju sklonost razvoju raka. Mutacije koje najviše rastu s očevom dobi povezane su s teškim neurorazvojnim poremećajima kod djece, uključujući poremećaje iz autističnog spektra.
Ova tema je danas posebno aktualna danas jer je očinstvo u starijoj dobi u porastu: vjerojatnost da muškarac postane otac nakon 40. godine porasla je s 4,1 % u 1972. na 8,9 % u 2015. godini.
Analiza iz 2024. otkrila je da očevi stariji od 40 godina imaju 51 % veću vjerojatnost da će imati dijete kojem će biti dijagnosticiran autizam, u usporedbi s očevima mlađima od 30 godina.
U ovoj najnovijoj studiji, takozvani "sebični spermiji" potvrđeni su kao glavni uzrok rijetkih, dominantnih kongenitalnih sindroma poput Apertovog sindroma, Noonanovog sindroma i Costellovog sindroma.
Iako su rezultati zabrinjavajući, znanstvenici naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja. Također napominju da, iako broj spermija koji nose štetne mutacije raste s godinama, ne mora svaka od tih mutacija dovesti do začeća ili trudnoće, jer neke mogu spriječiti oplodnju, dok druge mogu uzrokovati spontani pobačaj.
