Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 63% muškaraca i 54% žena u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu, a pretilo ih je 20%, podjednako muškaraca i žena. Hrvatska se ubraja u "debele nacije", a povodom mjeseca u kojem obilježavamo Europski dan debljine, donosimo zabrinjavajuće podatke.
Ljestvica na kojoj nitko ne želi biti na vrhu
Na ljestvici pretilih država u Europi Hrvatska je na osmom mjestu sa zastupljenošću u populaciji od 18,7%, što je iznad prosjeka EU od 15,9 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Jedino pozitivno jest to da smo od zadnje analize Eurostata 'pali' s petoga na osmo mjesto.
Prema Eurostatu, najviše pretilih je na Malti (26%), u Latviji (21,3%), Mađarskoj (21,2%) i Velikoj Britaniji (20%).
Najmanje pretilih bilježe Rumunjska (9,4 posto), Italija (10,7 posto), Nizozemska (13,3), Belgija i Švedska (14 posto).
U Hrvatskoj je pretilo 20,3 7% odraslog stanovništva, 20,14 % muškaraca i 20,60 % žena, od čega u dobi od 45 do 54 godine 27,85 % muškaraca i 32,82 % žena.
Samo 40% je normalno uhranjeno što znači da je ostalih 40% prekomjerno uhranjeno - to znači da je u Hrvatskoj 60% odraslih osoba prekomjerno teško ili pretilo.
Bolesti koje vrebaju iza ugla...
Prema Europskoj strategiji za kontrolu i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti prekomjerna tjelesna masa i debljina su rizični čimbenici za nastanak pet danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti: kardiovaskularnih bolest, šećerne bolesti tipa 2, kronične opstruktivne plućne bolesti, nekih sijela tumora te mentalnih poremećaja.
U odrasloj populaciji u Hrvatskoj među osobama s pozitivnom anamnezom moždanog udara prekomjernu tjelesnu masu ima 66 % muškaraca i 75 % žena, među osobama s povišenim krvnim tlakom 78 % muškaraca i 74 % žena, a među osobama sa šećernom bolesti tip 2 79 % muškaraca i 84 % žena.
U Europi je pak zabilježen postotak smrtnosti od pretilosti od 10 - 13%.
Zabrinjavajući postoci kod djece i mladih
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2015./2016., povećana tjelesna težina registrirana je kod 12,85% učenika u osnovnoj školi, kod 12,85% učenika u srednjoj školi te kod 16,21% studenata. Pretilost je utvrđena kod 17,74% osnovnoškolaca, 12,87% srednjoškolaca i 5,54% studenata.
Prema podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u gradu Zagrebu, u petom razredu osnovne škole 16,7% dječaka i 16,1% djevojčica imalo je povećanu tjelesnu težinu, a 11, 4% dječaka te 10,05 % djevojčica je u toj dobi pretilo. U osmom razredu osnovne škole 12, 4% dječaka i 14,6% djevojčica prekomjerno je teško, a 11,6% dječaka i 12% djevojčica je pretilo.
Time se već u ranoj dobi razvija opasnost od brojnih bolesti povezanih s pretilošću, a veliki problem je i zlostavljanje od strane druge djece na račun debljine, što ostavlja i teške psihičke posljedice.
Zašto ovako zabrinjavajuće brojke?
Prema podacima Hrvatskog zavoda ja javno zdravstvo, do prekomjerne težine u Hrvata dolazi zbog toga što:
- jedemo previše suhomesnatih proizvoda
- previše pijemo zaslađene sokove i alkohol
- previše smo pred televizorom
- premalo se krećemo
- prečesto jedemo pekarske proizvode
- unosimo puno "skrivenih kalorija" u grickalicama
Djeca pak sjede pred računalima i znatno su motorički nesposobnija u usporedbi s generacijom djece prije deset godina. Ne kreću se, penju na drveće i slične aktivnosti koje su se prije događale za vrijeme igre van kuće, te sve manje trče, u školi dugi niz sati sjede pogrbljeni i statični. Kada sjednu u školske klupe smanje svoju tjelesnu aktivnost barem za 50%, što dovodi do zabrinjavajućih brojki po pitanju pretilosti.
Stručna pomoć je nadohvat ruke
U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo osnovano je Savjetovalište za pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost.
Vodi ga multidisciplinarni tim, a nudi antropometrijska mjerenja, savjetovanje, praćenje i mnoge druge usluge koje su sve potpuno besplatne.
Imaš li problema s pretilošću ili misliš da bi nekome moglo pomoći, neka se javi na mail promicanjezdravlja@hzjz.hr ili telefon 01 486 32 67.
