Jednostavan test koji traje samo nekoliko sekundi može pomoći u predviđanju koliko biste dugo mogli živjeti, sugerira novo istraživanje.
Test "sjedni-ustani" ili SRT mjeri koliko dobro možete sjesti i ustati s poda bez pomoći. Odrasle osobe srednje i starije dobi koje su postigle lošije rezultate imale su oko 11 puta veći rizik od smrti u usporedbi s onima koje su mogle izvesti test bez pomoći, prema studiji objavljenoj u European Journal of Preventive Cardiology.
SRT je dobar prediktor životnog vijeka jer mjeri nekoliko aspekata neaerobne kondicije, koja se sve više prepoznaje kao jednako važna za dugovječnost kao i kardio, rekao je za Health Claudio Gil S. Araújo, dr. med., glavni autor studije i direktor istraživanja i obrazovanja u Klinici za medicinu vježbanja CLINIMEX.
Evo što trebate znati o testu i što bi mogao reći o vašoj kondiciji i dugovječnosti.
Kako funkcionira test "sjedni-ustani"?
SRT test mjeri koliko dobro možete sjesti i ustati s poda. Ako vam je prilikom testa potrebna pomoć, oduzimaju vam se bodovi. Počevši s maksimalnim rezultatom od pet bodova za sjedenje i pet za ustajanje, oduzima se jedan bod ako je bilo koji dio tijela, poput koljena ili ruke, potreban za potporu tijekom izvođenja testa. Zbog svake nestabilnosti ili gubitka ravnoteže tijekom testa oduzima se pola boda.
Za isprobavanje testa kod kuće, slijedite ove korake:
- Započnite tako da stojite bosi na prostirci. Obavezno nosite odjeću koja vam omogućuje slobodno kretanje tijela.
- Pokušajte sjesti na pod koristeći što je moguće manje pomoći. Ne trebate obraćati pažnju na brzinu prilikom izvođenja testa.
- Iz sjedećeg položaja pokušajte se ponovno podići u stojeći položaj, opet koristeći što je moguće manje pomoći.
Tijekom cijelog testa možete prekrižiti noge bez da vam se oduzmu bodovi - sve dok ne koristite bočne strane stopala za oslonac. Savršen rezultat od 10 označava sposobnost sjedenja i ustajanja bez pomoći, dok rezultat nula označava da osoba to ne može napraviti bez pomoći.
Stručnjaci kažu da osobe s tjelesnim invaliditetom, trudnice ili starije osobe ne bi trebale isprobavati test.
Kako su istraživači istraživali povezanost ovog testa s dugovječnošću?
Rad se nadovezuje na studiju iz 2014. koju je također vodio Araújo, a u kojoj su istraživači pronašli vezi između niskih SRT rezultata i povećanog rizika od smrti od bilo kojeg uzroka.
Nova studija proširuje to istraživanje korištenjem istih sudionika, ali isključuje neprirodne uzroke smrti, uključujući smrtne slučajeve povezane s covidom, i dijeli sudionike u detaljnije skupine za bodovanje, objasnio je Araújo, koji je predstavio SRT kao alata za evaluaciju krajem 1990-ih.
Među sudionicima je bilo 2892 muškaraca i 1390 žena u dobi od 46 do 75 godina bez ikakvih fizičkih ograničenja. Dobili su upute da sjede i ustaju s poda koristeći što je moguće manje potpore, bez brige o brzini kretanja. Istraživači su podijelili rezultate u pet skupina, s najnižom ocjenom od nula do četiri, a najvišom 10. Zatim su ponovno pratili sudionike nakon 12 godina.
Je li test dobar prediktor životnog vijeka?
Nalazi istraživača sugeriraju da bi to moglo biti tako. Tijekom razdoblja praćenja, 665 sudionika umrlo je od prirodnih uzroka, najčešće od kardiovaskularnih bolesti, raka i respiratornih bolesti. Rezultati su bili sljedeći:
- Sudionici koji su imali rezultat 10, imali su prosječnu stopu smrtnosti od 3,7 %.
- Stopa smrtnosti utrostručila se na 11 % za one s rezultatom osam.
- Oni u skupini s najnižim rezultatom imali su 42 % veću stopu smrtnosti.
Gotovo 50 % sudionika koji se nisu mogli sami podići s poda umrlo je tijekom razdoblja od 10 godina. Samo tri osobe s rezultatom SRT-a od 10 umrle su od prirodnih uzroka u prve četiri godine praćenja.
Nicholas Mortensen, doktor znanosti, docent kineziologije na Sveučilištu Michigan State, rekao je za Health da je studija bila "izvrsna" te je posebno istaknuo njezino dugo trajanje i veliki uzorak.
Međutim, autori su primijetili da su sudionici uglavnom bili iz viših socioekonomskih i obrazovnih slojeva, što znači da se rezultati možda ne bi odnosili na širu populaciju. Korištenje lijekova i trenutna razina tjelesne aktivnosti, koji značajno utječu na dugovječnost, također nisu bili uključeni, dodao je Mortensen.
Zašto bi ovaj test mogao otkriti toliko toga o dugovječnosti?
Istraživači nisu istraživali zašto SRT može predvidjeti dugovječnost. Međutim, test učinkovito mjeri više komponenti neaerobne kondicije za koje su studije pokazale da su povezane s dugovječnošću, rekao je Araújo.
Jedan od tih čimbenika je ravnoteža, posebno u donjem dijelu leđa i trbušnim mišićima. To je "ključno za ublažavanje rizika od pada, što je važno kako starimo", naglasio je Mortensen.
Osim toga, nečija sposobnost lakog izvođenja SRT-a otkriva mnogo o njihovom rasponu pokreta, koji se s godinama smanjuje ako se ne trenira redovito, dodao je Mortensen.
Loš rezultat mogao bi ukazivati na gubitak mišićne snage ili dinapeniju, koja se javlja sa starenjem, objasnio je Araújo. Istraživanja su pokazala da je dinapenija snažan prediktor smrtnosti kod osoba srednje i starije dobi.
Što biste trebali učiniti ako imate nizak rezultat?
Ako isprobate SRT i vaš rezultat je u donjem rasponu, ne brinite - uvijek se možete poboljšati, rekao je Araújo. Ključno je otkriti je li loš rezultat posljedica nedostatka snage, fleksibilnosti, mišićne snage, ravnoteže ili bilo koje kombinacije tih čimbenika, dodao je. Fizioterapeut ili osobni trener mogu napraviti tu procjenu.
Rezultati se također smanjuju s godinama, iako bi svatko mlađi od 40 godina trebao dobiti čistu 10-ku, naglasio je Araújo. Oni koji imaju problema sa SRT-om trebali bi dati prioritet vježbanju - čak i redovito penjanje stepenicama može pomoći u razvoju snage nogu i koordinacije cijelog tijela, rekao je Mortenson.
Studije su pokazale da sjedenje i ustajanje sa stolice može biti "izuzetno vrijedno jer uči pojedince kako sjesti i ustati te može trenirati slične mišiće koji se koriste u SRT testu, ali kroz manji i potencijalno sigurniji raspon pokreta“, rekao je Mortensen.
Ono što je jasno, dodao je, jest da je uključivanje kardio i neaerobnih vježbi u redovnu rutinu ključno za dugoročno zdravlje.
